Smrt 20-mjesečnog dječaka iz Slavonskog Broda koji je odmah nakon rođenja trebao biti izdvojen iz ugrožavajuće obitelji, ali to nije dočekao jer je preminuo nakon 20 mjeseci provedenih na listama čekanja pretrpanih domova i udomiteljskih obitelji, kap je koja je prelila čašu inače tihih i pomirljivih stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi.
Kako Jutarnji list doznaje u inicijativi #odšutnjedopromjene, koja okuplja gotovo 600 stručnjaka, frustracija zaposlenika je dosegnula vrhunac i više nije pitanje hoće li prosvjedovati, nego kako će to učiniti.
- Nezadovoljstvo je ogromno, svi stručnjaci se svakodnevno suočavaju s nemogućim uvjetima rada i ogromnom odgovornošću, bez osiguranih preduvjeta za minimalnu sigurnost korisnika i bez potrebne pomoći nadležnih koji nerijetko negiraju ili relativiziraju problem. Došao je trenutak u kojem je svima dosta. Sada tražimo najprikladniji modalitet za prosvjed te se konzultiramo s pravnicima da vidimo kako ga organizirati i što sve trebamo prije toga napraviti - kažu u inicijativi, čiji će se predstavnici sutra sastati kako bi vidjeli što i kako dalje.
Temelj za prosvjed čini njihovih 12 zahtjeva koje su uputili nadležnima i s njima upoznali stručne udruge i komore te pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter. Zahtjevi se kreću od hitnog otvaranja novih smještajnih kapaciteta do rasterećenja stručnih radnika od niza administrativnih poslova i "skretanje pažnje s papira na čovjeka".
Inicijativa je nastala prošle jeseni nakon što je psihologinja Valerija Kanđera, stručnjakinja jedne od zagrebačkih podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, objavila da joj u uredu sjedi djevojčica (6) s autizmom bez roditeljske skrbi koju nema gdje smjestiti jer je dobila odbijenice iz 35 ustanova i svih timova za udomiteljstvo u državi.
Na dramatičan manjak smještajnih kapaciteta već nekoliko godina upozoravaju i zaposlenici nekadašnjih centara za socijalnu skrb, koji donose procjene o izdvajanju djece iz obitelji i predlažu smještaj u ustanove, i predstavnici udomitelja i zaposlenici ustanova koje su popunjene i do 60 posto iznad kapaciteta.
Ministar socijalne politike Marin Piletić, kažu socijalni radnici, oglušio se na njihove opetovane zahtjeve za poboljšanje uvjeta rada
Kulminiralo je početkom prošle godine, kad su nekadašnji centri počeli zasipati Ministarstvo dopisima u kojima su navodili sve organizacijske i druge probleme proizašle iz reforme socijalne skrbi i ukidanja centara za socijalnu skrb, ali i sve druge probleme koji se godinama gomilaju. Tako su, među ostalim, taksativno pobrojali djecu koju prema svim objektivnim pokazateljima treba izdvojiti iz obitelji, a to ne čine jer ih nemaju gdje smjestiti, pa ona, poput dječaka iz Slavonskog Broda, nastavljaju živjeti u ugrožavajućoj biološkoj obitelji mjesecima, čak i godinama. Uključila se i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, organizirano je nekoliko sastanaka stručnih udruga i komora s ministrom Marinom Piletićem, dana su čvrsta obećanja, no u praksi se, tvrde zaposlenici, ništa nije promijenilo.
- Činjenica je da se započelo sa širenjem postojećih smještajnih kapaciteta, što je pozitivan pomak jer je dosad mantra bila ‘provodimo deinstitucionalizaciju, nema novih kapaciteta‘, no iako su neki od tih kapaciteta već uređeni, ne mogu početi s radom jer nema stručnog kadra. Nitko se ne javlja na natječaje. Riječ je o teškom i zahtjevnom poslu za koji je plaća, čak i nakon povećanja, manja nego u vrtiću u pojedinim gradovima, a traži se ista stručna sprema - kaže za Jutarnji list sugovornik iz sektora socijale.
Inicijativa je osnovana s ciljem da socijalnim radnicima, psiholozima, pravnicima i drugim stručnjacima nekadašnjih centara za socijalnu skrb pruži mogućnost i platformu za javno djelovanje budući da stručnjaci ne smiju javno ništa izgovoriti niti komentirati bez odobrenja Tatjane Štritof, šefice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nekadašnji centri su, naime, ukinuti od početka prošle godine, oduzeta im je pravna osobnost te su svi postali područni uredi Zavoda.
Izlazak na prosvjed značilo bi otkrivanje identiteta brojnih stručnjaka te inicijativa sada analizira kako istovremeno prosvjedovati i prevenirati moguće negativne posljedice za prosvjednike, piše Jutarnji list.