Od 1857. godine, kada je proveden prvi moderni popis stanovništva u Splitu, pa do 2011. godine, broj stanovnika u današnjim administrativnim granicama grada Splita povećao se 14 puta. U 2011. godini grad Split je imao 178.102 stanovnika.
Piše to u "Strategiji razvoja grada Splita do 2030. godine", koju je za potrebe Grada izradilo Sveučilište u Splitu. U sklopu ovog dokumenta, napravljena je i Analiza demografskih kretanja i to u okvirima negativnih demografskih trendova, koji će, procijenili su stručnjaci, bitno odrediti buduća kretanja raznih slojeva društvenog razvoja.
Strategija je bazirana na popisu stanovništva iz 2011.godine, pa u njoj nema ni slova o rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, a ona su još poraznija za grad Split: prije dvije godine je Split, dakle, imao 160.577 stanovnika.
Split je, podsjetimo, najviše stanovnika imao 1991. godine, točno 200.459, a već 2001. je pao na 188.694 ljudi, dok je negativan saldo prirodnog kretanja stanovništva zabilježen prvi put 2007. godine i od tada se rapidno povećava, analiza dobne strukture stanovništva je pokazala ubrzan proces starenja.
Prosječna starost Splićanina u 2011. je bila 41,7 godina, a porasla je u odnosu na 2001. godinu za 3,2 godine.
Tek gradski kotar Lovret smanjio je prosječnu starost. Ono što u Strategiji ne piše jest da je na zadnjem popisu stanovništva, prosječni Splićanin ostario još 1,2 godine, pa je 2021. imao 44,2 godine.
– Kako možemo govoriti o razvoju i napretku kada grad svakodnevno gubi više od četiri stanovnika dnevno? Svjedoci smo kako se postojeći stambeni fond od otprilike 9000 stambenih jedinica pretvara u katastrofu za grad zbog divlje "apartmanizacije". Gradska vlast kaže da nemaju zakonskih mogućnosti utjecati na tu problematiku, a danas u Strategiji čitamo kako će se grad suočiti s "divljom apartmanizacijom" – rekao je i Tihomir Galić iz MOST-a na raspravi u Gradskom vijeću.
– Nedostatak društvenog suglasja rezultira nejasno definiranim mjerama koje trebaju intervenirati u problem kontinuiranog pada i starenja stanovništva. U djelokrugu svog rada, Grad Split od pronatalitetnih mjera dodjeljuje naknadu za novorođenu djecu, sufinanciranja cijene programa jaslica i dječjih vrtića, sufinanciranja školskih udžbenika, a dodatno se nastoji riješiti i problem financiranja produženog boravka – napisali su autori Strategije.