StoryEditorOCM
Hajdukslijedi trendove

Leko kao Van Gaal: postoji vrlo dobar razlog zašto se novi trener Hajduka odlučio oslanjati baš na jedan segment igre

24. siječnja 2023. - 20:18

Hajduk je u pobjedi nad Šibenikom (2:1) uputio čak 51 ubačaj, od čega je njih 11 pronašlo metu. U prvom poluvremenu službenog debija Ivana Leke na klupi splitskog kluba, dok su uvjeti za igru bili koliko-toliko prihvatljivi, Bijeli su uputili 30 centaršutova, od kojih je čak devet bilo uspješno.

Naglasak na ubačajima s krilnih pozicija bio je evidentan, a Leko je na presici nakon utakmice potvrdio da se u svom pristupu želi u velikoj mjeri oslanjati na centaršutove i da na tome puno radi na treninzima.

Bijeli su u 17 ovosezonskih prvenstvenih utakmica koje su prethodile Lekinom dolasku na klupu prema podacima SofaScorea uputili 340 ubačaja (72 točna), odnosno 20 po susretu (4,2 točna). A kao što smo već rekli, protiv Šibenika je Hajduk uputio čak 51 centaršut, čime je postavio ovosezonski rekord u HNL-u te postao tek peta momčad s bar 50 ubačaja na utakmici otkad SofaScore bilježi podatke.

Novi trener Bijelih nije bio zadovoljan s tim iz kojih su zona njegovi igrači ubacivali i gdje je lopta uglavnom završavala, ali pogodak za 1:1 i najbolja prilika za Bijele do tog trenutka (ona iz 36. minute) došli su upravo nakon centaršutova.

Lekino oslanjanje na sustav 3-5-2 pretpostavlja da će se u svom pristupu uvelike oslanjati na širinu, a naglasak na ubačajima zapravo je utemeljen u trendovima koji dominiraju nogometnim svijetom posljednjih godina.

Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Kataru momčadi su u protivničku trećinu najčešće ulazile preko najširih zona terena (55 posto), a taj je trend samo rastao tijekom posljednja četiri Mundijala. Primjerice, već nakon prvog kruga grupne faze u Kataru čak 14 golova je palo kao posljedica ubačaja iz tih zona, što je ogroman rast u odnosu na SP u Rusiji 2018., kada su nakon prvih 16 utakmica samo tri pogotka pala iz takvih situacija.

Nedavno završeni Mundijal donio je pregršt situacija u kojima su ekipe postigle pogodak nakon centaršuta ili povratne lopte u sredinu s krilne pozicije, a očekivani golovi (xG) iz tih situacija bili su veći nego na ijednom prijašnjem SP-u, što sugerira da su momčadi planski dolazile u takve situacije. To se možda najbolje vidjelo na primjeru Nizozemske, koja je u četvrtfinalu SAD-u zabila dva gotovo identična pogotka nakon povratne lopte u sredinu s krilne pozicije.

To je bila najbolja manifestacija onoga na što se Louis van Gaal već godinama najviše oslanja. Sada već bivši izbornik Oranja također preferira varijacije sustava s troijcom stopera i uvelike se oslanja na širinu te na ubačaje i povratne lopte s krilnih pozicija. Takve situacije izuzetno su teške protivniku za braniti, jer igrači koji dobiju loptu s krila uglavnom situacije rješavaju iz jednog dodira, što protivničkim igračima ostavlja jako malo prostora za reakciju.

Trend velikog udjela golova koji padnu nakon ubačaja ili povratne lopte s bočnih pozicija prisutan je već godinama i u Ligi prvaka. Uz iznimku sezone 2020./21., u posljednjih pet sezona barem četvrtina svih golova pala je upravo na taj način, dok je postotak u sezoni 2019./20. narastao gotovo do 30 posto.


Stvaranje viška na bokovima jedan je od temeljnih principa igre u fazi napada, a kada se usavrše i kretnje igrača u šesnaestercu, takve situacije mogu postati glavno oružje protiv kojeg se protivničkim ekipama teško braniti čak i kada znaju što ih čeka. Leko je odlučan da upravo taj segment bude jedan od glavnih načina na koji će prijetiti protivnicima, a protiv Šibenika je bilo evidentno da, osim klasičnih centaršutova, cilja i na povratne lopte iz halfspacea u sredinu za utrčavajuće napadače i veznjake. Anthony Kalik posebno je bio važan u kontekstu ulazaka u prostor iz drugog plana.

Lopte poslane iz tih pozicija predstavljaju možda i najveću opasnost za protivnika, a dokaz toga leži i u distribuciji svih ubačaja za golove koji su postignuti u prošlosezonskoj knockout fazi Lige prvaka. Kao što se može vidjeti na grafu objavljenom u UEFA-inom tehničkom izvješću koje se tiče sezone 2021./22., evidentno je da je najviše golova palo nakon centaršutova i povratnih lopti iz halfspacea, a ne iz krajnjih bočnih pozicija.

image

Distribucija asistencija iz ubačaja (halfspacevi su označeni iscrtanom linijom)

Screenshot/UEFA Technical Report

Hajduk je inače protiv Šibenika izjednačio svoj rekord po broju udaraca na gol postavljen u 13. kolu na gostovanju kod Gorice (1:0). Bijeli su uputili 22 šuta prema Rogićevom golu, a njih 17 je upućeno iz šesnaesterca, što je za tri više nego u listopadu u Velikoj Gorici. To je važno iz razloga što je Leko nakon utakmice sa Šibenikom rekao da upravo kroz taj statistički podatak ocjenjuje kvalitetu napada svoje momčadi.

Dakle, jasno je zašto se novi strateg Bijelih želi oslanjati baš na spomenuti segment igre, ali postavlja se pitanje koliko u tome može biti uspješan s postojećim kadrom. U dosadašnjem dijelu sezone samo jedan igrač Hajduka koji je još uvijek u momčadi upisao je dvoznamenkasti broj točnih ubačaja, a radi se o Filipu Krovinoviću koji ih je pogodio 23, uz uspješnost od 23,2 posto.

Stipe Biuk jedini je bio došao do brojke od 10 točnih centaršutova, ali njega više nema u ekipi. Igrači koji trenutno konkuriraju za te pozicije - Dino Mikanović, Gergõ Lovrencsics, Dario Melnjak i Emir Sahiti – svi su na jednoznamenkastom broju točnih ubačaja, uz uspješnost manju od 20 posto. No, može se pretpostaviti da će uigravanjem takvih situacija njihova efikasnost u tom segmentu porasti, dok također ne treba misliti da Hajduk sada više neće uopće pokušavati ulaziti u protivničku trećinu kroz centralnu zonu.


Ivan Leko odmah je u prvoj natjecateljskoj utakmici pokazao da ima jasnu ideju i principe kojima će se voditi, ali momčad još praktički nije ni sastavljena, a kamoli uigrana, stoga mu zadatak neće biti nimalo lagan. Ako uspije u svom naumu, šanse bi trebala napokon stvarati momčad kao cjelina, a ne pojedinci, iako je jasno da će u središtu svega i dalje biti Marko Livaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. siječanj 2023 20:26