StoryEditor
SplitSTARTAO NOVI STUDIJ

Dr. Stipan Janković, nosivi stup Zdravstvenih studija: Lakše je prebroditi zdravstvene krize, poput pandemije, s manjim brojem liječnika nego sestara

Piše Mila Puljiz/Universitas
23. studenog 2020. - 08:36
Prof. Stipan Janković: U našem zdravstvenom sustavu nedostaje liječnika, ali još i više medicinskih sestaraVladimir Dugandžić/Cropix

Započeo je prvi semestar preddiplomskog izvanrednog sveučilišnog studija sestrinstva na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, a tim povodom popričali smo s pročelnikom Odjela, prof. Stipanom Jankovićem. Ovaj studij prvi je takav sveučilišni studij na ovim prostorima, a rodio se kao zajednička ideja Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija i Uprave KBC-a Split.

Kako je došlo do osnivanja studija, koliko se dugo radilo na ovom projektu?

- Nakon razgovora s glavnom sestrom Marijom Grančić i ravnateljem, prof. Julijem Meštrovićem, došli smo jednoglasno do zaključka da je potrebno dignuti na veći nivo stupanj obrazovanja sestara koje se skrbe o bolesnicima u KBC-u Split. Iako se radi o vrlo vještim, iskusnim sestrama, slijedom razvoja modernih tehnologija u biomedicini i zdravstvu te novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, odlučili smo pokrenuti taj studij kako bismo znanja, kliničke vještine, stavove i suvremene pristupe njezi bolesnika digli na veći nivo kod naših sestara koje se svakodnevno skrbe za bolesnike Splitsko-dalmatinske županije, ljeti za dodatnih 500.000 turista i oko 200.000 gravitirajućih pacijenata koji dolaze iz zapadne BiH, odnosno Hercegovine.

Moram napomenuti da je ovu ideju snažno podržalo Sveučilište, osobito rektor Sveučilišta u Splitu koji jako puno energije ulaže u pokretanje novih studijskih programa na našem Sveučilištu, što je za svaku pohvalu jer će naše društvo biti bogatije i spremnije na izazove različitih zdravstvenih kriza. To se najbolje pokazalo u ovoj pandemijskoj krizi koja nažalost uzima sve više maha. Svi smo svjedoci iznimno velikog, iscrpljujućeg i kvalitetnog angažmana medicinskih sestara, epidemiologa, laboratorijskih tehničara i drugih zdravstvenih radnika.
 

Objasnite nam strukturu novog studija? Je li koncipiran kao i redovni preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva?

- Studij je koncipiran sasvim jednako kao i redovni preddiplomski sveučilišni studij Sestrinstva po čijoj dopusnici smo legitimno i pokrenuli izvanredni studij Sestrinstva. Sestre tu neće imati nikakva „popusta“ u edukaciji, proći će svu edukaciju, eventualno će imati određeni popust samo vezano za one kliničke vještine koje su one svladale tijekom svog rada kroz pet, sedam, deset godina u sustavu zdravstva pa bi ponovno ponavljanje istih vještina bilo suvišno. Radi toga će im Stručno povjerenstvo priznati određene dijelove kliničke edukacije i u knjižicu kliničkih vještina upisati razmjerni broj ECTS bodova.

Bit će to strogo individualizirano za svaku pojedinu sestru, ovisno o tome na kojim je radnim mjestima boravila odnosno radila tijekom svoje dosadašnje prakse. Primjerice, je li pretežno bila kirurška, pulmološka, onkološka, internistička sestra, sestra u CIT-u itd. Dakle, to će biti strogo individualno i bit će provjere znanja tih vještina. Neće biti apriornog priznavanja tih vještina, nego će biti individualizirano. Za svaku pojedinu studenticu ili studenta, prije početka edukacije određenih kliničkih vještina, bit će formirano tročlano Stručno povjerenstvo koje će napraviti intervju i procijeniti stupanj kliničkih znanja i vještina te razmjerno tome priznati odgovarajući broj ECTS bodova koliko god je to moguće i opravdano. To je inače definirano priznavanjem tzv. neformalnog i informalnog obrazovanja, a dopušteno je po hrvatskom i europskom kvalifikacijskom okviru. Kao i u svim zemljama EU-a.

Izvrsni dojmovi

Krenuli ste s prvim semestrom, kakvi su dojmovi? Koliko je upisano sestara?

- Dojmovi su za početak izvrsni. Ove je godine upisano 76 studenata/ica Sestrinstva. Naime, prije pokretanja Studija napravili smo Elaborat društvene opravdanosti i isplativosti jednoga takvog izvanrednog studija. Kako je Elaborat na temelju stanja na tržištu rada pokazao društvenu opravdanost i isplativost (u smislu pokrivanja troškova edukacije), raspisali smo kvotu za ovu prvu generaciju od 60 studenata.

Međutim, na raspisani javni natječaj javila su se 143 potencijalna kandidata, pa smo za sve one koje su nakon rednog broja 60 imali isti ili bliski broj bodova upisali sve te, na kraju smo došli do 76 upisanih kandidata. To je naša prva generacija, no ne povećava nam bitno broj seminarskih grupa jer bi i s upisnom kvotom od 60 studenata bile dvije. Zahvaljujući naporima Sveučilišta dobili smo veliku multimedijalnu dvoranu u Klerikatu koja ima poseban ulaz, krasnu informatičku opremu, tako da se bez ikakvih problema, poštujući sve epidemiološke mjere (osiguran fizički razmak između studenata od 2 metra!), može provoditi nastava zajedničkih predmeta. Vježbe i seminari će se raditi u drugim prostorima.

Studij će se pored multimedijalne dvorane na Klerikatu odvijati na više lokacija. Na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija u zgradi „Tri fakulteta“ imamo četiri dobro opremljena laboratorija kliničkih vještina koji su objedinjeni u Centar kliničkih vještina, dvije predavaonice na KBC-u Split te nekoliko seminarskih dvorana. Inače ove prostore planiramo sa Studentskom referadom Medicinskog fakulteta te ih koristimo u vrijeme kada ih ne koriste studenti Medicinskog fakulteta tako da je to sve lijepo uplanirano, uvedeno u naš plan edukacije u evidenciju za cijelu godinu dana unaprijed i nema nikakvih problema.

Naravno, koristimo i primjerene postojeće prostore u drugim našim nastavnim bazama kao što su Nastavni zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja Split, Zavod za hitnu medicinu te privatne poliklinike s kojima imamo potpisane sporazume o suradnji.


 

Spomenuli ste tzv. specijalizacije u sestrinstvu, objasnite nam malo?

- U razvijenim zemljama EU-a kao i svijeta, medicinske sestre imaju vrlo različite dodatne stupnjeve edukacije nakon temeljne edukacije po načelu tri plus dvije godine edukacije. Naime, razina 6 po HKO-u (viša medicinska sestra) je razina nekadašnje više medicinske škole ili koledža u Americi, Engleskoj i sl. Razina 7 po HKO-u je diplomirana medicinska sestra (visoka stručna sprema). Između ove dvije razine ima čitavi niz podrazreda kao npr. razina 6a, 6b, itd. gdje se radi o uskim specijalizacijama medicinskih sestara.

Primjerice: sestra koja radi samo u CIT-u (centralna intenzivna terapija), sestra koja radi samo u nekoj od kirurških grana, sestra koja radi na kardiokirurgiji, sestra koja radi na onkologiji, itd. jer su za rad na takvim odjelima (klinikama) nužna nova dodatna, specifična znanja i vještine. Tako npr. svjedoci smo COVID-19 pandemije kojom je zahvaćeno sve više pučanstva kako u svijetu tako i kod nas. Terapija, ali i svekolika sestrinska skrb srednje teških i teških bolesnika u mnogočemu je drukčija nego kod klasičnih bolesnika pa i onih koji boluju od različitih pulmoloških bolesti.

Radi toga ćemo u skoroj budućnosti našim sestrama (ali i drugim zdravstvenim radnicima Zakonom definiranih profesija) pružiti i tu mogućnost dodatne specijalističke edukacije. To bismo već bili i do sada počeli i imamo u svom planu rada, ali smo jako limitirani prostorom. Dakle, pored još nedostajućih znanstveno-nastavnih kadrova, glavni problem je prostorni smještaj na čemu jako puno radi Uprava Sveučilišta u Splitu, a posebno njihov čelnik prof. Dragan Ljutić koji kao dugogodišnji kliničar jako dobro poznaje ulogu i važnost medicinskih sestara u svakodnevnoj medicinskoj skrbi bolesnika.
 

Znamo da u sustavu nedostaje mnogo sestara i da je potražnja za ovom strukom velika?

- U sustavu nedostaje najmanje 5000 sestara, a možda i 10.000 računajući prema standardima razvijene Europske unije. Mi nismo ni blizu mogućnosti educirati toliko sestara koliko je potrebno, a prosjek godina sestara koje rade u najvećoj zdravstvenoj ustanovi KBC-a Split je oko 57 godina. Prema tome, moramo puno više pažnje posvetiti i sada i u najskorijoj budućnosti povećanju upisne kvote kako bismo donekle ispravili silni nedostatak sestara.

Dakle, u našem zdravstvenom sustavu ne nedostaje samo liječnika, nego još i više medicinskih sestara jer su one temelj zdravstvene skrbi bolesnika. Lakše je prebroditi određene iznenadne zdravstvene krize, kao što je trenutna COVID-19 pandemija, s manjim brojem liječnika, nego s manjim brojem medicinskih sestara. Sve naravno vrijedi i za redovni rad medicinskih sestara(i drugih zdravstvenih radnika u cjelovitom sustavu zdravstvene skrbi stanovništva.

Sjajan prosjek

Na nedavnoj promociji diplomiranih studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija nekoliko njih sam intervjuirala, nitko od njih se ne boji kako će pronaći posao jer svi već rade i imaju planove za budućnost?

- Za taj podatak nisam ni znao, ali mi je jako drago. To je lijepa priča i govori o tome koliko nam zapravo trebaju dobro obrazovane medicinske sestre. Sve naše medicinske sestre su odlične i vrlo brzo nalaze svoje mjesto na tržištu rada, kako u javnom zdravstvenom sektoru tako i privatnom. Njihove ulazne ocjene na preddiplomski sveučilišni studij svih prethodnih godina bile su izvrsne, a ove godine ponajbolje na Sveučilištu u Splitu (na trinaestom mjestu u RH), s prosječnom ocjenom 4,5. Prosjek studiranja naših medicinskih sestara (40 redovno upisanih svake akademske godine), ali i druga četiri smjera koja obrazujemo: Radiološka tehnologija (15 upisanih), Primaljstvo (15 upisanih), Medicinsko-laboratorijska dijagnostika (15 upisanih) i Fizioterapija (15 upisanih) je tri godine i tri mjeseca.

To je sjajno. Osipanje je kod nas vrlo malo, od jedan do tri posto, kako koje godine. To su čvrsto opredijeljeni studenti, to su studentice i studenti koji imaju empatiju prema ljudima, prema svom pozivu, jer taj poziv je, ja bih rekao, i više od poziva, ne može ga svatko raditi. To je težak poziv, relativno slabo plaćen i tu većina ne radi zbog novca, nego je tu jedna nevjerojatno važna ljudska selekcija. Možemo biti sretni da imamo takvih ljudi koji se opredjeljuju za jedan mukotrpan rad, neupadljiv, nema tu ni slave ni novca, a rade svakog dana, svake noći i blagdanima.
 

I za kraj, s obzirom na to da ste relativno nov studij, pojasnite nam malo samu organizaciju SOZS-a?

- Studiranje na SOZS-u je u cijelosti organizirano po postulatima bolonjskog procesa kao što je studij Ekonomije, FESB-a, Filozofskog fakulteta itd. Dakle, studij traje tri plus dvije godine odnosno 180 + 120 ECTS bodova. Prvi dio je trogodišnji preddiplomski sveučilišni studij jednog od ovih pet studijskih smjerova. Nakon toga naši studenti su obvezni raditi najmanje jednu godinu, bez obveze stažiranja (staž im nije potreban po ustroju studija) kako ne bi bilo gomilanja na Zavodu za zapošljavanje. Nakon toga mogu upisati jedan od tri diplomska studija na SOZS-u.

Za sada imamo tri diplomska studija: diplomski studij Sestrinstva, Primaljstva i Radiološke tehnologije, a razmišljamo i o četvrtom. Naime, za iduću akademsku godinu planiramo pokrenuti i diplomski studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike u dogovoru s Hrvatskom komorom zdravstvenih radnika. Nakon završenih diplomskih studija, diplomirani studenti mogu kao i na svim drugim fakultetima upisati doktorski studij bilo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (trenutno ga pohađa šest naših djelatnika, a dva su već doktorirala) ili na nekom od drugih fakulteta Sveučilišta u Splitu ili na Sveučilištima s kojima imamo ugovore o međusobnoj suradnji (Fakulteta za zdravstvene vede, Maribor; NTNU Sveučilište iz Trondheima).

Dakle, osigurali smo cijelu vertikalu obrazovanja zdravstvenih radnika: preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski studij. Naravno, predmnijeva se da za sve ove studije imamo važeće dopusnice Ministarstva znanosti i obrazovanja potpuno usklađene s Hrvatskim i Europskim kvalifikacijskim okvirom.

Pored navedenoga planiramo pokrenuti, možda već od sljedeće akademske godine, sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Radna terapija za koji postoji velika potreba na tržištu rada te nekoliko stručnih studija koji su trenutno deficitarni i potrebni zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske.

image
Vladimir Dugandzic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

10. siječanj 2021 08:52