StoryEditor
BiznisTRENDOVI SA ZAPADA

Četverodnevni radni tjedan za neke više nije samo san, možemo li mu se nadati i u Hrvatskoj? ‘Vrijeme je postalo najvažniji resurs, ali još smo mi daleko od toga‘

Piše Sanja Stapić
15. srpnja 2021. - 08:24
Zagreb, 040719. Knjiznica Tin Ujevic na Tresnjevci. Ekonomski analiticar Petar Vuskovic. Na fotografiji: Petar Vuskovic.Zeljko Puhovski/Cropix

Na zapadu se percepcija zadovoljstva zaposlenika potpuno izmijenila. Zaposlenici svoje zadovoljstvo više mjere slobodnim vremenom koje im ostane nakon radnog vremena nego visinom plaće. Takvi trendovi će polako dolaziti i kod nas, pogotovo kako raste prosječna plaća. U tom smislu, četverodnevni radni tjedan je dobra ideja koju bi bilo dobro testirati u nekim pilot-projektima na hrvatskim poduzećima. Uvjeren sam da bi četverotjedni radni tjedan donio veću radnu produktivnost.

Tako nam je dr. Petar Vušković komentirao rezultate testiranja četverodnevnog radnog tjedna na Islandu koje je pokazalo, jednako kako se to dogodilo i s ostalim testiranjima koja su provođena u svijetu, da skraćivanjem radnog tjedna na četiri radna dana produktivnost raste jednako kao i zadovoljstvo radnika.

Posljednji eksperiment u nizu je onaj na Islandu gdje su provodili testiranje kraćeg radnog tjedna u javnom sektoru od 2015. do 2019. i rezultati pokazuju da je smanjivanje broja sati na poslu značajno povećalo kvalitetu života i ravnotežu između radnog i slobodnog vremena dok je produktivnost ostala ista ili se poboljšala na većini radnih mjesta.

Nakon objavljivanja rezultata, oko 86 posto ljudi u toj zemlji sada je steklo pravo na kraći radni tjedan ili već radi skraćeni broj sati, a da im se pritom nije smanjila plaća. Mnogi sudionici koji su prešli s 40-satnog na radni tjedan koji traje 35 ili 36 rekli su da im je kraće radno vrijeme olakšalo obavljanje raznih poslova oko kuće čak i radnim danima.

- Četverodnevni radni tjedan je dobar način postizanja veće radne produktivnosti zaposlenika. Neke strane studije još od prije pet godina su dale empirijski dokaz o tome. U kraćem vremenu, zaposlenik je jednostavno efikasniji jer mu je za određeni radni zadatak ostavljeno manje vremena. S druge strane, kao nagradu, zaposlenik dobije veći broj slobodnih dana. Na posao će doći mentalno odmorniji i radno motiviraniji. Iako su neke zemlje počele uvoditi četverodnevni radni tjedan, primjena takvog koncepta rada u Hrvatskoj je još uvijek daleko – kaže dr. Vušković.

Ističe da četverodnevni radni tjedan ne bi trebao biti obveza već izbor. Objašnjava da postoje zaposlenici kojima je visina plaće prioritet i slobodno vrijeme im nije toliko važno.

- Jednako tako je i kod radne nedjelje, nekim zaposlenicima odlično dođe radna nedjelja jer tako na kraju mjeseca mogu zaraditi ratu nekog manjeg kredita. Istraživanjima koja sam provodio na zaposlenicima 300 poslovnih organizacija u Hrvatskoj dokazao sam da je još uvijek glavna kategorija zadovoljstva zaposlenika povezana s visinom plaće. Primjetno je da su zaposlenici počeli isticati sve više i slobodu vremena kao kategoriju svojeg zadovoljstva, tvrdi dr. Vušković.

Čeverodnevni radni tjedan u Japanu je vlada preporučila tvrtkama kao opciju koju bi trebali omogućiti zaposlenima radi poboljšanja kvalitete života, a time bi tvrtke zadržale sposobne i iskusne kadrove, koji bi ih napustili zbog obiteljskih obveza.

Četverodnevni radni tjedan je testiran i na Novom Zelandu i tamošnja istraživanja potvrdila su da je kraći radni tjedan unaprijedio posao. Slični eksperimenti i rezultati, ali sa šestosatnim radnim danom u "normalnom" radnom tjednu, postignuti su u Švedskoj. Ne čudi stoga što i sindikati nekih razvijenih zemalja češće traže četverodnevni radni tjedan.

Španjolska vlada je ove godine odlučila pokrenuti trogodišnji pilot-projekt kraćeg radnog tjedna za zainteresirane tvrtke u koji će uložiti 50 milijuna eura da bi im pomogla u prijelaznom razdoblju, a računa se da će kraći radni tjedan povećati produktivnost i poboljšati mentalno zdravlje radnika. Španjolska je jedna od zemalja u kojoj radni tjedan traje dulje od europskog prosjeka, no produktivnost ne prati te rezultate.

- Koncept četverodnevnog radnog tjedna nije primjenjiv u svim djelatnostima. Neke djelatnosti, kao proizvodnja, iziskuju osam radnih sati dnevno, a neke po nekoliko sati, kao intelektualne usluge. U različitim organizacijama postoji različita složenost procesa. Upravo ta nejednakost u radnim satima za obavljanje poslova opravdava koncept četverodnevnog radnog tjedna. Smatram da radno vrijeme rada treba biti što fleksibilnije. Ekonomija je umijeće upravljanja resursima. Sada je došao trenutak da shvatimo da najvažniji resurs nije sirovina, energija, novac i oprema nego isključivo vrijeme – naglašava dr. Petar Vušković.

Dr. Petar Vušković: To je dobra ideja koju bi bilo dobro testirati u nekim pilot-projektima na hrvatskim poduzećima. Uvjeren sam da bi četverotjedni radni tjedan donio veću radnu produktivnost

item - id = 1112825
related id = 0 -> 1110501
related id = 1 -> 1097944
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. rujan 2021 01:48