Postavljanje solarnih farmi u prirodi vrlo često prate kontroverzije usprkos niskoj cijeni proizvodnje struje, a glavni su prigovori da to dovodi do gubitka zemljišta za proizvodnju hrane i narušava karakter krajolika.
Međutim, solarne farme na takvim lokacijama imaju i neočekivanu korist za pčele, leptire i muhe lebdjelice, odreda stvorenja koja rapidno nestaju. Podaci s 15 lokacija u 2021. godini pokazali su kako insekti koji sudjeluju u oprašivanju itekako uspijevaju na području solarnih parkova, osobito na područjima gdje je različitim biljnim vrstama dopušteno da bujaju ili su posađene ispod i oko solarnih panela.
Iznenađujuće je bilo otkriće da su solarni parkovi postavljeni na poljima na kojima su živice i druga staništa bili uništeni poljoprivrednim radovima, najpovoljnije djelovali na insekte, osiguravajući im hranu i nektar koje nisu mogli pronaći drugdje.
To je jedan od jasnih primjera kako se može rješavati problem klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti u osiromašenom krajoliku. Istraživanja pokazuju da strateška sadnja izvornih cvjetnih i drugih biljnih vrsta oko solarnih instalacija može značajno povećati populaciju i raznolikost ključnih oprašivača poput pčela, nudeći obećavajući put za dobivanje čiste energije i očuvanje okoliša.
Znanstvenici su proveli istraživanje koje se bavilo utjecajem na insekte dviju velikih solarnih instalacija na napuštenom poljoprivrednom zemljištu u američkoj saveznoj državi Minnesoti, gdje je Enel Green Power North America, operater tih postrojenja, pokrenuo inicijativu sadnje mješavine divljeg cvijeća uz nizove solarnih panela tijekom njihova postavljanja 2018. godine.
Znanstvenici su potom proveli opsežno istraživanje insekata na tom području od 2018. do 2022. godine i rezultati su se pokazali izvanrednima – solarne farme pomažu pčelama. Tijekom petogodišnjeg razdoblja populacije pčela i leptira monarha povećale su se više od dvadeset puta.
Područje oko solarnih panela preobrazilo se u bujno stanište nalik na preriju u kojemu se ukupna populacija insekata utrostručila, znatno nadmašivši početna očekivanja. Osim toga, povećan broj oprašivača donio je korist i vegetaciji na okolnim poljoprivrednim područjima, što je bilo vidljivo i na satelitskim snimkama.
Pozitivan utjecaj oplemenjenog prostora na kojemu su postavljeni solarni paneli na izobilje i raznovrsnost insekata pokazao je kako strateška integracija prirodnih elemenata ekosustava i obnovljivih projekata može ponuditi dobitni scenarij, podupirući širenje infrastrukture čiste energije i povećanje populacije insekata.
Istraživanje je naglasilo koncept "solarnog dijeljenja", odmak od tradicionalnog pristupa izolacije solarne infrastrukture od njezina okoliša. Dopuštajući vegetaciji da buja oko panela, solarne farme pomažu pčelama i podupiru njihove krhke kolonije. Kolaps globalne populacije pčela ozbiljna je prijetnja poljoprivredi budući da urod vrijedan više od 500 milijardi dolara godišnje ovisi o prirodnom oprašivanju.
Ali ne radi se samo o pčelama, solarni sustavi i poljoprivredni nasadi mogu egzistirati na istom području podizanjem panela ispod kojih može rasti povrće, do kojeg na taj način dopire Sunčeva svjetlost. Djelomična sjena koju paneli stvaraju može pomoći određenim nasadima osiguravajući im zaštitu i smanjujući isparavanje, kao i pritisak korova. A usjevi pomažu solarnoj infrastrukturi smanjujući vrućinu ispod panela i oko njega.
Neki od cvjetnih i poljoprivrednih biljnih vrsta koje mogu uspijevati u djelomičnoj sjeni solarnih panela su rajčice, kupus, mrkve, celer, špinat, luk, češnjak, salata, jagode, šparoge, poriluk, peršin, origano, suncokret, neven, djetelina, kao i brojne vrste divljeg cvijeća. Svi oni osiguravaju pelud bogatu nutrijentima za različite populacije pčela.
Ova saznanja otvorila su vrata novim perspektivama povezanosti solarne energije i očuvanja okoliša – umjesto da podiže barijere, solarna infrastruktura može biti konstruirana tako da harmonično koegzistira u okolišu.
Rezultati istraživanja pokazali su da solarne farme pomažu pčelama i mogu imati ključnu ulogu u obnovi njihove dramatično smanjene populacije, nudeći nadu u očuvanje prijeko potrebnih oprašivača. Podaci kažu da je broj oprašivača, pa tako i pčela, u Europi u posljednjih 30 godina smanjen za tri četvrtine, te da se broj pčela na svjetskoj razini smanjio za 50 posto.
Svojedobno je Albert Einstein upozorio na to da, nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti preostaje još oko četiri godine života. Pčele su najbrojniji oprašivači, a trećina ljudske hrane ovisi upravo o njihovu oprašivanju. U Europskoj uniji su oprašivači, tu se ubrajaju i pčele, prijeko potrebni za opstanak 84 posto poljoprivrednih vrsta, a 76 posto proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca.
Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i muha lebdjelica, sve su ugroženije ljudskim aktivnostima, populacija pčela globalno se smanjuje posljednjih desetljeća zbog gubitka i fragmentacije staništa, intenzivne poljoprivredne prakse, klimatskih promjena i pretjerane upotrebe pesticida.
Rezultati iz Minnesote zasigurno će inspirirati daljnja istraživanja o potencijalno ključnoj misiji solarnih farmi u zaštiti i očuvanju populacija pčela. Ta neočekivana sinergija između infrastrukture obnovljive energije i očuvanja okoliša otvara vrata inovativnim solucijama koje bi mogle redefinirati budućnost održive energije i poljoprivrede.