StoryEditor
Hrvatskazdravlje posao čuva

Dvojica ekonomista kontra lockdowna: Teže je opet pokrenuti posao koji ste zatvorili, nego pokrenuti novi. Predlažem da svi stalno nose maske

23. studenog 2020. - 22:03
Petar Vučković i Drago JakovčevićŽeljko Puhovski, Dragan Matić/Cropix

Kako se pogoršava situacija s koronom, a Hrvatska obara rekorde brojem zaraženih, tako se čini da Vlada žonglira s epidemiološkim mjerama i pojačava ih, selektivno nastojeći izbjeći potpuno zatvaranje ekonomije.

Dok europske zemlje objavljuju "lockdownove" i uvode stroge mjere, Hrvatska se nije oporavila od proljetnog zatvaranja gospodarstva koji je donio pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 15,1 posto, što je najteži ekonomski pad otkad je suverene države.

Ima li to žongliranje s mjerama smisla i bi li štete od ponovnog zatvaranja ekonomije bile veće od (ne)kontroliranog širenja virusa među stanovništvom, pitanje je koje se nameće dok se brojčanik zaraženih i preminulih ne zaustavlja.

Iz Hrvatske narodne banke su bili rekli prije desetak dana da je - na osnovi ocjene za treće tromjesečje i podataka za prvu polovinu godine - realni BDP u prvih devet mjeseci bio 8,3 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine te se intenzitet oporavka usporio na kraju trećega i početku četvrtog tromjesečja.

Navode da se krajem listopada epidemiološka situacija zamjetno pogoršala, što bi moglo negativno utjecati na kretanja u četvrtom tromjesečju.

image
Petar Vušković
Željko Puhovski/Cropix

Do sada su mjere saniranja štete od korone i očuvanje radnih mjera odnijele 11 milijardi kuna, a još 10 milijardi kuna koštaju porezni otpisi.

Očekuje se da bi ove godine gospodarstvo zbog epidemije trebalo kliznuti oko osam posto, a Vlada je proračun za iduću godinu slagala očekujući gospodarski rast od pet posto. Sve su te računice rađene uz pretpostavku da još jednog zatvaranja ekonomije - neće biti.

Pad usluga

Dvojica ekonomista s kojima smo razgovarali također vjeruju da novog zatvaranja ekonomije neće biti. Prof. Drago Jakovčević misli da je za ekonomiju zatvaranje lošiji scenarij.

- Teže je opet pokrenuti stari posao koji ste zatvorili, nego pokrenuti novi posao. Uz to, kad jednom otpustite ljude, oni se starom poslodavcu ne vraćaju. Kod nas je tercijarna djelatnost dominantna i kad krenete u zatvaranje tih uslužnih djelatnosti, poput ugostiteljstva, hotelijerstva i slično, onda stvarate problem zaliha kod dobavljača koji opskrbljuju te dućane, samoposluge, restorane, kafiće... To znači da i oni prestaju proizvoditi. Kad se potrošnja zaustavi, zaustavlja se i proizvodnja. Hrvatska malo proizvodi, ali bi se pad potrošnje itekako odrazio na BDP. Moramo na sve načine nastaviti tražiti sredinu između nezatvaranja ekonomije i smanjivanja širenja virusa – objašnjava prof. Jakovčević.

Uvjeren je da bi Hrvatska sada trebala pristupiti konceptu kakav su proveli Slovaci – testiranju brzim testovima i izolaciji pozitivnih, što je bolje nego potpuno zatvaranje. Na naše pitanje kako bi se na gospodarstvo odrazilo da ga sada opet zatvorimo, prof. Jakovčević kaže:

- Onda će pad u ovom kvartalu, koji je tradicionalno zbog blagdana najizdašniji po potrošnji, koja će izostati u tom slučaju, iznositi još dva posto BDP-a. Pad BDP-a u ovoj godini ne bi bio osam posto nego 10 posto, a onda ne bi po projekcijama izišli 2022. godine nego 2023. godine - navodi prof. Drago Jakovčević.

- Smatram da više nikad neće biti onakvog zatvaranja ekonomije koje smo imali u ožujku – kaže nam Petar Vušković i dodaje da kao dobar indikator može poslužiti i saborska rasprava prijedloga proračuna u kojem su očekivanja Vlade s naglaskom na makroekonomske efekte u sljedećim godinama.

Informacije

- Vidljivo je da je država za 2021. godinu smanjila subvencije poduzećima za 4,4 milijarde kuna, a nešto će se malo potpora financirati iz fonda React EU. To je prvi pokazatelj da Vlada ne planira neko novo veliko zatvaranje ekonomije. Drugi pokazatelj je makroekonomski pogled u budućnost. Vlada novim proračunskim prijedlogom pokazuje očekivanja da se efekti krize smanje ili potpuno nestanu u sljedeće tri godine.

Planira se rast javnog duga do kraja godine na 87,3 posto BDP-a, nakon čega će godišnja stopa kretanja javnog duga padati za dva postotna boda godišnje, pa bi 2023. godine trebali doći do 81 posto. Vlada planira za 2021. proračunski manjak u iznosu od 10,7 milijardi kuna, taj manjak iznosi 6,9 posto BDP-a, a idućih godina će padati do ispod tri posto BDP-a, da bismo u 2023. godini opet došli na manjak od prihvatljivih četiri milijarde kuna, odnosno oko jedan posto BDP-a.

Dakle, ovi planirani makroekonomski pokazatelji pokazuju namjeru Vlade da se čim prije izađe iz krize. Naravno, sve ovo je gledano u sadašnjem vremenu, odnosno u okviru dostupnih relevantnih informacija. Stvarna budućnost je uvijek neizvjesnija od onoga što mislimo – ističe Vušković, za kojeg nema nedoumica oko pitanja zdravlja i ekonomije.

image
Drago Jakovčević
Dragan Matić/Cropix

Veli da loša klinička slika nacije i pogubne brojke pokazuju da zdravlje mora biti na prvom mjestu jer zdravljem čuvamo ekonomiju.

- Empirijska istraživanja su pokazala da izostanak zaposlenika zbog oboljenja COVID-om direktno utječe na prihode poduzeća. Sada je pitanje kako pronaći idealne mjere koje će najbolje očuvati zdravlje, a da pritom ne utječu tako snažno na odnos ponude i potražnje na tržištu.

Pobornik sam jednostavnih rješenja za koja mislim da su uvijek najbolja, stoga predlažem da svi konstantno koriste maske. Tada ne bi bilo selektivnog pristupa prema određenim granama, pa ne bi bilo ni "pobuna" od strane onih koji misle da su direktno oštećeni nekom od mjera. Osim toga, provedba te jedne mjere bi se lako mogla nadzirati i kažnjavati – smatra Petar Vušković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. siječanj 2021 09:46