Već smo objavili kako je čitateljica na Žnjanu snimila "borbu" jazavaca. Video je snimljen daleko od centra grada, na području gdje ima puno obiteljskih kuća, ali i zelenila, šikare... Građani su naveli da ih je strah, ali jazavci ne napadaju ljude ili djecu, drže se dalje od ljudi. Osim ako ih ne izazivate...
Što kaže struka?
Jazavca se lako prepozna po glavi s crnim i bijelim prugama. Glava je mala, ali ušiljena i s jakim čeljustima. Uši i oči također su male. Sivkasto je tijelo jako, pomalo bucmasto, s kratkim nogama i repom. Prosječno je težak 10 kilograma. Živi u nizinskim i brdskim šumama, najčešće uz pašnjake, livade, čak i naselja. Tu stvara komplekse podzemnih prostorija i prolaza. Često su u dva kata kako bi se lakše branio od lisica ili lovačkih pasa. Postoji mnogo izlaza za opasnost ili igru. Jazavci redovito čiste jazbine te ih oblažu svježom steljom od trave, lišća, mahovina, piše Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje.
Navode i dalje:
Često komplekse nastambi dijeli i nekoliko obitelji, a neke od jazbina u uporabi su mnogo godina. Redovito ih čiste, a nuždu obavljaju na zajedničkim "toaletima". Jazavac je aktivan u sumrak i noću, a danju se odmara u jazbini. Iako je zvijer, jazavac, baš kao i medvjed, nije previše izbirljiv i svejed je. Najviše voli gliste, ali jede i kukce, gmazove i vodozemce, male sisavce i ptice. U nekim krajevima dosta lovi zečeve te ježeve. Ne lovi aktivno, već jede što nađe. Voli i korijenje, voće, orašaste plodove te druge jestive dijelove biljaka. Jazavci zimi ne hiberniraju, iako mogu pasti u obamrlost na koji dan. Prije toga počiste jazbinu, pripreme stelju i začepe ulaze. Preživljavaju na zalihama masti prikupljenim ujesen. U urbanim područjima neki će jazavci hranu potražiti u kantama za smeće ili vrtovima. Euroazijski su jazavci noćne životinje i tijekom dana obitavaju u svojim jazbinama ili umreženim tunelima iskopanim u dobro dreniranom tlu (ili ponekad ispod kuća ili cesta). Jazbine pružaju sklonište od vremena i grabežljivaca, uključujući ljude i pse.
Mogu li prenijeti bolesti?
Stručnjaci, pak, navode da mogu prenijeti bjesnoću. No ta bolest je iskorijenjena. Naime, provedbenom uredbom Komisije Europske unije (2021/620) od 16. travnja 2021. godine, Republika Hrvatska službeno je postala zemlja slobodna od bjesnoće (Rabies free country) te je uvrštena na listu drugih europskih zemalja koje imaju taj status.
Odgovorite nam u anketi:
O jazavcima smo pisali i na ovim linkovima:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....