Ako ste redovan prometni sudionik na našim cestama, itekako vam je jasno da hrvatski vozači ne mare previše za zakonske norme i prometna pravila. Svakodnevno možemo iščitati napise u medijima o tome kako se vozi u alkoholiziranom stanju, bez sigurnosnog pojasa i s mobitelom u ruci, no u svemu tome prednjače oni koji previše stišću papučicu gasa.
Zato smo bili u patroli s posadom policijskog vozila za nadzor brzine, a ekipa nam je prezentirala kako izgleda njihova svakodnevica i čega su se sve nagledali. Prvo je s nama porazgovarao Siniša Mihanović, načelnik Postaje prometne policije Split, koji je ukratko naveo kakvim jurilicama raspolažu i koje su njihove mogućnosti.
– Splitska prometna policija ima dva presretača, oba Audija, a moram napomenuti da slično vozilo ima i na području Sinja. Osim brzine, možemo nadzirati i sve druge prekršaje u cestovnom prometu ili bilo kakvu sumnjivu radnju. Lako je uočiti takva ponašanja, a naše radnje mogu se ticati i pronalaska predmeta kod kaznenih djela. To je ipak policijsko vozilo, voze ga policajci i treba se time voditi – naglašava Mihanović, dodajući da na autocesti vode računa i o ilegalnim migracijama.
– Ne bih zamarao građane informacijom koliko brzo presretač može ići jer ćemo se naći u situaciji da se utrkujemo s vozačima. Kad govorimo o brzini, ona je najopasniji element kod nastanka prometnih nesreća, odnosno posljedica istih. Ali ide dovoljno brzo, ne brinite – tvrdi načelnik.
Padaju rekordi na sve strane
Što se tiče brzinskih rekordera, oni variraju od 200 do 250 km/h na autocesti, no Mihanović ističe da je ponekad opasnije kad se pretjerano brzo vozi unutar naseljenih mjesta, makar brzine bile i niže u odnosu na one na otvorenim cestama. Drugi je problem to što mnogi naši vozači lijevu traku autoceste koriste za vožnju, dok je njezina namjena isključivo pretjecajna.
– Voziti kroz grad 100 i nešto kilometara na sat je potencijalno opasnije nego 250 na autocesti. Na dionici ceste D8 bilo je brzina većih od 150 km/h, a rekordera smo zatekli u Kaštel Kambelovcu, gdje je zabilježeno 172 km/h – veli nam načelnik, nabrajajući i druge neslavne rekorde. Mercedes je na Klisu "gazio" čak 165 kilometara na sat, dok je u Ulici Domovinskog rata zabilježeno 144 km/h.
Kada su u pitanju novčane kazne, policija ne pokazuje previše milosti. Odštete za mahnitu vožnju na autocesti penju se do gotovo dvije tisuće eura, a oni koji su stisnuli gas u naseljenim mjestima 50 km/h više od ograničenja morat će u državni proračun uplatiti do 2650 eura ili odležati u zatvoru 60 dana.
– Možemo reći da je općenito u pitanju mlađa populacija do 35 godina, ali to ne mora biti pravilo. Evo, nedavno je u postaju došao stogodišnji vozač koji se došao interesirati za zabranu upravljanja vozilom koju je dobio zbog prometne nesreće - kazuje Mihanović, potvrđujući da u prometnim nedaćama sudjeluju sve dobne kategorije.
Tehnologija od koje nema bijega
A za kormilom vozila za nadzor brzine danas su sjedili Mijo Markotić i njegova mlada kolegica Jelena Čaljkušić te su nam pojasnili koje tehnologije koriste u hvatanju prekršitelja i s kakvim se sve situacijama suočavaju.
– Posebno pamtim jedan slučaj u Kaštelima kada smo uočili vozača koji je uzastopno prolazio kroz crvena svjetla na križanjima duž Magistrale, a na kraju smo uspjeli identificirati počinitelja. Kad uhvatimo vozače na djelu, većinom se počnu opravdavati da nisu to učinili, no brzo shvate da imamo sve dokaze – pojašnjava nam Čaljkušić.
Nakon inicijalnog razgovora, uputili smo se na A1, gdje smo svjedočili kako traje uzbudljiv, ali i izazovan posao policijskih službenika koji aktivno prate promet i u djeliću sekunde moraju procijeniti koji vozači pobuđuju sumnju ili krše prometno pravilo.
Što smo sve zabilježili u samoj akciji i kako izgleda kokpit policijskog presretača, pogledajte u priloženom videu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....