stdClass Object
(
[id] => 589072
[title] => Nova presuda solinskom kralju prevara: naivnom vlasniku kuće obećavao legalizaciju objekta i knjiženje stanova, 'izbio' mu više od 100 tisuća kuna; U svemu mu je pomagao bivši kaštelanski policajac
[alias] => nova-presuda-solinskom-kralju-prevara-naivnom-vlasniku-kuce-obecavao-legalizaciju-objekta-i-knjizenje-stanova-izbio-mu-vise-od-100-tisuca-kuna-u-svemu-mu-je-pomagao-bivsi-kastelanski-policajac
[catid] => 243
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Alen Novaković (47), vlasnik uzgajivačnice pasa iz Solina, kojeg su mediji prozvali hrvatskim kraljem prijevara, ponovno je nepravomoćno osuđen na Općinskom sudu u Splitu zbog dva takva kaznena djela, te je dobio četiri i pol godine zatvora.
Njegov partner u tim prijevarama, bivši kaštelanski policajac Ivica Lovrić, osuđen je na dvije godine zatvora. Njih su dvojica već jednom bili osuđeni na iste kazne zatvora, i to 16. veljače 2016. godine, no u kolovozu iste godine Županijski sud u Zagrebu, po žalbi okrivljenika, ukida presudu i vraća predmet na novo suđenje. Ono se ovaj put održalo bez Novakovićeve prisutnosti.
– Optuženik izbjegava dolazak na sud, pa je tako, dok se nalazio na izvršavanju kazne u zatvoru, uvijek prije rasprave opravdavao svoje nedolaske zbog zdravstvenih problema, a kada je pušten na prekid izvršavanja kazne, pozive za rasprave nije primao, a niti bi se s prekida izvršavanja kazne zatvora vraćao te bi nad njih bila raspisana tjeralica – obrazložio je, među ostalim, u presudi sudac Dinko Mešin. Kako je ranije bio ispitan, nije bilo nužno da bude nazočan na suđenju.
Prema presudi, Lovrić je u razdoblju od svibnja 2009. do siječnja 2010. godine, nakon što mu je R.D. kazao da njegov prijatelj Ž.J. ne može legalizirati i etažirati objekt koji je kupio u Žednom, uputio istoga na svog prijatelja Alena Novakovića kazavši mu da on ima agenciju i da se to lako može riješiti.
Kako je Lovrić tad bio policajac u Kaštelima, R.D. mu je povjerovao i otišao sa Ž.J. na sastanak u Crikvenicu s Novakovićem. On im se tad predstavio kao Toni Benzon, zvani Mokri, djelatnik Ministarstva, i rekao im da je u bliskim odnosima s tadašnjom ministricom graditeljstva Dropulić te da surađuje s nekim agencijama za nekretnine te da se legalizacija i etažiranje lako mogu riješiti.
Eura nikad dosta
Kupac kuće u Žednom dao je za to Novakoviću šest tisuća eura. Dokumentaciju o kući u Žednom Lovrić je, pak, predao geometru Frani B. s kojim se Novaković dogovorio da je ovaj uplani u katastarskoj općini Žedno, što je bilo moguće i što je on učinio u srpnju 2009. godine.
No, geometar je odmah Novakoviću kazao da objekt ima više apartmana nego u građevinskoj dozvoli i da se ne može etažirati.
U studenome 2009. godine je Ž.J. otišao s Lovrićem u Zadar gdje su se sastali s nepoznatom osobom za koju je Lovrić rekao da je vlasnik agencije koji će pomoći u legaliziranju kuće.
Tražili su od Ž.J. odmah pet tisuća eura, no kako je taj nepoznati bio pijan i neuredan, ovaj nije dao novac. No, na nagovor Lovrića i nakon uvjeravanja Novakovića preko telefona da će mu taj nepoznati pomoći, Ž.J. popušta i daje 4700 eura.
Znajući da Ž.J. želi apartmane prodati državljanima Švedske, Novaković po presudi, na ime uknjižbe stanova za kupce, traži još dvije tisuće eura, što je i dobio. Poslije mu je poslao još 13 tisuća kuna za ovjeru ugovora. Dakle, Novaković i Lovrić uzeli su Ž.J., po presudi, ukupno 107 tisuća kuna a da kuća nije legalizirana.
Nadalje, Lovrić je od gore spomenutog R.D. doznao da ovaj kupuje građevinski materijal za gradnju kuće u Tomislavgradu, za koju mu je investitor dao novac, pa mu je rekao da se javi Toniju Benzonu, odnosno Novakoviću. Tako su došli do ukupno nešto više od 82 tisuće kuna koje im je R.D. dao, a građevinski mu materijal, naravno, nisu nabavili.
Novaković je još u ožujku 2010. godine istražnom sucu kazao kako nije napravio to za što ga se tereti te da je R.D. "vrhunski prevarant" i kako on njemu nikakav građevinski materijal nije obećao, niti je za taj materijal koji mu je trebao nabaviti po puno povoljnijoj cijeni primio ikakav novac.
Lovrić je, pak, pred istražnim sucem rekao u svojoj obrani kako on nikoga nije držao u zabludi, nikoga nije imao namjeru prevariti niti je imao namjeru steći nekakvu imovinsku korist, kako ne zna što su R.D. i Novaković dogovarali međusobno i kako u to ne ulazi.
Pojasnio je da je R.D. upoznao kao policajac u PP-u Kaštela prilikom provjere adrese boravišta s kojim je nakon toga ostao u kontaktu. U obrani na raspravi u veljači 2016. godine, kazao je i da je Novakovića upoznao 1991. ili 1992. godine jer je on prvi rođak njegove supruge, da je znao da se bavi prijevarama te da je sedam godina radio u Službi kriminaliteta droga, a Novaković mu je bio dodijeljen kao doušnik.
Alen Novaković (47), vlasnik uzgajivačnice pasa iz Solina, kojeg su mediji prozvali hrvatskim kraljem prijevara, ponovno je nepravomoćno osuđen na Općinskom sudu u Splitu zbog dva takva kaznena djela, te je dobio četiri i pol godine zatvora.
Njegov partner u tim prijevarama, bivši kaštelanski policajac Ivica Lovrić, osuđen je na dvije godine zatvora. Njih su dvojica već jednom bili osuđeni na iste kazne zatvora, i to 16. veljače 2016. godine, no u kolovozu iste godine Županijski sud u Zagrebu, po žalbi okrivljenika, ukida presudu i vraća predmet na novo suđenje. Ono se ovaj put održalo bez Novakovićeve prisutnosti.
– Optuženik izbjegava dolazak na sud, pa je tako, dok se nalazio na izvršavanju kazne u zatvoru, uvijek prije rasprave opravdavao svoje nedolaske zbog zdravstvenih problema, a kada je pušten na prekid izvršavanja kazne, pozive za rasprave nije primao, a niti bi se s prekida izvršavanja kazne zatvora vraćao te bi nad njih bila raspisana tjeralica – obrazložio je, među ostalim, u presudi sudac Dinko Mešin. Kako je ranije bio ispitan, nije bilo nužno da bude nazočan na suđenju.
Prema presudi, Lovrić je u razdoblju od svibnja 2009. do siječnja 2010. godine, nakon što mu je R.D. kazao da njegov prijatelj Ž.J. ne može legalizirati i etažirati objekt koji je kupio u Žednom, uputio istoga na svog prijatelja Alena Novakovića kazavši mu da on ima agenciju i da se to lako može riješiti.
Kako je Lovrić tad bio policajac u Kaštelima, R.D. mu je povjerovao i otišao sa Ž.J. na sastanak u Crikvenicu s Novakovićem. On im se tad predstavio kao Toni Benzon, zvani Mokri, djelatnik Ministarstva, i rekao im da je u bliskim odnosima s tadašnjom ministricom graditeljstva Dropulić te da surađuje s nekim agencijama za nekretnine te da se legalizacija i etažiranje lako mogu riješiti.
Eura nikad dosta
Kupac kuće u Žednom dao je za to Novakoviću šest tisuća eura. Dokumentaciju o kući u Žednom Lovrić je, pak, predao geometru Frani B. s kojim se Novaković dogovorio da je ovaj uplani u katastarskoj općini Žedno, što je bilo moguće i što je on učinio u srpnju 2009. godine.
No, geometar je odmah Novakoviću kazao da objekt ima više apartmana nego u građevinskoj dozvoli i da se ne može etažirati.
U studenome 2009. godine je Ž.J. otišao s Lovrićem u Zadar gdje su se sastali s nepoznatom osobom za koju je Lovrić rekao da je vlasnik agencije koji će pomoći u legaliziranju kuće.
Tražili su od Ž.J. odmah pet tisuća eura, no kako je taj nepoznati bio pijan i neuredan, ovaj nije dao novac. No, na nagovor Lovrića i nakon uvjeravanja Novakovića preko telefona da će mu taj nepoznati pomoći, Ž.J. popušta i daje 4700 eura.
Znajući da Ž.J. želi apartmane prodati državljanima Švedske, Novaković po presudi, na ime uknjižbe stanova za kupce, traži još dvije tisuće eura, što je i dobio. Poslije mu je poslao još 13 tisuća kuna za ovjeru ugovora. Dakle, Novaković i Lovrić uzeli su Ž.J., po presudi, ukupno 107 tisuća kuna a da kuća nije legalizirana.
Nadalje, Lovrić je od gore spomenutog R.D. doznao da ovaj kupuje građevinski materijal za gradnju kuće u Tomislavgradu, za koju mu je investitor dao novac, pa mu je rekao da se javi Toniju Benzonu, odnosno Novakoviću. Tako su došli do ukupno nešto više od 82 tisuće kuna koje im je R.D. dao, a građevinski mu materijal, naravno, nisu nabavili.
Novaković je još u ožujku 2010. godine istražnom sucu kazao kako nije napravio to za što ga se tereti te da je R.D. "vrhunski prevarant" i kako on njemu nikakav građevinski materijal nije obećao, niti je za taj materijal koji mu je trebao nabaviti po puno povoljnijoj cijeni primio ikakav novac.
Lovrić je, pak, pred istražnim sucem rekao u svojoj obrani kako on nikoga nije držao u zabludi, nikoga nije imao namjeru prevariti niti je imao namjeru steći nekakvu imovinsku korist, kako ne zna što su R.D. i Novaković dogovarali međusobno i kako u to ne ulazi.
Pojasnio je da je R.D. upoznao kao policajac u PP-u Kaštela prilikom provjere adrese boravišta s kojim je nakon toga ostao u kontaktu. U obrani na raspravi u veljači 2016. godine, kazao je i da je Novakovića upoznao 1991. ili 1992. godine jer je on prvi rođak njegove supruge, da je znao da se bavi prijevarama te da je sedam godina radio u Službi kriminaliteta droga, a Novaković mu je bio dodijeljen kao doušnik.
Nova presuda solinskom kralju prevara: naivnom vlasniku kuće obećavao legalizaciju objekta i knjiženje stanova, 'izbio' mu više od 100 tisuća kuna; U svemu mu je pomagao bivši kaštelanski policajac
Alen Novaković (47), vlasnik uzgajivačnice pasa iz Solina, kojeg su mediji prozvali hrvatskim kraljem prijevara, ponovno je nepravomoćno osuđen na Općinskom sudu u Splitu zbog dva takva kaznena djela, te je dobio četiri i pol godine zatvora.
Njegov partner u tim prijevarama, bivši kaštelanski policajac Ivica Lovrić, osuđen je na dvije godine zatvora. Njih su dvojica već jednom bili osuđeni na iste kazne zatvora, i to 16. veljače 2016. godine, no u kolovozu iste godine Županijski sud u Zagrebu, po žalbi okrivljenika, ukida presudu i vraća predmet na novo suđenje. Ono se ovaj put održalo bez Novakovićeve prisutnosti.
– Optuženik izbjegava dolazak na sud, pa je tako, dok se nalazio na izvršavanju kazne u zatvoru, uvijek prije rasprave opravdavao svoje nedolaske zbog zdravs...
