Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je u prerađivačkoj industriji radilo 700 tisuća ljudi, dok je udio industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio veći od 30 posto.
Prelazak s planskog na tržišno gospodarstvo uzrokovao je veliki trend gubitka radnih mjesta.
Hrvatska uslijed nesagledivih posljedica uzrokovanih ratnom agresijom ozbiljno zaostaje za državama koje su ranije ušle u Europsku uniju i među članicama EU-a kotira i kao visoko deindustrijalizirana. Ni prije rata Hrvatska nije raspolagala visoko razvijenim tehnologijama te je i ono što je propadalo bilo na nižoj tehnološkoj razini i kao takvo izvan konkurencije u sveukupnim gospodarskim tranzicijskim procesima. Procjena stručnjaka je da za promjene treba 20 do 30 godina, te je nužna adekvatna upravljačka struktura, odnosno leadership kod poduzetnika i u državnoj upravi okupljenih oko strategije što točno učiniti s industrijom u budućnosti.
Šibensko-kninska županija će završetkom izgradnje gospodarske zone PODI na platformama proizvodnih poslovnih i specijalnih namjena stvoriti nužne preduvjete za značajan gospodarski uzlet. Različiti industrijski, obrtnički, zanatski i gospodarski pogoni s pripadajućim infrastrukturnim elementima u sklopu proizvodne zone omogućit će razvoj različitih industrijskih grana, ponajprije graditeljstva, metalne i drvne industrije, alata, strojeva i opreme, obrtništva te male privrede i poduzetništva.
Na tome tragu, Slobodna Dalmacija kao najznačajnija medijska kuća u Dalmaciji otvara niz ključnih pitanja i tema kako bi svi društveni, politički i gospodarski subjekti dali svoje stručno mišljenje.
Teme o kojima će se razgovarati na panelu su:
· pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu Dalmacije
· trenutno stanje i projekcije za budućnost
· ulaganja u infrastrukturu; promet i informatiku
· povezanost gospodarskih zona s gradskim središtima
· ulaganja u ljudski kapital, stručno obrazovanje i njegu kao jedan od preduvjeta industrijalizacije
· utjecaj industrijalizacije na okoliš