StoryEditor
SplitZNANSTVENI ALARM

Splićanka Jadranka Šepić, dobitnica milijunskog znanstvenog Oscara, upozorava: Porast će razina mora i mnoga obalna područja će trajno poplaviti

Piše Mila Puljiz/Universitas
24. studenog 2020. - 10:42
Jadranka Šepić dobitnica je ERC financiranja teškog čak 6 milijuna kunaPaun Paunović/Cropix

Prof. Jadranka Šepić rođena je Splićanka. Nakon diplome na Zagrebačkom sveučilištu, gdje je upisala studij fizike, vraća se u Split, gdje se zapošljava na Institutu za oceanografiju i ribarstvo kao znanstvena novakinja. Doktorirala je na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu s temom meteoroloških tsunamija – iznenadnih kratkotrajnih poplava koje često pogađaju jadranske primorske gradiće.

Dobitnica je ERC financiranja "teškog" čak šest milijuna kuna. Radi se o najprestižnijoj potpori za istraživanje u Europi, a sama nagrada se kolokvijalno naziva i "znanstvenim Oscarom".

Željna promjene i novih izazova, u ožujku ove godine zaposlila se kao docentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sada drži nastavu na smjeru Fizika okoliša, a uza sve to je supruga i majka trojice dječaka, u dobi od jedne do osam godina.
 

Radite na problemima poplava. Gdje se po uspješnosti i broju objavljenih radova nalazi RH?

– Tako je, fokus mog istraživanja su poplave, i to one koje se mogu okarakterizirati kao olujni uspori (primjerice poplave Venecije poznate kao acqua alta), i one koje se mogu okarakterizirati kao meteorološki tsunamiji, a koje su česte, primjerice, u Stari Gradu i Vrboskoj na Hvaru, Veloj Luci na Korčulu, Malom Lošinju i nekim drugim priobalnim mjestima. I jedan i drugi tip poplava izazivaju procesi u atmosferi.

Ali dok se olujni uspori javljaju prvenstveno za jakih epizoda juga, dakle za "ružnog" vremena, najsnažniji meteorološki tsunamiji javljaju se ljeti, za lijepih sunčanih dana, i to iznenada, zbog čega mogu biti još opasniji. Olujne uspore stoga je mnogo lakše prognozirati nego meteorološke tsunamije. Hrvatski znanstvenici i znanstvenice koji se bave fizičkom oceanografijom (a takvih nije mnogo, do 30-ak) dosta su uspješni kada je riječ o objavljivanju radova na temu ovih dviju vrsta poplava, te ih često objavljuju u vodećim međunarodnim znanstvenim časopisima.

Predvodnici su svakako znanstvenici i znanstvenice s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. No, treba napomenuti da je na Odjelu za fiziku PMF-a našeg Splitskog sveučilišta tijekom posljednjih nekoliko godina značajno ojačan nastavno-znanstveni tim Fizike okoliša, te je okupljena grupa s jakim istraživačkim kompetencijama u oceanografiji i meteorologiji. Tu su još prof. Darko Koračin, kao iskusni znanstvenik sa znanjem iz klimatologije i meteorologije, dr. sc. Žarko Kovač, naš voditelj smjera i stručnjak za optiku mora, te nekolicina mlađih kolega, tj. doktoranada.
 

Kako se zaštititi od poplava?

– To je zanimljivo pitanje. Najbolja zaštita bilo bi usporavanje porasta razine mora, ali čini se da do toga u dogledno vrijeme neće doći i da će samo do kraja ovog stoljeća razina mora narasti za 40 – 100 centimetara. Venecija je izgradila pomične brane i to uz pomoć splitskog brodogradilišta koje se nalaze u moru pred ulazom u Venecijansku lagunu i koje se zatvore kada razina mora prijeđe kritičnu granicu.

Ove brane su prije koji tjedan prvi put uspješno testirane, te je grad pošteđen još jedne poplave. Ali to je, naravno, preskupo i prekomplicirano tehničko rješenje da bi ga se primjenjivalo na sve potencijalno ugrožene lokacije. Najbolje bi bilo sve buduće aktivnosti, gradnje i razvoje priobalja planirati sa sviješću o izvjesnom porastu razine mora.
 

Kakva je budućnost mora i što nam predstavlja najveću opasnost?

– Čini se da nas u budućnosti čekaju mnoge opasnosti povezane s aktualnim promjenama u moru. Jedna očigledna opasnost je porast razine mora, što će dovesti do toga da će mnoga plitka priobalna područja biti trajno poplavljena, odnosno trajno ispod razine mora. Dugoročno, u razdobljima duljim od 100 godina, moguće je da će doći do otapanja kopnenog leda na Antarktiku i Grenlandu, zbog čega bi razina mora mogla dramatično porasti.

No, osim porasta razine mora, tu su i druge važne promjene, primjerice povećanje temperature mora, što izaziva velike promjene u ekosustavima. Pa se tako već događa da u Mediteran i Jadran dolaze ribe iz toplijih južnijih mora, a broj riba koje su se ovdje tradicionalno nastanjivale se smanjuje.

image
Ne, ovo nije Venecija nego Omiš
Ante Čizmić/Cropix

Surađujete li i dalje s Institutom za oceanografiju i ribarstvo? Čime se trenutačno bavite, projekti?

– Više nisam na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, ali s kolegama i dalje aktivno surađujem, trenutačno najviše na projektu Hrvatske zaklade za znanost StVar-Adri, koji za cilj ima proučavanje ekstremnih razina Jadranskog mora te nadogradnju hrvatske meteorološko-oceanografske mreže mjernih postaja. U taj projekt uključeni su i kolege i kolegice s Hrvatskoga hidrografskog instituta u u Splitu te s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.
 

Dobili ste od Europskog istraživačkog vijeća veliku financijsku potporu od šest milijuna kuna za projekt istraživanja ekstremne razine mora uz obale europskih zemalja. Recite nam nešto o tome.

– Dobivanje ovog projekta predstavlja veliki kompliment mom dosadašnjem radu, kao i veliki poticaj za budućnost. Naziv projekta je SHExtreme, a glavni cilj projekta je procijeniti doprinos kratko-periodičkih oscilacija razine mora, primjerice, meteoroloških tsunamija, poplavama koje pogađaju sve europske obale.

Projekt je započeo 1. rujna ove godine, a trajat će do 31. kolovoza 2025. Na projektu, uz mene, radi niz kolega s PMFST-a. Također ćemo surađivati, ili već surađujemo, sa znanstvenicima s nekolicine domaćih i međunarodnih znanstvenih institucija. Na projektu je trenutačno zaposlen jedan doktorand, a uskoro se nadamo zapošljavanju još jednog doktoranda ili doktorandice. Cilj nam je svakako što više mladih ljudi uključiti u istraživanja.

image
Jadranka Šepić s kolegom Ivicom Vilibićem
Nikola Vilić/Cropix


Kako gledate na odlazak velikog broja mladih znanstvenika u inozemstvo?

– Dvojako. Žao mi je kad mladi znanstvenici odlaze zbog toga što u Hrvatskoj nemaju priliku dobiti poziciju, bilo za doktorat, bilo za stalno radno mjesto nakon doktorata, ili zbog toga što im radni uvjeti nisu adekvatni. No, ako odlaze jer ih privlači istraživanje kojim će se baviti u inozemstvu, jer su željni novih iskustava, pustolovina, putovanja, promjena – to svakako podržavam.

Mladi pojedinci trebaju slijediti svoje snove, a državi bih poručila da nastavi s naporima da mlade znanstvenike dugoročno zadrži u Hrvatskoj, odnosno da nastavi raditi na razvoju sustava znanosti u kojem će mladi rado ostati.


I za kraj, poruka mladima koji se žele baviti istraživanjima mora?

– Jedna poruka za jako mlade: ako su zainteresirani za istraživanja vezana uz more i to vezana bilo uz biologiju, bilo uz kemiju, bilo uz fiziku mora, više je studija na Splitu na kojima mogu dobiti potrebna znanja, primjerice, uz već spomenutu Fiziku okoliša, i drugi smjerovi na PMFST-u, te Sveučilišni odjel za studije mora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

17. siječanj 2021 20:42