Splićani, poslušajte predavanje na temu ‘Upalne reumatske bolesti u starijoj životnoj dobi‘ u ‘Zlatnim vratima‘

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH)- podružnica Split u suorganizaciji s Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje „Zlatna vrata“ organizira predavanje na temu "Upalne reumatske bolesti u starijoj životnoj dobi." Predavanje će se održati dana 19. veljače 2024. godine u 19 sati u kinoteci „Zlatna vrata“, Dioklecijanova 7. u Splitu. 

Predavačica je prof. prim. dr. sc. Dijana Perković, dr. med., pročelnica Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju s alergologijom, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Split, a za liječnike će ovo predavanje biti bodovano prema pravilniku HLK.

Stanovništvo zapadne civilizacije postaje sve starije, a životni vijek se produžava. Osobe ≥60 godina trenutno čine oko 12,3% globalne populacije. Starenje je, samo po sebi, proupalno stanje s povišenom razinom proupalnih citokina u zdravih starijih osoba u usporedbi s mlađim odraslim osobama. Stoga produženje životnog vijeka znači da će sve više bolesnika oboljelih od reumatskih bolesti biti starije osobe. Određene reumatske bolesti kao što su reumatska polimijalgija, osteoporoza, gigantocelularni arteritis, pseudogiht i osteoartritis javljaju seu drugoj polovici života. S druge strane, reumatski artritis (RA) i sistemski eritemski lupus (SLE) su bolesti koje češće javljaju u mlađoj životnoj dobi. No, ove bolesti mogu započeti i u dobi iznad 60 godina.

Tada ih nazivamo RA odnosno SLE kasne dobi ili kasnog početka. Reumatskim bolestima u starijih osobase bavi gerijatrijska reumatologija ili gerontoreumatologija. Dijagnoza reumatskih bolesti u starijih osoba komplicirana je često s atipičnim kliničkim obilježjima i manifestacijama koje oponašaju promjene koje su inače povezane s dobi. Različite fiziološke promjene koje su povezane sa starenjem ove bolesnike čine osjetljivima na štetne učinke lijekova i na taj način onemogućuju odgovarajuću upotrebu agresivne imunosupresivne terapije. Prisutnost komorbiditeta kao što su dijabetes, hipertenzija i ateroskleroza može učiniti liječenje ovih bolesnika izazovnim. Stoga se ciljevi liječenja u dijela bolesnika moraju smanjiti kako bi se usredotočili na poboljšanje kvalitete života i rehabilitaciju.

Stoji to u pozivu na predavanje koje je potpisala prof. emer. Dušanka Martinović Kaliterna, predsjednica podružnice AMZH-Split.