Kruzerski gosti obožavaju Dubrovnik, destinacija je to koja je uvijek na karti europskih kružnih putovanja, a uzlet i potvrda odličnog rada su naravno i brojne nagrade.
Komplimenti samo pristižu na adresu Lučke uprave Dubrovnik te ravnatelju Blažu Pezi za učinjeno, pa smo mi "pretresli" što se još planira dodatno napraviti. Ima li mjesta za podizanje ljestvice kvalitete i za kruzere, mega-jahte, ali i lokalni putnički promet, trajekte i katamaranske veze, kao i one u sklopu međunarodnih putovanja.
- Naravno kako prostora za napredak uvijek ima – koncizno nam zbori prvi čovjek LU Dubrovnik, iznoseći i ritam dosadašnjih ulaganja i naravno ona planirana:
Ulaganja u Batahovinu
- Novu operativnu obalu s vezovima 10-12 za plovila dužine do 604 metara i gaz do 11,5 metara, izgrađena je u razdoblju od 2006.-2010., dok smo operativnu obalu sa vezom 14 izgradili 2010.-2011. godine. Sada je plan daljnja gradnja nove operativne obale na području Batahovina za koju postoji ishodovana pravomoćna građevinska dozvola. Radi se o projektu rekonstrukcija i izgradnja operativne obale na području Batahovina u luci Dubrovnik, Gruž. Cilj projekta je osigurati daljnji razvoj luke osposobljavanjem dijela luke s vezovima 15 i 16 za potrebe trajektnog, međunarodnog i domaćeg linijskog prometa, dok bi se unutarnji dio luke, u dijelu vezova 10-14 prenamijenio isključivo za potrebe prihvata brodova na kružnim putovanjima.
Pojašnjava nam Pezo i tehničko rješenje radova izgradnje nove operativne obale ove dionice ukupne dužine 425,53 metara koja se sastoji od:
- Izgradnje nove obalne konstrukcije na armirano-betonskim pilotima promjera 1.500 mm s armirano-betonskim sustavom nosivih polumontažnih nosača i greda, osiguranju potrebnog gaza i zaštita dna od ispiranja, te opremanje operativne obale za redovito funkcioniranje prihvata plovila i putnika. Dionica se sastoji od veza 15 dužine 182 m s jednom trajektnom rampom dužine 25 m i veza 16 dužine 168 m s drugom trajektnom rampom dužine 25 m. Lokacija zahvata obuhvaća obalno područje od završetka veza 14, znači punta Batahovina, do Kaboge dužine oko 426 metara i površine oko 11.290 metara kvadratnih, te morsko područje uz tu obalu površine 9.460 m2 na kojem se planira izvedba pilota. Dionica buduće operativne obale danas je pretežno neuređena obalna linija koja se samo djelomično koristi za privez plovila, dok je procijenjena vrijednost investicije oko 26,5 milijuna eura.
Investicija "teška" 26,5 milijuna eura
No rekli bi ni to nije sve, budući da ravnatelj LU Dubrovnik, najavljuje i dodana ulaganja u lučki operativni prostor:
- U planu je izgradnja i novog Terminala za brodove na kružnim putovanjima, znači cruise terminala, kao i poslovno-garažnog objekta u zonama 6, 7 i 8, uz novi trajektni terminal u zona 5, u luci Gruž, a sve sukladno UPU Gruški akvatorij.
Tako će ovo područje dobiti sasvim novi izgled, novo funkcionalno djelovanje, što se pomorskog prometa tiče, uz jedan dodatak – uređenje i dijela za funkcionalnije cestovno prometovanje.
- Preciznije gradnja novog Autobusnog kolodvora! On se planira izgraditi na području luke Gruž, područje zone 5, sukladno UPU Gruški akvatorij. Nositelj predmetne investicije jest "Luka Dubrovnik d.d." sukladno novim izmjenama i dopunama Ugovora o prvenstvenoj koncesiji, a kojeg je dužna izgraditi zajedno s Terminalom za brodove na kružnim putovanjima u luci Gruž – otkriva nam i ove detalje naš sugovornik, kojeg smo upitali što je i sa ulaganjima u buduće izvore energije, novih pogona za brodove, kao što je električna energija ili vodik, a sve u cilju zaštite okoliša:
Napajanje brodova električnom energijom
- Lučka uprava Dubrovnik aktivno sudjeluje u razgovorima i dogovorima sa ključnim dionicima elektroopskrbnog sustava RH i Dubrovnika, odnosno HEP-om i Elektrojug Dubrovnikom, za osiguranje opskrbe tj napajanja brodova električnom energijom s kopna. Čijom bi se izgradnjom emisija štetnih plinova s brodova u luci svela na nulu, takozvani zero emission, sukladno smjernicama "Politike, strategije i zakonodavstva EU-a za ciljeve u području zaštite okoliša, energetike i klime za 2050." Strateška vizija Europske komisije do 2050. jest postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva. S tim u svezi LU Dubrovnik u narednom razdoblju pokreće provedbu javne nabave za usluge: "Izrada idejnog projekta sustava za napajanje putničkih brodova za kružna putovanja električnom energijom", izrada "Studije utjecaja na okoliš projekta sustava za napajanje putničkih brodova za kružna putovanja električnom energijom", izrada "Studije izvodljivosti i isplativosti za projekt uspostave sustava za napajanje putničkih brodova za kružna putovanja električnom energijom", "Nabava usluge vođenja projekta i priprema projektnih zadataka za projekt uspostave sustava za napajanje putničkih brodova za kružna putovanja električnom energijom" te "Nabava usluge projektiranja fotonaponske elektrane u sklopu sustava za napajanje putničkih brodova za kružna putovanja električnom energijom". Sve navedeno se provodi s jasnim ciljem, odnosno dugoročnom strateškom politikom luke Dubrovnik, uvođenje novih tehnologija obnovljivih izvora energije, zelena tranzicija na zamjeni fosilnih goriva, odnosno neobnovljivih izvora energije.
Centralni garažno-poslovni objekt, autobusni kolodvor
A što je s novim investicijskim projektima, koji čekaju djelatnike Lučke uprave Dubrovnik u narednom periodu?
- Odnose se na pravo i obveza Koncesionara Luka Dubrovnik d.d. na izgradnju i gospodarsko korištenje objekata nadgradnje i podgradnje na dijelu lučkog područja luke Dubrovnik koji je člankom 47. UPU Gruški akvatorij predviđen za Zahvate u prostoru 6-8. Radi se o terminalu za brodove na kružnim putovanjima, zahvat u prostoru 6, pa centralnog garažno-poslovnog objekta, zahvat u prostoru 7, kao i autobusni kolodvor, zahvat u prostoru 5 – precizira Blaž Pezo, prisnažujući i s ovim detaljima i ulaganjima:
- Koncesionar Luka Dubrovnik d.d. se obvezuje izgraditi i Trajektni terminal za linijski promet, zona 5, sve sukladno Ugovoru o prvenstvenoj koncesiji s Lučkom upravom Dubrovnik koja vrijedi do 19. srpnja 2053. godine. Pored navedenog, LU Dubrovnik planira izgradnju nove operativne obale na području Batahovina u luci Gruž za prihvat ro-ro putničkog prometa i ostalog prometa, što smo naveli na početku.
Naglašava ravnatelj Pezo kako trenutačne kapacitete lučke infrastrukture je itekako potrebno povećati:
- Poglavito u sezonskom periodu zbog izrazitog povećanja pomorskog prometa i to linijskih brodova u međunarodnom i domaćem prometu, kao što su Bari Italija, pa Elafiti, Mljet, Korčula i Lastovo, uz brzobrodske katamaranske linija za Split i obratno, te ticanje usputnih s otoka Brača, Hvara, Korčule, Mljeta,.. Zatim i zbog povećanje prometa brodova na kružnim putovanjima u domaćem prometu, takozvanih Kriljana i njihovih mini-kruzera, pa za plovila za šport i razonodu, jahti na uplovu ili isplovu iz Republike Hrvatske, s obzirom kako luka Dubrovnik predstavlja prvu, odnosno zadnju luku, graničnu postaju na ulazu i izlazu iz države.
Prihvat i mega-jahti
Ističe se i to kako će se izgradnjom Batahovine osloboditi dio operativna obala vez 7-10, odnosno izmještanje trajektnog prometa, te time otvoriti prostor za prihvat mega jahti i drugih plovila u središnjem dijelu luke Dubrovnik.
- Ujedno ćemo izgradnjom projekta Batahovina 2, odnosno izmještanjem ro-ro putničkog prometa, smanjiti prometne gužve u središnjem dijelu luke te približiti trajektni pristani pristupu na državnu cestu D8, odnosno izlazu na Jadransku magistralu, mostu dr. Franjo Tuđman. Rekonstrukcijom i izgradnjom nove operativne obale Batahovina 2, uredit će se i novo prometno rješenje za ulaz-izlaz vozila u-iz luke Gruž i spajanje na državnu cestu D8.
Saznajemo kako se naravno, mnogo radi i na samoj sigurnosti, poglavito na edukaciji djelatnika.
Sigurnost u fokusu
- Uoči turističke sezone obavljeno je usavršavanje i polaganje ispita za dio nadzornih operatera za lučke redare sukladno zakonskoj obvezi. Daljnje usavršavanje za lučke redare za preostale djelatnike Lučke uprave Dubrovnik u planu je tijekom jesenskog termina, odnosno po završetku turističke sezone. Vrši se redoviti zanavljanje postojećih sustava tehničke zaštite luke: sustava video-nadzora luke, sustav kontrole pristupa vozila lučkom operativnom području putem beskontaktnih magnetskih RFID kartica, i svih ostalih sustava kao što su protupožarni sustav, evakuacijski sustav, te održavanje graničnih prijelaza u funkciji obavljanja poslova policije i carine i ostalo. Nama vam je sigurnost i putnika i flote uvijek u fokusu – podvlači Blaž Pezo, dodajući za kraj i ovo:
- Imamo održivi model financiranja i upravljanja lučkom infrastrukturom baziran na prihodima koji se ostvaruju putem naplate sukladno Tarifi lučkih pristojbi i naknada Lučke uprave Dubrovnik i koncesijske naknade.