Oni koji su pratili seriju "Život na sjeveru" možda će se sjetiti epizode u kojoj su neki od stanovnika zabačenog mjestašca Cicely usred mračne i duge subarktičke zime hodali okolo s lampicama prikačenima iznad čela. U vrijeme premijernog prikazivanja serije u nas se malo i nimalo govorilo o zimskom bluesu pa nam je cijela priča djelovala strahovito bizarno, no sad kad smo već dobro upućeni u posljedice nedostatka sunčeve svjetlosti, znamo da su osebujni likovi u spomenutoj epizodi zapravo provodili vrstu svjetlosne terapije.
Danas znamo da hladnije doba godine ne nosi samo gnjile južine od kojih se i sami osjećamo gnjilo, nego nam cijeli taj dražesni paket kratkih dana, vremenskih nepogoda i dužeg boravka u zatvorenom donosi jednu posebnu vrstu melankonije. Neki će joj pokušati doskočiti udaranjem kontre - nastojat će što više biti vani, ostati aktivni, okružiti se prijateljima - neki će se okrenuti skupu aktivnosti koji spada u opis onoga što se skupnim imenom naziva self-care, a neki će prezirati i prve i druge i duriti se sve do proljeća. Pokušajte ove zime ne završiti u trećoj kategoriji.
Da, self-care je užasno eksploatiran pojam, no kako više nismo mala djeca, moramo se pobrinuti sami za sebe. A ponekad je to puno lakše nego se čini. Možda ćete u procesu dati svoj danak industriji koja je nastala na toj egocentričnoj, instagramičnoj životnoj filozofiji, ali ako ćete se u konačnici osjećati bolje i biti bolje društvo svojim bližnjima, ali i sami sebi, možda se isplati poslušati neke od savjeta na koje već unaprijed kolutate očima.
Za početak budite načisto s onim što je stvarno kvalitetna briga za sebe, a što čisti marketinški self-care. Dakle, osim ako ste cijelog života apsolutno ludi za njima, ne trebaju vam novi čupavi jastučići, bombice za kadu i šalice za vruću čokoladu. Uložite radije u kvalitetnu, toplu rasvjetu. Više manjih rasvjetnih tijela raspoređenih po prostoriji stvorit će ugodnu atmosferu bolje od mucastih dekica i krznatih natikača, a i djelovat će bolje: opustit će vas, popraviti vam raspoloženje i potaknuti proizvodnju melatonina pa ćete ljepše spavati.
Suprotno uvriježenu mišljenju, da biste se osjećali bolje, ne treba vam više, nego manje. S obzirom na to da sad više boravite doma, riješite se stvari koje stvaraju nered. Ne žugajte, i čišćenje popravlja raspoloženje. Kad se riješite nereda i nagomilanih stvari koje uopće ne koristite, lakše ćete stvoriti opuštajuću i ugodnu atmosferu. A upravo to je ono što vam treba kako biste se othrvali stresu i bolje se odmorili i opustili.
A što ćemo s neredom u glavi? I njime bi se trebalo pozabaviti pa makar tako što ćete zbrkane misli staviti na papir (doslovno ili figurativno). Papir će istrpjeti vaše tirade strpljivije od najstrpljivije prijateljice. Izbacite sve što vas muči, uzrujava, zbunjuje, a kad ste gotovi, fokusirajte se na pozitivno. Zapišite na čemu ste sve zahvalni i, ta-da, eto vam dnevnika zahvalnosti. Zaboravite sve što ste o dnevnicima zahvalnosti vidjeli na društvenim mrežama, gledajte dublje od šareno ukrašenih stranica. Dnevnici zahvalnosti učinkovit su način da se skrene fokus s problema na dobre stvari u svom životu, a jednom kad se naviknete na tu praksu, može vam biti poprilično opuštajuća i ugodna.
Prisjetite se aktivnosti u kojima ste uživali u djetinjstvu. Moguće je da još uvijek negdje čuvate sve što vam je za njih potrebno. Jeste li voljeli slagati puzzle, crtati, bojiti, slikati akvarele, slagati kolaže i herbarije, modelirati plastelin, nizati perlice, rješavati zagonetke, čitati crtane romane...? Odlijepite se barem na kratko vrijeme od ekrana i priuštite si malo old-school zabave, ne samo zbog nostalgije (mada ni to nije na odmet), nego i zbog toga što mozak jako voli takve staromodne razbibrige.
Prekinut ćemo na trenutak ovaj niz samougađajućih aktivnosti. Umjesto da se usredotočite samo na sebično udovoljavanje sebi, razmislite kako - barem u pauzama od namakanja u kadi, journalinga i dubinskog hidratiziranja lica - možete pomoći drugima. Uljepšajte nekome dan ljubaznom gestom ili učinite nešto konkretnije, izbor je na vama, ali povratni učinak je isti. I bolji od pjenušave kupke. Zgodno je spomenuti da je pojam self-care (vjerovali ili ne) zapravo zamišljen s ciljem brige za druge: tijekom 1960-ih koristili su ga aktivisti za ljudska prava kao suprotnost pojmu community care, ističući da bi tamo gdje je nedostatna briga za zajednicu trebalo organizirati stvari tako da se za potrebite pobrinu pojedinci - nabavljajući im hranu, organizirajući programe edukacije, prikupljanje sredstava, liječničke preglede, radionice...
Kad smo već kod drugih, ne zaboravite na druženje. Tmurno vrijeme, kratki dani i fjaka lako ubijaju želju za izlaskom iz kuće, ali samovanje samo pogoršava stvar. Ako vam se baš nikako ne da odlijepiti s kauča, nagovorite druge da se pokrenu i dođu vam u posjet. Propadne li vam plan, organizirajte barem virtualno druženje. I pri tome birajte mudro i sebično - samo one ljude s kojima vam se zaista užitak družiti.
Self-care, barem na društvenim mrežama, djeluje strahovito pasivno: sve one noge u debelim čarapama opružene pred kaminom, sva ona bazizražajna lica premazana debelim slojem hranjive maske, sva ona koljena koja lijeno proviruju iz pjenušave kade, nekako se čovjeku prispava od samog promatranja. Unesite malo aktivnosti u brigu o sebi. Pokrenite se. Počnite fotografirati (nešto drugo!), peći kekse, plesti šalove, kukičati torbice. Upišite tečaj plesa, slobodnog penjanja, planinarite. Skupljajte šišarke, šepurike, žireve. Radite aranžmane od suhog bilja prikupljenog u šetnji. Kiselite kupus, kuhajte kompote, ušećerite korice limuna i naranče. Napravite liker od limuna (i javite nam adresu).
Pratite Stil na Instagramu i Facebooku!