Zamjenik svemoćnog HDZ-ovca Ante Sanadera u svoj ‘dvor‘ doveo važnu službu, susjedi bjesne: ‘To su imotska posla‘

Građani su prije nekoliko dana svjedočili otvaranju Matičnog ureda u Podstrani, što je s jedne strane razumljivo zbog sve većeg priljeva stanovništva u jednu od demografski najaktivnijih općina na području Splitsko-dalmatinske županije, ali je s druge strane podosta dvojbeno, jer je riječ o prostoru gotovo spojenom sa Splitom i u kojem žive brojni mladi ljudi za koje je očekivati da su dobro uspoznati sa suvremenim tehnologijama.

Tim činom novootvoreni ured uvelike će smanjiti sve veći pritisak na središnji ured u Splitu čijem su matičnom području, po slovu zakona, do sada pripadali. Barem tako kaže Josip Matković, v.d. pročelnik županijskog Upravnog odjela za opću upravu.

Međutim, naša korespondencija posredstvom elektroničke pošte s regionalnim resornim čelnikom nije se toliko ticala Podstrane i potreba tamošnjeg stanovništva, koliko mještana Šestanovaca i okolnih sela koji su prije 12 godina izgubili spomenuti ured koji im se danas čini poput (tuđeg) privilegija.

Za komadićem papira (domovnice, rodnog ili vjenčanog lista, ali i smrtovnice) trebaju potegnuti do Omiša do kojeg nema baš prikladnih autobusnih linija iako su Šestanovac i okolica ne tako davno bili dijelom tadašnje omiške općine. Druga je alternativa servis e-građani.

Osobe uglavnom starije životne dobi koje stanuju u tom dijelu Zabiokovlja nisu baš navikle na takve novotarije, pa u zadnje vrijeme sve više vape za Matičnim uredom. Kad se može prvi put otvoriti u Podstrani, zašto ne može vratiti u Šestanovac gdje stariji žitelji nisu navikli na virtualne načine komunikacije, pa i s državnim/županijskim sustavom.

Nacelnik Općine Cista Provo Bože Ćubić (HDZ) i stranački mu čelnik i premijer Andrej Plenković - u Imotskoj krajini su tri matična ureda, a pojedine sredine nemaju ni upola stanovnika poput šestanovačkog kraja

Jakov Prkić/Cropix

Posebno iz razloga što su matični uredi odavno centralizirani u veće gradove na području cijele srednje Dalmacije. Uz jednu, ali znakovitu iznimku - Imotsku krajinu. Koja uživa očiti privilegij da uredi djeluju na čak tri lokacije.

U Imotskom, zatim u HDZ-ovoj utvrdi Cista Provo čiji je načelnik Bože Ćubić ujedno zamjenik Ante Sanadera, predsjednika županijskog HDZ-a, te u Zagvozdu, općini koja, informacije radi, ima gotovo upola manje stanovnika nego susjedni joj Šestanovac.

Svega toga je svjestan pročelnik Matković upućujući nas da kao "jedinica regionalne samouprave sve usluge koje pružaju svojim sugrađanima moraju i trebaju dovesti što bliže svim njihovim korisnicima". Stoga je obećao da će u sljedećim izmjenama mreža matičnih područja (valjda prije parlamentarnih izbora), napraviti analizu potencijalnog ponovnog otvaranja ureda i u Šestanovcu.

Netko će reći, radosna vijest. Neki drugi, navikli na prazna obećanja, dometnut će - živi bili pa vidjeli.

Naime, više od pola stoljeća stara priča o djelovanju Matičnog ureda u Šestanovcu, tragikomičan je slijed kako je ondašnja, a i današnja županijska vlast sve činila u namjeri da tamošnje stanovništvo što prije da petama vjetra. Iako ih je u to vrijeme, prije petnaestak godina, prema popisu stanovništva bilo gotovo više od 1000 nego li ih je danas.

Najprije su krenuli s mjerom racionalizacije ili jednostavno kazano ukidanja medicinskog laboratorija u ambulanti, zatim nastavili s matičnim uredom, onda smanjenjem radne satnice ljekarne i poštanskog ureda koji je u međuvremenu izgubio i poštanski broj. Takvim potezima javnih službi i tvrtki, pridružili su se i privatnici, konkretno banka koja je također stavila ključ u bravu.

Što se tiče Matičnog ureda, još početkom tisućljeća razmišljalo se o njegovu zatvaranju. Protivljenjem tadašnjeg općinskog načelnika Živka Trogrlića (HDZ), ured je nastavio s radom po "principu infuzije", s manjim brojem dana kada je dostupan građanima koji sve to plaćaju.

Zadnju brokvu u lijes zakucali su mu desetljeće kasnije, odnosno 2012. godine. Glavni krivac je bila tobožnja racionalizacija po kojoj je šestanovački ured već odavno trebao zatvoriti vrata, s obzirom na opseg posla.

To nam je potvrdio danas pokojni Veljan Radojković (SDP), tadašnji prvi čovjek Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po kojem je to bila sasvim normalna mjera koja će zadesiti i ostale "nerentabilne" urede u županiji.

Godine su prošle, iz birokratske strukture formalno-pravno su ukinuti i uredi državne uprave koje su "progutale" županije, ali ta "racionalizacija" nije obuhvatila sve matične urede. Bili oni rentabilni ili ne.