U prošloj je godini Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) zaprimila ukupno 3900 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj, 13 posto manje nego prethodne godine, od čega je bilo 1778 ozbiljnih prijava, a sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka pristigla je u 71 prijavi, odnosno njih 60-ak posto manje nego u 2022.
Dramatično je manje i prijava nuspojava od cjepiva, što je bilo eksplodiralo u prethodne dvije godine zbog covida. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada pritom je lani proslijedio čak 916 prijava otrovanja, odnosno predoziranja jednim ili više lijekova, stoji u upravo objavljenom godišnjem izvješću HALMED-a o nuspojavama lijekova, piše Jutarnji list.
Generalno, podaci izvješća pokazuju povratak na pretpandemijske postavke, što je u skladu s europskim trendovima, s dramatičnim padom prijava nuspojava cjepiva, pogotovo onih protiv covida. Za usporedbu, 2021. godine bilo je čak 6805 prijava nuspojava na cjepiva, u 2022. je brojka pala na 685, a lani tek 179, što je na razini pretpandemijske statistike.
U izvješću se navodi da je navedenih 3900 prijava sadržavalo ukupno 10.799 prijavljenih nuspojava jer svaka prijava može sadržavati jednu ili više nuspojava. U 2023. godini zdravstveni radnici i pacijenti, odnosno korisnici lijeka izravno su HALMED-u uputili 1628 prijava sumnji na nuspojave, a nositelji odobrenja proslijedili su 1801 prijavu.
Pritom je zaprimljeno 1778 prijava (46 posto) koje su ispunjavale najmanje jedan od kriterija prema kojima se nuspojava smatra ozbiljnom i po tome je prošla godina bila bolja od 2022., kada je ovaj udjel iznosio 49 posto. Nuspojave se smatraju ozbiljnima ako su ugrozile život ili izazvale smrtni ishod, potrebu za bolničkim liječenjem ili produljenje hospitalizacije, odnosno ako su izazvale trajni ili teški invaliditet i slično.
Opasne kombinacije lijekova
Analitičari Agencije primijetili su da se nastavlja trend zaprimanja prijava sumnji na nuspojave s većim brojem istodobno primijenjenih lijekova u odraslim, a posebice u starijim dobnim skupinama. "Navedeni podaci ukazuju na problem istodobnog korištenja većeg broja lijekova koji raste s dobi bolesnika te postaje izraženiji u starijih bolesnika. Stoga je kod starijih bolesnika potreban poseban oprez prilikom primjene većeg broja lijekova, zbog mogućih interakcija lijekova, koje ujedno mogu biti i uzrok nuspojava", napominju.
Sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka prijavljena je u 71 slučaju, za razliku od godine prije, kad se od lijekova sumnjalo na smrt 178 osoba. Najviše smrtnih slučajeva prijavljeno je kod korištenja lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatora. Kao i proteklih godina, to su najčešće teško bolesne osobe, s malignim bolestima, nasljednim metaboličkim bolestima, kardiovaskularnim bolestima ili s transplantacijom organa.
"Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave. Stoga je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod, odnosno mogućnost da je u predmetnim slučajevima do smrtnog ishoda doveo prvenstveno tijek progresije same bolesti, a ne primjena lijeka", kažu u HALMED-u.
Pala predoziranja
Ipak, u 2023. godini najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, pretjerana pospanost, proljev, vrućica i povišena tjelesna temperatura, svrbež, glavobolja, osip, crvenilo, bol u abdomenu i povraćanje. Radi se o nuspojavama karakterističnim za klasične sintetske lijekove, navedene nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje.
Tijekom 2023. godine nastavljena je suradnja s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) i njegovim Centrom za kontrolu otrovanja, u sklopu koje IMI prosljeđuje prijave otrovanja lijekovima Agenciji za lijekove. Lani je tako IMI proslijedio 916 prijava otrovanja, odnosno predoziranja jednim ili više lijekova, što je čak 44 posto manje nego lani, a zabilježeno je i 33 posto manje predoziranja i trovanja tinejdžera, kažu brojke. Lani je zabilježeno 107 slučajeva trovanja lijekovima kod mladih između 15. i 17. godine, a godinu prije njih 142.
Naime, u dobnoj skupini od sedam do 14 godina, a osobito u dobnoj skupini od 15 do 17 godina većina prijava trovanja lijekovima odnosi se na pokušaj samoubojstva namjernim predoziranjem jednim ili više lijekova. Također, 60 posto lijekova za koje su stigle ove prijave pripada u skupinu lijekova s djelovanjem na živčani sustav.