Peri Penić je petero sinova branilo Hrvatsku, Anti je danas položila vijenac u Sinju... Nije bilo nijednog zapovjednika

U organizaciji udruge "Veterani 126. brigade Sinj" obilježena je 33. godišnjica formiranja te slavne pričuvne postrojbe HV koja je se u napadnim oslobodilačkim operacijama borila rame uz rame s gardijskim brigadama. Velikosrpska agresija na Kijevo, a potom Vrliku i ostali dio cetinskog kraja počela je 25. kolovoza.

Pod krinkom JNA i zapovijedanjem ratnog zločinca Ratka Mladića agresori su 26. kolovoza slomili otpor branitelja i dan kasnije okupirali prostor do Maljkova s desne i Dabra s lijeve obale jezera Peruća da bi 16. i 17. rujna napravili novi pomak uz okupaciju brane i HE Peruća, postavili teško topništvo na Alebića kuli u Satriću, a s lijeve strane došli do Bitelića. Nekoliko dana poslije, u subotu 21. rujna, u jutarnjim satima dok su gradske ulice bile pune ljudi srpski zločinci zasuli su Sinj stotinama topničkih projektila od kojih su dvije osobe smrtno stradale uz veliki broj ranjenih.

Oko organizacije obrane događalo se konfuzno stanje, a u dvije sinjske vojarne i na poligonu Kukuzovac još su bili pripadnici JNA. Kroz pregovore je postignut dogovor da pripadnici JNA sa svojim oružjem i mehanizacijom neometano napuste Sinj s tim da će Sinj dobiti oružje svoje teritorijalne obrane. Namjeru Ratka Mladića da otme i oružje TO Sinj osujetila je tadašnja sinjska policija, posebno skupina 7 hrabrih naoružanih policajaca koji su kriomice uspjeli ući u skladište s oružjem i potom zaustaviti pripadnike JNA da ga ukrcaju u kamione i odvezu prema Kninu.

Posljednji pripadnik JNA napustio je Sinj 4. listopada 1991. godine. Čim su oni napustili vojarnu Kula u skladišta s oružjem sinjske TO stigli su već pripremljeni kamioni, ukrcali sve oružje i odvezli ga na više sigurnih lokacija kako ne bi postalo metom ratnog zrakoplovstva agresora. Tako je Sinj osigurao oko 4.000 cijevi pješačkog i drugog oružja. Dva dana kasnije predsjednik dr. Franjo Tuđman potpisao je zapovijed o osnivanju 126. brigade HV.

Kroz četiri ratne godine kroz 126. brigadu prošlo je oko 7 tisuća pripadnika. Oni su sudjelovali u bitkama od Posavine do Dubrovnika, a najviše na crti obrane u Cetinskoj krajini. Smrtno su stradala 52 pripadnika brigade, a oko 250 ih je teže ili lakše ranjeno.

O svemu tomu, nakon što je pred spomenikom ispred zgrade Općine odana počast poginulim hrvatskim braniteljima Sinja i Cetinske krajine, prigodno su govorili brigadir u miru Vlatko Bandalo, predsjednik udruge "Veterani 126. brigade Sinj", gradonačelnik Sinja Miro Bulj, Damir Gabrić u ime Splitsko-dalmatinske županije i Dinko Tandara, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Vijence na spomen-obilježje položili su izaslanstva roditelja i udovica poginulih branitelja s čelništvom grada Sinja, Ministarstva hrvatskih branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, općine Hrvace, Veteranskog centra Sinj, koordinacije braniteljskih udruga cetinskog kraja, udruge veterana 16. domobranske pukovnije, HOS-a, političkih stranaka i kao posljednji članovi udruge "Veterani 126. brigade".

Spomen bistu Anti Penćui otkrio je Stipe Šipić Pipina

/Slobodna Dalmacija

Znakovito je da na obilježavanju obljetnice brigade prvi put nije nazočio niti jedan od njenih zapovjednika. Molitvu odrješenja predvodio je sinjski gvardijan fra Marinko Vukman. Slavljenici su uz ratnu zastavu prodefilirali ulicama Sinja. U crkvi Gospe Sinjske slavljena je sveta misa.

U nastavku svečanosti na Malinskoj gredi u selu Bajagiću, gdje je počela gradnja memorijalnog centra tenkista Cetinske krajine u organizaciji udruge "Samostalna tenkovska satnija Sinj", Stipe Šipić zvani Pipina otkrio je spomen-bistu suborcu diverzantu Anti Peniću koji je poginuo 19. travnja 1993. godine. Uz njegov spomenik su i skulptura Gospe Sinjske te obilježja, odnosno grbovi 113. šibenske, 4. gardijske i 126. sinjske brigade, postrojbi u kojima su tijekom Domovinskog rata djelovali pripadnici "Samostalne tenkovske satnije Sinj".

Uz bistu Ante Penića vijenac su položili njegova majka Pera, čijih je svih 5 sinova sudjelovalo u Domovinskom ratu i sestra Mirjana. Spomen-obilježja je blagoslovio fra Neven Pavlinušić, župnik Bajagića i Obrovca (sinjskog).