StoryEditorOCM
Splitsve zbog mobitela

Doktorica otkrila razloge rekordnih odgoda upisa djece u prvi razred u Splitu i okolici; nespretna su, loše govore...

Piše Marijana Cvrtila
18. rujna 2024. - 21:31

Sada je i službeno – u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uključujući i grad Split, ove je školske 2024./2025. registrirano najviše odgoda upisa u prvi razred osnovne škole u posljednjih nekoliko godina. Kao što su sugerirali prvi podaci, broj odgoda polaska u školu raste iz godine u godinu, a brojke koje je dostavio Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije to i zorno pokazuju.

Prema tim podacima, ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno je pregledano 4642 djece koja su bila "kandidati" za prvašiće. Međutim, za njih čak 586 polazak u školu je odgođen, što je visokih 12,62 posto od sve pregledane djece, to jest riječ je o svakom osmom djetetu.

image
Shutterstock

To je čak 69 djece više nego lanjske godine, odnosno 2023./2024. školske godine polazak u školu odgođen je za 517 mališana, ili za 11,29 posto pregledane djece. Usporedbe radi, prije šest godina 2018./2019. godine, dakle prije pandemije koronavirusa, brojke su bile još niže: 472 odgode ili 9,7 posto od ukupnog broja kandidata za polazak u školu zabilježeno je te godine. Najmanji broj odgoda u županiji bio je tijekom pandemijske 2020./2021. školske godine, samo 375 ili oko osam posto pregledane djece.

Da problem odgoda polaska u školu postaje sve učestaliji sugeriraju, ne samo brojke, nego i iskustva stručnjaka, koji upozoravaju na poguban utjecaj interneta, mobitela i ostalih "gadgeta" zbog kojih najmlađi imaju sve lošiju koncentraciju, probleme s grafomotorikom, primjerice, jedva znaju držati olovku, mnogi imaju problema i s kretanjem, zaigranošću.

Doc. prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i specijalistica školske medicine, dostavila je i konkretne razloge iz kojih je ove godine odgođen polazak u školu za 586 djece iz Splitsko-dalmatinske županije. Kod najviše njih, i to više od trećine (ukupno 35 posto), evidentiran je izostanak normalnog fiziološkog razvoja, to jest radi se o nezreloj motorici i grafomotorici, emocionalnoj i socijalnoj nezrelosti i slično.

image

Doc. prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Vojko Bašić/Cropix

Svaki peti, ili njih 22,18 posto, imao je smetnje pažnje (koncentracije) i aktivnosti, dok je kod 13 posto njih uočen specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (problem fizičke nespretnosti i nerazvijenih motoričkih vještina). Također, ono što je zabrinjavajuće, jest da je čak 16,37 posto od sve pregledane djece, ili njih ukupno 750, imalo neki jezično-govorni poremećaj, koji može biti lakši i teži. Zato se svima iz ove "kategorije" automatski ne odobrava odgoda polaska u školu.

 – Ne mora svaki poremećaj jezika i govora biti razlog za odgodu. Na primjer, ako je u pitanju mucanje ili dislalija, problemi s izgovorom slova "r", i ako je to jedina smetnja, dijete može normalno krenuti u prvi razred, uz preporuke za logopedski ili drugi potreban tretman. Odgode se u ovom slučaju odobravaju jedino ako dijete, uz tu smetnju, ima još neku drugu, odnosno ako je u pitanju više smetnji – objašnjava doc. prim. dr. sc. Karin.

image

Zbog učestalog korištenja mobitela prije polaska u školu djeca imaju sve manje koncentracije, sve su više neaktivna i nespretna

Srđan Vrančić/Ilustracija/Cropix

Ne mogu zadržati koncentraciju, nespretna su

 Kao specijalistica školske medicine, ona je već 30 godina članica stručnih povjerenstava na razini škola i nadležnih upravnih odjela koja procjenjuju psihofizička stanja djeteta pred polazak u osnovnu školu. U tom razdoblju koješta se promijenilo.

– Danas možemo vidjeti koliki je utjecaj suvremene tehnologije na razvoj djeteta i koliko ona utječe na poremećaj pažnje i koncentracije u djece, na grafomotoriku. Današnji način života, u kojemu dijete putem mobitela ili televizije dobiva kratke, brze informacije, sigurno ima utjecaja na to da dijete ne može dugo zadržati pažnju i koncentraciju – kaže ona.

image
Shutterstock

Pošast nekretanja ogleda se, pak, u specifičnim poremećajima razvoja motoričkih funkcija, djeca su nespretna, ne mogu stajati ili skakutati na jednoj nozi, ne mogu trčati, pratiti crtu stopalom za stopalom, balansirati, uopće, za "prolaz" u prvi razred osnovne škole riješiti jednostavne zahtjeve testa.

Također, dodaje prim. dr. Karin, porastu odgoda pridonose i roditeljski stavovi.

 – Roditelji su danas znatno osjetljiviji, inzistiraju na odgodama zbog emocionalne i socijalne nezrelosti djeteta, zaigranosti, često dolaze i s nalazima koji to potvrđuju. Iako, istraživanja provedena među djecom u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuju kako na školski uspjeh djeteta najviše utječu poremećaj grafomotorike, smetnje pažnje i hiperaktivnost, više nego emocionalna i socijalna nezrelost – objašnjava Karin.

Ponovimo i kako se djetetu, obvezniku polaska u prvi razred osnovne škole – a to je svako dijete koje do 1. travnja tekuće godine ima navršenih šest godina života – sukladno pravilniku, odgoda polaska u školu može odobriti samo jedan put i to za jednu školsku godinu.

Međutim, ako su u pitanju teža zdravstvena stanja i višestruke teškoće, djetetu, nakon takve odgode, može biti odobreno privremeno oslobađanje od upisa u prvi razred osnovne škole koje se donosi na razdoblje od jedne školske godine ili dulje, sukladno nalazu i mišljenju jedinstvenog tijela vještačenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ove je godine takvih rješenja izdano za 11 djece.   

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. studeni 2024 20:30