Svi smo to doživjeli i ne trebamo niti zatvoriti oči da bismo zamislili taj trenutak: nakon dobrog obroka, blaženo omamljeni hranom upravo razmišljamo kako ćemo se ustati od stola i leći u horizontalu, kad eto novog izazova - stiže još i desert. Slatke su to muke i zeznuta dilema, osobito ako nam nije svejdno hoćemo li se udebljati. I što napraviti: odbiti "slatko" ili se prihvatiti žličice, pa što bude?
Pred nama je, barem se nadamo, sezona svečanih ručkova i svečanih haljina, stoga ovo pitanje osobito dobiva na težini (naravno da namjerno koristimo ovaj izraz). Pokušate li odgovor naći guglanjem, lako biste se mogli izgubiti u mnoštvu savjeta, no neki se odgovori donekle poklapaju.
Mnogi vjeruju kako, pod uvjetom da uopće imate mjesta za još koji zalogaj, nije nikakva greška dobar obrok zaokružiti slatkišem, a da je to bolji trenutak za posladiti se od nekog drugog momenta između obroka opravdavaju uvjerenjem da će bjelančevine i masti iz netom pojedene hrane usporiti apsorpciju deserta. Po toj logici, utemeljenoj na glikemijskoj vrijednoti hrane, kolač koji ste pojeli na kraju ručka ne bi se smio "primiti".
Većina ugljikohidrata koje konzumiramo razgrađuje se na glukozu koja se zatim apsorbira u krvotok. Kada razina šećera u krvi poraste, to pokreće oslobađanje inzulina iz gušterače, što uvodi glukozu iz krvotoka u stanice tijela. Tamo se glukoza koristi kao gorivo ili, ako gorivo više nije potrebno, skladišti za buduću upotrebu.
Prema nekim istraživanjima, bjelančevine i masti mogu i do četiri sata nakon što ih pojedemo utjecati na apsorpciju ugljikohidrata jer će smanjiti glikemijski indeks deserta, a glikemijski indeks, podsjetimo, utječe na to koliko će šećera iz neke namirnice završiti u krvotoku te se smatra kako vrlo visok GI ubrzano potiče debljanje.
Znači li to da se nakon obilnog, svečanog ručka ipak isplati udahnuti duboko i junački se baciti na kolače, jer će nam tako manje škoditi liniji nego da smo ih pojeli kasnije, recimo uz čaj? S obzirom na kontradiktorne savjete s interneta, u pomoć smo pozvali splitsku nutricionistkinju Draganu Olujić.
A ona je za početak istaknula kako bi deset trebao biti hedonističko zadovoljstvo, a ne pravilo te primijetila kako je takav stav sad već uvriježen u modernoj prehrani i da se tako, uostalom, radilo i u prošlosti, sve dok se nismo malo previše razmazili... Što se, pak, tiče pitanja je li ga mudrije pojesti na kraju objeda ili pričekati nekoliko sati pa ga, recimo, pojesti uz kavu ili čaj, Dragana Olujić priznaje kako će proteini i masti iz objeda ponešto ublažiti visinu glikemijskog indeksa šećera iz deserta, no ističe kako glikemijski indeks nije jedino na što treba obratiti pažnju.
- Ono što je vrlo bitno jest glikemijsko opterećenje cijeloga obroka, a ono uzima u obzir količinu ugljikohidrata u obroku. Stoga će obrok u kojemu većinu čine bjelančevine i masti manje utjecati na promjenu količine šećera u krvi te time i na debljanje, dok će nam nakon obroka prepunog ugljikohidrata, kao što bi, recimo, bio tanjur tjestenine, brzo "pasti život". Ako ste pojeli takav obrok, svakako bi bilo bolje napraviti pauzu prije deserta - mišljenja je nutricionistkinja Olujić pa nam predlaže kolače pojesti uz kavu ili čaj te od toga napraviti cijeli mali ritual.
Valjalo bi imati na umu i da jedenje prekomjerne količine slatkiša, bez obzira jeli ih nakon ručka ili između obroka, kad-tad dođe na naplatu, baš kao i prekomjeran unos kalorija. Nutricionistkinja nam za kraj poručuje kako je, bez obzira kad se odlučite jesti kolače najvažnije - biti umjeren.