Veća ulaganja u istraživanje i inovacije, snažnije povezivanje zemalja članica Europske unije te suradnja na zelenoj i digitalnoj transformaciji ključni su u stvaranju društva otpornijeg na buduće izazove, poput onih koji se odražavaju kroz trenutačnu pandemiju.
Jedna je ovo od ključnih poruka sa međunarodne konferencije “Tjedan inovativnih regija u Europi - WIRE 2020”, posvećene inovacijama i regionalnom razvoju kojoj je od 4. do 6. studenoga 2020. domaćin bio Ekonomski fakultet u Splitu. Predavači i predstavnici institucija govorili su o utjecaju inovacija na razvoj regija, s posebnim osvrtom na prilike koje inovacije mogu donijeti manje razvijenim regijama te njihovoj važnosti za oporavak od korona-krize.
Evo još nekih poruka s te konferencije bitnih u ostvarenju cilja Europske unije da se na razini svake zemlje članice ostvare ulaganja od preko tri posto BDP-a u istraživanje i razvoj, što su dosad ostvarile samo Švedska i Finska:
Smanjivanje razlika u stupnju inovacija među državama počinje u lokalnim sredinama, ponajviše kroz sveučilišta, te korištenjem različitih programa i financijskih sredstava Europske unije.
Potrebno je fokusirati se na regionalne razine kroz otvaranje različitih hubova koji će jačati inovacijski ekosustav, a stvaranju novih inovacija pridonijet će i povezivanje zemalja članica EU, onih snažnijih s onim manje razvijenim državama.
Poticanjem obrazovanja u STEM područjima stvaraju se preduvjeti za razvoj i primjenu inovativnih rješenja.
Generalni direktor Uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije Jean-Eric Paquet istaknuo je kako svaka regija u EU igra bitnu ulogu u promociji i razvoju inovacija. Kazao je i da Europska unija na godišnjoj razini ulaže više u razvoj startupova od SAD-a te da Hrvatska posljednjih nekoliko godina prepoznaje važnost ulaganja u istraživanje i razvoj kao polugu za gospodarski prosperitet regije.
Ovim porukama dodajmo kako su se prema podacima iz izvješća o Globalnom inovacijskom indeksu (GII) 2020. ulaganja u istraživanje i razvoj u svijetu u 2018. povećala za 5,2 posto i rasla su brže od svjetskog BDP-a. Ove godine pandemija koronavirusa usporila je gospodarstvo, pa će zasigurno korona-kriza i na ovo područje ostaviti traga.
Taj indeks svrstava Hrvatsku na 41. mjesto među 131 svjetskom ekonomijom. Švicarska je na svijetu najinovativnija zemlja, slijede Švedska, SAD, Velika Britanija i Nizozemska. Kad se zna snaga tih gospodarstava, jasnije je i koliko su inovacije bitne za ekonomski rast i društveni razvoj.
Kroz Globalni inovacijski indeks posebno se prate inovacijski inputi i otputi. Prvi pokazuju kakvi su potencijali i infrastruktura nekog gospodarstva koja dovodi do inovacija i prema tom pokazatelju inovacijskih inputa Hvatska je ove godine na 44. mestu, što je bolje nego prošle godine kad je bila 46., ali manje u usporedbi sa 2018. kad je bila na 42. mjestu. Što se tiče inovacijskog outputa, koji pokazuje koliko je bilo inovacija i koliko su one povećale prihode, unaprijedile znanja i tehnologije Hrvatska je u 2020. na 43. poziciji dok je u 2019. bila na 52., a 2018. na 42.
Reklo bi se ima još puno prostora za rast inovacija. Pogotovo kad se ima u vidu cilj od 3 posto BDP-a ulaganja u istraživanje i razvoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Republici Hrvatskoj u 2018. na istraživačko-razvojnu (IR) djelatnost utrošeno je 3,7 milijardi kuna, što je za 17,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u iznosio je 0,97 posto.
Prema strateškim ciljevima Europske unije, ulaganje u istraživanje i inovacije je ulaganje u budućnost Europe. Ono omogućuje globalnu konkurentnost i očuvanje europskog socijalnog modela. Njime se poboljšava svakodnevni život milijuna ljudi u Europi i diljem svijeta te doprinosi rješavanju nekih od najvećih društvenih izazova.
“Ljudski napredak i razvitak uvelike ovise o inventivnosti”, napisao je Nikola Tesla, jedan od najvećih pronalazača u svojoj autobiografiji “Moji pronalasci”. I doista što bi bilo da nije inventivnih ljudi? Oni su kroz povijest mijenjali život na bolje, makar nisu uvijek bili ni nagrađeni ni shvaćeni.
I danas ima puno inventivnih ljudi, njihove inovacije dobivaju nagrade, ali nerijetko teško pronalaze one koji bi uložili u te inovacije i tako omogućile njihovo korištenje. Za sve očito treba okruženje u kojem bi inovacije lakše našle put do svoje realizacije.
Povodom Međunarodnog dana izumitelja, koji se obilježava 9. studenoga, Slobodna Dalmacija u “Svijetu inovacija” predstavlja najveće hrvatske izumitelje, ali donosi i priče novih i poduzetnih inovatora sadašnjice. Jer, kao i uvijek kroz povijest inovatorima treba poticaj kako bi njihovo otkriće bilo na korist većem broju ljudi.