Udruga “Biom” je organizacija civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom. Za bolje upoznavanje s ciljevima, planovima i eventualnim teškoćama u radu razgovaramo s jednim od njezinih istaknutih članova i zaposlenika, Ivanom Budinskim iz Sinja.
Što biste vi još dodali uvodnoj rečenici kojom je na web-stranici predstavljena vaša organizacija kako biste sa svojim radom pobliže upoznali i one koji možda ne prate vaše djelovanje?
- Udruga “Biom” je članska organizacija, što znači da okupljamo ljubitelje prirode, posebno ljubitelje divljih ptica koji žele pridonijeti njihovu očuvanju i raditi na vlastitom poznavanju i razumijevanju prirode. Segment rada s ljudima, posebno našim članovima, posebno nas veseli i motivira. Pri tome se trudimo biti stručni i zbog toga su naši zaposlenici osobe fakultetskog obrazovanja iz područja biologije, šumarstva, agronomije i sličnih struka, ali da biste postali član Udruge “Biom”, tako nešto nije uvjet i član može biti bilo koja osoba kojoj je stalo do očuvanja prirode.
Svatko može pridonijeti očuvanju prirode, bilo da se bavi stručnim, znanstvenim radom ili građanskom znanošću, kao volonter ili samo ljubitelj prirode. Naša misao je čuvati prirodu, provoditi aktivnosti kojima izravno poboljšavamo stanje divljih vrsta, zagovarati promjene u društvu i zakonodavstvu koje su u interesu zaštite prirode i podizati svijest o njezinoj važnosti.
Imate uredu u Zagrebu i Sinju. Jesu li dovoljni za “pokrivanje” Hrvatske ili postoji potreba za širenjem?
- Uvijek je moguće više i detaljnije pokriti državu s više ureda, ali se dobra pokrivenost također postiže suradnjama s lokalnim organizacijama i takvih, partnerskih organizacija imamo sve više. Nekada su to lokalno aktivne udruge, nekada tijela javne vlasti, a nekada entuzijastični pojedinci; svi oni itekako pridonose očuvanju prirode. Baš zbog toga neka područja nisu direktno “pokrivena” našim aktivnostima jer smatramo da je bitnije pokriti područja gdje izostaje aktivna lokalna zajednica.
Koliko uspijevate pridonijeti usklađivanju odnosa između ljudi i prirode. Sudeći po onome što se događa u praksi, taj zadatak nije nimalo lagan.
- Pa ne bih rekao da postoji općeniti sukob između ljudi i prirode, već je taj sukob individualan. Različiti ljudi žele različite stvari, od onih koji bi svugdje gradili do onih koji bi sve pretvorili u divljinu. Zadaća očuvanja prirode je pronaći kompromis koji će omogućiti da se svim stranama omogući funkcioniranje. Nekada su ljudske aktivnosti izrazito pozitivne za očuvanje prirode i tu je najbolji primjer ekstenzivno stočarstvo koje održava travnjake, a koji su na kršu postali najugroženiji tip staništa. Cijeli je niz divljih vrsta koje ovise upravo o tim travnjacima, a potom i o održavanju ekstenzivnog stočarstva.
Ponekad se čini da udruge s namjerom da se zaštiti priroda ne pokazuju razumijevanje za nužnost gospodarskog djelovanja. Želim reći da, primjerice, u isto vrijeme ne nude alternativu za djelatnost za koju smatraju da je treba ukinuti. Kakav je vaš stav o tome?
- Različite udruge se na različit način bave očuvanjem prirode, a taj način može biti manje ili više stručan te manje ili više aktivistički. “Biom” pokušava djelovati stručno i uviđavno te pri tome često nailazi na prepreke. Najčešći problem koji nas uvodi u sukob s gospodarstvom su loše napravljeno prostorno planiranje i loša usklađenost legislative, a to su i inače problemi koji stvaraju probleme svima, ne samo sektoru zašite prirode. Dodatno, sustav izrade studija utjecaja na okoliš u Hrvatskoj je takav da sam investitor nekog projekta organizira izradu studije za taj isti projekt, što je sukob interesa i koji gura sustav prema izradi sve nekvalitetnijih studija, odnosno studija čiji su rezultati pod pritiskom samog investitora. Ne bih se složio s tim da ne nudimo alternative, ali nužno je znati da postoje aktivnosti koje jednostavno nisu prihvatljive, npr. uništavanje obale ili istrebljivanje divljih vrsta.
Na kojim je projektima “Biom” trenutačno angažiran?
- Uh, taj popis je stvarno dugačak. Projekti su razni, od projekata zaštite bjeloglavih supova i morskih ptica, preko angažmana u funkcioniranju brojnih zaštićenih područja, kartiranja i obnove lokvi, održavanja travnjaka, odnosno pašnjaka, kartiranja špilja koje su potencijalno bitne za sredozemnu medvjedicu, borbe protiv trovanja divljih životinja, urbane bioraznolikosti, brojnih edukacija… Većina tih projekata je financirana, ali neke aktivnosti provodimo iako nisu financirane jer smatramo da su bitne za očuvanje prirode. Na području Dalmacije su to projekti očuvanja krških travnjaka, praćenja ptičjih vrsta, očuvanja morskih ptica te stalna suradnja sa zaštićenim područjima kao što su park prirode Biokovo, nacionalni park Krka, park prirode Vransko jezero… Dosta smo aktivni na području parka prirode Dinara, koji, nažalost, još uvijek nema osnovanu javnu ustanovu za upravljanje.
Za djelovanje svih civilnih udruga nužna je financijska potpora. Kako se financira “Biom”?
- “Biom” se natječe za projekte fondova EU-a koje nije lako dobiti jer su administrativno zahtjevni, ali smo ipak u tome uspješni. Također smo u stalnoj suradnji s brojnim zaštićenim područjima, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvom poljoprivrede. Dodatno, financiramo se preko projekata stranih fondacija kao što je npr. Euronatur. Takav sustav financiranja nikome od nas ne osigurava stalno radno mjesto, već nas tjera da stalno radimo, pratimo trendove i događanja te se stalno natječemo za projekte različite tematike.
Kada biste mogli birati, koje biste aktivnosti “Bioma” istaknuli kao osobno najdraže?
- Svakako direktnu aktivnost na terenu u očuvanju neke vrste ili staništa. Pri tome posebno mjesto zauzimaju restauracije staništa koje provodimo kao čišćenje travnjaka/pašnjaka od grmlja, obnavljanje lokava i bunara na kršu te uklanjanje invazivnih vrsta iz divlje prirode. Nekada su me jako privlačila osnovna istraživanja i praćenja vrsta, ali nakon više godina takvih aktivnosti, sve više mi je smetala njihova besmislenost ako se istovremeno ne provode i mjere očuvanja. •