Priče o tome kako su veliki maloprodajni lanci skuplji u Hrvatskoj nego li u razvijenim članicama EU djelomično je potvrdila i analiza HNB-a. "Prosječne cijene u DM-u u Hrvatskoj više su za 16 posto nego u Njemačkoj", stoji u istraživanju "Jesu li cijene u Hrvatskoj zaista više nego u razvijenijim zemljama?" koje je temelji na usporedbi cijena nekoliko tisuća proizvoda u DM-u (Drogerie Markt) u pet zemalja. No, usporedba ujedno pokazuje da je DM u Hrvatskoj prosječno jefiniji nego u Italiji za sedam posto, 1,6 posto nego u Austriji te 2,4 posto u odnosu na ponudu u Sloveniji, piše Jutarnji.
"Relativna povoljnost DM-a u Njemačkoj vjerojatno se može objasniti učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije te strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija", objašnjavaju autori analize Ivan Mužić, viši stručni suradnik u Direkciji za monetarnu politiku i Ivan Žilić, viši savjetnik u Direkcija za ekonomske analize.
Ponuda proizvoda nije identična po zemljama, pa je od ukupno njih 15.560 ponuđenih u hrvatskom DM-u, u njemačkom pronađeno tek 4.370 artikala. Od toga se njih 3.252 pokazalo skupljim nego u Hrvatskoj, 334 imaju istu cijenu, dok su 784 proizvoda jeftinija u Hrvatskoj. U slučaju Italije ‘upareno‘ je 3.308 proizvoda, ali unatoč tome što su u Hrvatskoj prosječno jeftiniji za sedam posto, 731 artikl bio je skuplji. S obzirom na te razlike u cijenama identičnih proizvoda, pri čemu su u drugim zemljama neke više, a neke niže nego u Hrvatskoj, HNB upućuje kako su, zapravo, nepouzdani medijski zaključci u pravilu temeljeni na usporedbi cijena tek nekoliko proizvoda, poput onog s kraja listopada o tome da je 20 odabranih proizvoda skuplje u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, pri čemu su neki artikli čak dvostruko skuplji. "Takvi nalazi dodatno zabrinjavaju ako se ima na umu da je kupovna moć u Njemačkoj viša nego u Hrvatskoj, pa se često postavlja pitanje plaćaju li hrvatski potrošači neopravdano visoke cijene", navode.
Dobra strana uvođenje eura svakako je i mogućnost jednostavne usporedbe cijena, a ona je rezultirala prilično neugodnom spoznajom o skupoći kod kuće. U središnjoj banci, čini se, ipak žele ublažiti takav dojam i zbog toga jer on može biti poticajan za inflaciju. Iako komparativna analiza pojedinih cijena poboljšava informiranost potrošača i jača pritisak na snižavanje cijena, zaključuju da ujedno "postoji rizik da vijesti o relativno skupim proizvodima povećaju percepciju inflacije i inflacijska očekivanja, što bi trebalo dodatno istražiti".
Pozivajući se na podatke Eurostata, u središnjoj banci podsjećaju kako je Hrvatska u prosjeku i dalje znanto jeftinija, da su cijene dobara i usluga niže nego u razvijenijim članicama EU-a. Lani je prosječna razina cijena u Hrvatskoj iznosila oko 72 posto prosjeka EU-a. Gledano po pojedinim kategorijama, Hrvatska ima nešto višu razinu cijena u kategoriji komunikacija, ona je oko 10 posto viša od prosjeka EU, dok su cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića jedan posto veće od prosjeka. S druge strane, kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva je oko 46 posto jeftinija u odnosu na prosjeka EU-a.
Prema informativna, napominju u HNB-u njihova analiza ipak nije reprezentativna jer se odnosi samo je jedan maloprodajni lanac i obuhvaća kozmetičke i higijenske potrepštine, koje čine razmjerno malen dio ukupne potrošačke košarice, oko pet posto, a zanemarene su mnoge druge kategorije potrošnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....