Život u brdsko-planinskim selima Vrgorske krajine nije jednostavan, stanovnici smatraju da su desetljećima zaboravljeni od gradske, županijske i državne vlasti, a brojna naselja pretvorena su u "staračke domove na otvorenom", u njima su ostali uglavnom stariji i nemoćni žitelji.
Budući da je riječ o dijelu Dalmacije uz granicu s BiH, preostali mještani su pod policijskim nadzorom kada krenu na svoje njive i vrtlove, prvenstveno ako sa sobom nemaju pograničnu propusnicu. Jer kad poču okopavati krumpire na samo stotinjak metara od kuće ili piliti drva u šumi smiješi im se kazna za ilegalan prelazak granice koja se kreće u rasponu od 265 do 1327 eura.
U nešto optimističnijem scenariju, moraju prihvatiti prekršajni postupak u Metkoviću i Pločama gdje sucima objašnjavaju kako su išli na svoju njivu, odnosno u šumu koja se, eto, nalazi s druge strane državne granice. Nažalost, hrvatska država i njezine službe na terenu nikad nisu imali sluha za specifičnosti života uz stoljetnu "među".
Zbog toga, ali i nedostatka posla u bližem okruženju, mladost je pobjegla trbuhom za kruhom po bijelom svijetu, pa danas u selima koja su nekad brojila po 500-600 stanovnika živi uglavnom po tridesetak starijih ljudi, pretežno u dobi iznad 50 godina. Demografskog i političkog plana za obnovu sela i vraćanja ljudi u te krajeve dosad nije imala nijedna vlast, a iz dana u dan pojavljuju se novi problem, oni se zovu - migranti.
Naime, Vrgorska krajina je prije nekoliko godina bila na udaru migranata, koji su u svojem naumu da se domognu zapadnoeuropskih zemalja ljudima krali automobile ispred kuća, zbog toga se tražio i izlazak vojske na granice. Upravo je iz Tinova grada poslan prvi put apel tadašnjem ministru obrane Damiru Krstičeviću da oružane snage RH stanu na državnu granicu i zaštite svoje stanovništvo.
U međuvremenu, vrgorska migrantska ruta je utihnula, jer se veći dio krijumčarenja ljudi iz Azije i Afrike na putu prema najrazvijenijem dijelu EU-a prebacio na poveznicu iz Unsko-sanske županije u BiH, dakle okolicu Bihaća, Cazina i Velike Kladuše u Karlovačku županiju.
Dobrim dijelom do toga je došlo zato što je Ministarstvo unutarnjih poslova imalo nekoliko kordiniranih akcija s MUP-om Zapadno-hercegovačke županije i Državnom graničnom službom BiH u razbijanju krijumčarskih lanaca. Od Ljubuškog do Vrgorca bilo je aktivno nekoliko ruta, najjača je bila ona preko Crvenog Grma (BiH) i Velikog Prologa zbog blizine autoceste A1, ali ništa manje nisu bile aktivne ni pravci preko brdsko-planinskih sela od Šipovače preko Kašča do Stilja te od Vojnića, Dola i Grede do Mijaca.
Razni kriminalci željni lake zarade, pa i taksisti ukrcali bi po desetak migranta i ostavili ih nekoliko stotina metara ispred granične linije, gdje bi ih nekad čekala "veza za prelazak" ili bi bili prepušteni sami sebi i tako bi danima hodali po selima provaljujući u napuštene kuće u kojima bi se skrivali i noćili.
Zbog toga se uvukao strah među preostale stanovnike pograničnih sela Vrgorske krajine, jer nije jednostavno u jednom trenutku vidjeti ispred kuće desetak mladića u najboljim godinama iz udaljene države i kulture, a da im ne znate ni namjere ni put. No, kako doznajemo iz naših izvora, taj "mir" je kratko trajao, jer su djelatnici Postaje granične policije Vrgorac uhvatili 20 migranata u Stiljima, većinom Sirijaca.
- Nismo znali što se događa, nekoliko policijskih automobila pod rotacijskim svjetlima krenulo je prema Stiljima. Poslije smo saznali da se radi o akciji lova na migrante - pričaju nam mještani.
Kako su migranti uočeni u ovom selu, otkrio nam je naš izvor.
- "Pali" su zahvaljujući nadzornim kamerama. Ovih dana znat će se se hoće li zatražiti azil u Hrvatskoj ili će biti vraćeni u BiH - otkrili su nam u MUP-u.
Naime, djelatnici Postaje granične policije postavili su brojne lovačke kamere uz duž granice s BiH, jer taj dio ne može pokriti "superkamera" s Ilića brda čiji je domet 20 kilometara, kako tvrde naši sugovornici, a posredstvom koje se bez problema može vidjeti što se odvija i u Ljubuškom.
U postaji je stalno angažiran policajac koji pregledava snimke s terena i koordinira rad s ophodnjama na terenu. Osim toga, policija imai i dron koji se često diže u zrak, a nedavno je zahvaljujući njemu otkrivena manja plantaža marihuane u Kozici.