StoryEditorOCM
ZagoraKOMENTAR

MOST je propao, nebitni su, jedino gdje čvrsto drže uzde je ovaj grad. I pritom ga uništavaju, rade dernek, muljaju...

Piše Toni Paštar
5. rujna 2024. - 17:44

Da je sinjski komunistički rukovodilac Brne Panza imao PR-ovsko umijeće i tim kakav ima unuk njegove sestre Miro Bulj, još bi, iako je davno umro, bio ili direktor "Dalmatinke" ili predsjednik Kotara Sinj. Za toga automehaničara, koji je uoči 2. svjetskog rata zanat izučio kod oca Titova generala i jednog od najdugovječnijih alkarskih vojvoda Bruna Vuletića, i danas kažu da je bio najuspješniji direktor "Dalmatinke", iako je od svih direktora te tvornice, koja je preobrazila alkarski grad iz ruralnog u urbani i iz agrarnog u industrijski, Brne Panza imao najskromniju formalnu naobrazbu.

image

Grad Sinj

/Shutterstock

KOMUNIST BRNE

Za priču o uspješnosti Brne Panze, rođenog ujaka oca Mira Bulja, vjerojatno je čuo i Nikola Grmoja (Most). Pa se gostujući u srijedu na N1 televiziji, gdje je branio odluku Mira Bulja o zabrani izložbe fotografija Inie Herenčić "Susret na tromeđi" u Gradskoj galeriji Sikirica koju je sufinanciralo Srpsko narodno vijeće, na prozivanje Bulja od strane Sandre Benčić (Možemo!) ničim izazvan kazao: "Bolje bi bilo da Tomašević plati jedan autobus za svoju administraciju da dođe u Sinj da im Bulj pokaže kako se radi posao". I ostao živ!?

image
Goran Mehkek/Cropix

Je li se Nikola Grmoja zabunio pa je, dok je izgovarao osvrt na Benčićkine prozivke Bulja, u podsvijesti imao priču o uspješnom ujaku Buljeva oca i to pripisao Bulju ili je i Grmoja izvanredno svladao PR-ovska umijeća. Iz higijenskih razloga nećemo navoditi ime pojedinca iz nacističkih redova koji je još prije više od osam desetljeća izrekao, i to u praksi provodio, da se stotinu puta izgovorena laž prihvaća kao istina. Bulj i njegova ekipa, ali očito i Grmoja i cijela vrhuška Mosta, tu su tehnologiju tako svladali da bi spomenutom autoru izreke mogli biti profesori.

image

Sinj

/Shutterstock

I KLER ZNA...

Pritom treba razumjeti Nikolu Grmoju i sve u javnosti eksponirane mostovce kao političare. Čini se da svi osim njih znaju kako je Most prošlo svršeno vrijeme, znaju to čak i njihovi najsnažniji, ali ipak malobrojni i tajni podupiratelji iz dijela klera, čiji je Most proizvod. Ne znaju samo perjanice Mosta jer im to još nitko nije rekao. Oni unatoč tomu odlučno gaze u svojoj misiji u čijoj su realizaciji napravili izmjene u prioritetima. Kada je kao istinsko iznenađenje parlamentarnih izbora 2015. godine skupina dotadašnjih javnih anonimusa postala dio državne vlasti, "Most nezavisnih lista", kako su se tada predstavljali, poručio je da je iz Metkovića, gdje su se od nikud na politički Olimp uspeli Božo Petrov i Nikola Grmoja, krenuo nezaustavljivi plimni val promjena u političkom životu, ali i sveukupnim društvenim odnosima u Hrvatskoj.

image
Damjan Tadic/Cropix

Glavni pregovarač u sastavljanju parlamentarne većine i formiranja koalicijske vlade sa strane Mosta bio je Božo Petrov koji je poslije dvomjesečnih iscrpljujućih nadigravanja odlučio formirati Vladu s HDZ-om i nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Milanoviću kao tadašnjem vođi SDP-a, kojega je Petrov nadigrao, ostalo je da se grize. Ta je Vlada, kako je poznato, trajala niti devet mjeseci, od siječnja do rujna 2016. godine, u njoj je bilo više Mostovih ministara, a Petrov je osobno preuzeo dužnost potpredsjednika.

image
Duje Klaric/Cropix

OTKAZ KOJI IH JE POTRESAO

Do sukoba koalicijskih partnera i pada Vlade došlo je zbog poznatog slučaja Ina-MOL. Na izvanrednim izborima održanim 11. rujna 2016. godine sada već iskusni Božo Petrov, kao prva violina Mosta, brzo je postigao dogovor sa svježe izabranim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem da formiraju zajedničku Vladu kojoj će Plenković biti predsjednik. Ta druga Vlada u kojoj je participirao Most u Hrvatskom saboru potvrđena je 19. listopada 2016. godine, s Božom Petrovom kao predsjednikom Sabora. Trajala je tek do travnja iduće godine čemu je kumovao početak raspada koncerna "Agrokor". Na sjednici Vlade predsjednik Andrej Plenković doslovno je najurio Mostove ministre kada je pred TV kamerama i cijelom hrvatskom javnosti administrativnoj tajnici naložio da ispiše rješenja o razrješenju Mostovih ministara.

image
Goran Mehkek/Cropix

Od toga trenutka, koji je HDZ preživio jer je formirao novu saborsku većinu, Most mijenja svoje političke prioritete. Njegova glavna agenda nije više beskompromisna reformacija već rušenje Andreja Plenkovića. Na tom putu kao jedan od glavnih stupova Mosta profilirao se Miro Bulj koji je istovremeno saborski zastupnik, a poslije posljednjih lokalnih izbora postao je i vijećnik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije i gradonačelnik Sinja. Malo komu smeta što nekadašnji HDZ-ovac Bulj želi s trona Vlade srušiti premijera i prvog HDZ-ovca Plenkovića. Buljevu oporbu u Sinju to previše ne zanima, ali njih i sve građane koji žele razvoj alkarskoga grada smeta što je u realizaciju toga cilja Miro Bulj uložio Sinj, pretvarajući ga sve učestalije u grad slučaj.

image
Nikola Vilic/Cropix

KRALJ DRUŠTVENIH MREŽA

U isto vrijeme dok se u Sinju realiziraju samo projekti s državne i županijske razine ili oni u kojima Sinj tek minorno participira, Miro Bulj kao "kralj društvenih mreža" svakodnevno bombardira javnost o epohalnim uspjesima. Pa toj javnosti kaže da Grad Sinj ulaže milijune eura u vodno gospodarstvo, odnosno kanalizaciju i vodoopskrbu, da rekonstrukcijom dionice državne ceste u Brnazama Sinj dobiva najljepši ulaz u grad, da je upravo svojom politikom Bulj napravio preokret iz nepovoljnih u pozitivna demografska kretanja, da je... Pritom "zaboravlja" navesti da se gradnja kanalizacije i vodoopskrbe, znana pod nazivom Aglomeracija Sinj, financira iz EU fondova, Hrvatskih voda i državnog proračuna, a da rekonstrukciju ceste kroz Brnaze financiraju Hrvatske ceste uz minimalno sudjelovanje gradskog novca.

image
Ante Cizmic/Cropix

Pripisujući sve zasluge samo sebi Bulj je na nedavnoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana grada posjetiteljima predstavio vrhunski uradak svoje PR službe kojemu je jedina mana što je prešutio podatke o financijerima, ali i investitorima, što je zapravo bila lijepo upakovana neistina, da se izrijekom ne kaže laž. Na toj sjednici, koju su neki prokomentirali kao dernek Mosta, bila su četvorica od ukupno sedam saborskih zastupnika Mosta: uz domaćina Bulja tu su još bili i šepurili se onim što je Bulj predstavio kao osobni uspjeh Božo Petrov, Nikola Grmoja i Zvonimir Troskot. Vjerojatno još i pod tim dojmom Nikola Grmoja je uvjeren u bajkoviti Buljev uspjeh u vođenju grada Sinja pa sugerira gradonačelniku Zagreba da strpa u autobus svoju administraciju i dođe na poduku kod Bulja. Još mu je mogao poručiti da vjeruje njemu i onomu što kaže Bulj, a ne svojim i očima nezadovoljnih Sinjana.

NOVI LOKALNI IZBORI

U proljeće sljedeće godine održat će se novi lokalni izbori. Ukoliko Miro Bulj ima namjeru ući u bitku za obnovu gradonačelničkog mandata, što nije baš posve sigurno, morat će Sinjanima položiti račune. Morat će im reći u što je tijekom četiriju godina svoga mandata na čelu alkarskoga grada uložio oko 70 milijuna eura koje su u gradski proračun uplatili sinjski porezni obveznici. To nije mali novac. Za one koji još računaju u bivšoj hrvatskoj valuti to je više od 500 milijuna kuna. U okviru kojeg iznosa je i gotovo 30 milijuna kuna keša koji je svom nasljedniku Bulju u gradskoj blagajni ostavila bivša gradonačelnica Kristina Križanac.

image
Goran Mehkek/Cropix

U što je Bulj taj novac uložio, koji su to projekti kojima se on tako raskošno hvali. Malo ih je. Navest ćemo ih po sjećanju. Prvi uistinu vrijedni projekt je podružnica gradskog dječjeg vrtića "Bili cvitak" u filijalnoj crkvi sv. Nikole u Brnazama čiji je idejni tvorac fra Antonio Mravak, tadašnji župni vikar za Brnaze, a danas župnik župe Gospe Sinjske. Ideju je na prvu svesrdno prihvatio Miro Bulj i unatoč protivljenju pojedinaca uspio je dovesti do kraja. Uz ulaganje oko 4.500.000 kuna u novom vrtiću, nazvanom "Nikolino", osigurana je kvalitetna skrb za 80-ak mališana. Bulj je puno puta javno ustvrdio da je izgradio još dva dječja vrtića, a nije. Privatni dječji vrtić "Čarobni pianino" iz Splita, koji je godinama nepripadajuće crpio iz sinjske gradske blagajne, nezadovoljan što mu se ne daje novca koliko traži, zatvorio je svoje podružnice na Hanu i u Sinju. Prostore koje je koristio "Čarobni pianino" preuzeo je gradski dječji vrtić "Bili cvitak" i u njima otvorio svoje podružnice. Prije toga su prostori preuređeni, obojeni i namješteni za što je utrošeno oko 300 tisuća eura. Iako se hvali velikim postignućima, u razvoju uvjeta za djecu predškolskog uzrasta u Sinju već godinama nije ostao neupisan veći broj djece nego ove godine. Radi se o najmlađima, jasličarima.

image

Grad Sinj i zvonik crkve Čudotvorne Gospe Sinjske

/Shutterstock

DVA USPJEŠNA POTEZA

Bulju se ne mogu poreći još dva uspješna poteza. Prvi je otkup dijela objekata na Gradskom bazenu na koje je zakonsko pravo imala tvrtka koja je te objekte izgradila po osnovu prava građenja, a koja je potonula u stečaj. Za te objekte Bulj je iz gradskog proračuna isplatio 1,5 milijuna kuna pa je cijeli kompleks Gradskog bazena ponovno gradsko vlasništvo u cijelosti. U javnosti Bulj ne govori da je kupio samo dio objekata uz bazen već on kaže da je gradu kojemu je na čelu u vlasništvo ponovno vratio bazen.

image
Damjan Tadic/Cropix

Gradonačelnika Bulja valja pohvaliti i za marginalne zahvate u okviru Aglomeracije Sinj. To se u prvom redu odnosi na lokalne i nerazvrstane ceste. Svuda gdje su se kopali rovovi za postavljanje kanalizacije i(li) rekonstrukcije vodovodne mreže novcem iz EU fondova i Hrvatskih voda osigurano je financiranje polaganja novog asfaltnog tepiha u širini od 3 metra. Kako su brojne nerazvrstane ceste, lokalne i županijske prometnice na kojima se kopalo i koje je ponovno trebalo asfaltirati šire od tri metra, na prijedlog gradonačelnika Mira Bulja Gradsko vijeće donosilo je odluke o izdvajanju sredstava za financiranje asfaltiranja te razlike. Prema raspoloživim podacima samo za te namjene izdvojeno je oko 1,3 milijuna eura. To su zahvati vrijedni svake hvale jer je novi asfalt prekrio prometnice na kojima je asfaltni tepih položen prije 20, 30 i više godina bio davno dotrajao.

ASFALT ZA PODRŽAVATELJE

Kada su na ulazu u Sinj iz smjera Splita Hrvatske ceste gradile kružni tok, Grad Sinj je, odlukom gradonačelnika Bulja, u trup rekonstruirane ceste financirao polaganje kanalizacijskog sustava iz projekta Aglomeracije Sinj. Tako je sada kada se realizira projekt Aglomeracije izbjegnuto ponovno prekopavanje ceste, što je vrijedno svake pohvale. Radilo se o ulaganjima oko 350.000 kuna koje će kroz realizaciju Aglomeracije biti vraćene u gradski proračun.

Još je sinjski gradonačelnik kroz redovnu djelatnost gradnje i održavanja objekata komunalne infrastrukture davao naloge za asfaltiranje prometnica u pojedinim mjesnim odborima, naročito onima iz kojih ga podržavaju. Dalje nema.

image
Goran Mehkek/Cropix

Sav ostali novac za čije je trošenje gradonačelnik Miro Bulj nalogodavac otišao je za financiranje hladnog pogona i redovne djelatnosti gradske administracije, institucija i tvrtki, odnosno zaposlenih čiji broj je od početka mandata gradonačelnika Bulja skokovito porastao. Milijuni su išli na socijalna i druga davanja kojima Bulj, objektivno, kupuje naklonost Sinjana privlačeći ih tim potezima da budu njegovi birači. U tomu se Miro Bulj izvještio do savršenstva s tim da te svoje populističke poteze, koje vide i ptice na grani, uredno umotava u ambalažu koju naziva ulaganjima u razvoj poljoprivrede, obrtništva i drugoga gospodarstva, školstvo i demografiju.

A KUKUZOVAC?

Sinjski gradonačelnik pripisuje sebi i velike uspjehe u razvoju gospodarstva kroz Gospodarsku zonu Kukuzovac. Pa kaže kako se odnedavno na Kukuzovcu grade i brodovi. Što je stvarno istina. Toj istini nedostaju popratne činjenice, a one se svode na to da je iz toga prostora u kojemu se danas na Kukuzovcu grade brodovi, odnosno male brodice, trajno iselila tvrtka koja je prva došla na Kukuzovac i koja je imala nekoliko puta više zaposlenih nego doseljena brodarska tvrtka.

image
Damjan Tadic/Cropix

Kada bi sve to znao Nikola Grmoja, a potpisnik ovih redaka vjeruje da znade, ne bi pozivao zagrebačkoga gradonačelnika Tomaševića da dođe u Sinj učiti od Bulja. Usput bilo bi lijepo kada bi Grmoja hrvatskoj javnosti objasnio gdje to još, osim u Sinju, Most ima gradonačelnika. Zašto je Mostov gradonačelnik u Metkoviću, odakle su Grmoja i predsjednik i ex gradonačelnik Petrov, "plesao" samo jedan mandat. Teško mi je kao Sinjaninu priznati, ali moram dati odgovor: Zašto su birači u Metkoviću trezveniji od Sinjana. Ili ipak nisu? Što ćemo znati na izborima idućeg proljeća. Na kojima je, zapravo, Grmoji, Bulju i svim ostalim mostovcima nebitno kako će proći. Njima je kao saborskim zastupnicima Vlada na čelu s aktualnim premijerom osigurala visoke plaće i druga beriva pa se postavlja pitanje je li im više uopće cilj rušiti Andreja Plenkovića. A kako bi, ipak, opstali u politici moraju nešto govoriti. Pritom se drže one da "svaki cigo svoga konja hvali" pa tako i Nikola Grmoja hvali Mira Bulja. Što njegove pohvale nemaju pokriće u stvarnosti i ne zasnivaju se na činjenicama to gore po činjenice. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 03:29