"Kume, izgori ti kesa!" Tom uzrečicom prijatelji redovito "časte" kumove na vjenčanjima, krštenjima ili krizmama, odnosno sakramentu svete potvrde. "Bockanje" kuma je intenzivnije ako ga prijatelji poznaju kao škrticu, osobu kojoj poskok leži na novčaniku. Uloga kuma, gledajući novčane izdatke, toliko se promijenila da mnogi pojedinci sa strepnjom iščekuju zaobilaženje poziva prijatelja za kumstvom. Nekada su darove izrađivali pekari jer se, barem u sinjskom kraju, znala darivati "grotulja" tvrdih i/li slatkih kolača nanizanih na špag koje bi kum svome kumčetu objesio oko vrata. Danas darove koje kum daruje kumu u pravilu izrađuju zlatari, a radi se o lančiću, narukvici ili privjesku, nerijetko kombinaciji svega toga.
Potpisniku ovih redaka bio je poznat čovjek koji je u životu bio kum oko 500 puta. Dotični je bio mlinar, a u ono vrijeme u poraću, poslije Drugog svjetskog sraza, mlinari su bili među najuvaženijim zanimanjima, naročito ako se radilo o čestitom čovjeku. Znalo se da mlinar neće biti gladan, a ako je čovjek, neće ni njemu bliske osobe.
U što su svakako spadali i kumovi. U to vrijeme kumovi bi svoje kumstvo iskupili kakvim skromnim poklonom i, nekada na krizmama, pozivanjem kuma na ručak te, eventualno, u slučaju spomenutog mlinara ako bi ustrebalo posezanjem u ambar. Danas je stanje posve drukčije. Uspostavljeni su takvi društveni odnosi da je postalo uobičajeno, gotovo normalno, da kum svojemu kumčetu daje darove čija se vrijednost izražava u stotinama pa i do preko tisuću eura. Najčešće se radi o spomenutoj zlatnini, a uz to nerijetko kao dodatak krizmanicima, koji su već mladići i djevojke, daje se i "usuho".
Svakog proljeća među populacijom vjernika sezona je primanja svetih sakramenata prve pričesti i potvrde. Tako je i u svim župama cetinskoga kraja. Najposjećenije destinacije na kojima će rodbina i prijatelji, te naročito kumovi, dolaziti do darova slavljenicima jesu zlatarnice, u kojima su posljednjih godina cijene predmeta od zlata značajno porasle. U gradu alkara imaju dva zlatara i obojica su taj posao pretvorila u obiteljski i obavljaju ga desetljećima.
To su Ivan Đonlić i Željko Vitić.
Đonlić je zlatar više od 40 godina, a ni Vitić vremenski ne zaostaje jer ga je poslovima "urar-zlatar" zarazio njegov pokojni otac.
– Je, istina je, ako se uspoređuju današnje cijene zlatnine s onima otprije nekoliko godina, došlo je do njihova porasta. Osnovni razlog je rast cijene zlata na svjetskom tržištu, a na skokove utječu sve krizne situacije u svijetu. Unatoč tomu u mojim zlatarnicama kupcima nastojim ponuditi cjenovno priuštiv proizvod. Tako, na primjer, zlatne lančiće imamo već od 100 eura. Oni iz cjenovnog razreda od 300 do 400 eura spadaju u pristojne darove. Naravno da ima i skupljih, čak i onih od preko tisuću eura, ali takvih se na godišnjoj razini proda tek nekoliko komada. Što se tiče potražnje kupaca, ovdje u Sinju imamo dva vremenska ciklusa kada prodaja raste. To je ovo vrijeme pričesti i krizme i vrijeme oko Velike Gospe – kaže Đonlić.
Pitamo sugovornika je li zapazio povećan broj kupaca iz Splita jer se može čuti kako su u gradu pod Marjanom cijene zlatnine značajno veće.
– U moje zlatarnice u Sinju kupci iz Splita dolaze redovito. Riječ je uglavnom o stalnim kupcima i(li) njihovim poznanicima. Ja imam dućan i u Splitu, u sva tri moja dućana cijene su izjednačene, ali oni hoće doći u Sinj i kupiti ovdje. Što se tiče cijena u odnosu na one drugih kolega, radi se o specifičnim odstupanjima. Ovo je posao u koji su uključen svi članovi moje obitelji, od njega živimo i zato nam je stalo do kupca, te nastojimo biti što povoljniji – zaključuje Ivan Đonlić.
– Da je danas moderno nositi teške zlatne lance kakvi su se kupovali i nosili prije 15-20 godina, ne znam što bismo radili i kome bismo takvu zlatninu prodavali. Danas bi takvi zlatni lanci imali cijenu od dvije-tri tisuće eura i više. Tko bi ih kupovao? Na svu sreću, danas su moderne lagane stvari za čiju izradu je potrebno manje zlata pa je cijena ipak prihvatljiva. Ja svojim kupcima nudim lančiće po cijeni već iznad stotinu eura, vrlo pristojni pokloni su lančići u cjenovnim razredima od 200 do 300 eura, a u "ekstra" spadaju oni između 500 i 600 eura. Pitate dolaze li Splićani u većem broju. Kod nas je povoljnije nego u Splitu jer su nam u prosjeku manji troškovi. Ja radim obiteljski u vlastitom prostoru pa su režijski troškovi minimalni. U ovo vrijeme pričesti i krizme posla je malo više, ali to nije ni približno prodaji zlatnine kakva je bila prije 20-30 godina. Razlog treba gledati i u činjenici da su u trendu darovi u obliku kuverte s eurima – kaže Željko Vitić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....