Nitko nije prorok u vlastitom selu – poslovica je poznata još iz starog Rima. Tako je i Županijska uprava za ceste Šibensko-kninske županije morala čekati da je prepoznaju i nagrade u Pirovcu, dok je u svom matičnom Šibeniku uvijek prolazila nekako ispod radara. Dapače, ovdje se to uopće ne razlikuje – Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste - ispostava, Ceste Šibenik, sve ista stvar. Ko geometar i kilometar! Ko tu što radi, za što je nadležan, ko je čega direktor i ravnatelj, to ne razlikuju ni svi čelni ljudi gradova i općina u Šibensko-kninskoj županiji, kojima bi to znanje trebalo biti po defaultu dio opće političke kulture, a kamoli građani. Sve je to njima jednako – ko geometar i kilometar! Isti klinac! Je, kako nije!
Dosta nam je i cesta kroz Dubravu
Jer, zbog ‘Cesta’ Šibenik – i cijelog onog rusvaja oko njih, kroz cijelu prošlu godinu - sadašnji je župan šibensko-kninski Marko Jelić izgubio ove parlamentarne izbore prije neki dan, na koje je izišao s velikim očekivanjima. I dr. Zlatkom Ćesićem, predsjednikom Nadzornog odbora “Cesta” na listi.
A Ivan Gulam, mogao bi dobiti još jedne lokalne izbore iduće godine, nakon što je sa Županijskom upravom za ceste sredio svu cestovnu infrastrukturu u općini, kroz Pirovac, Kašić i Putičanje.
Ceste, nego i sve ono što uz njih ide – nogostupe, oborinsku odvodnju, rasvjetu. Malo općina, malo ŽUC, euro vamo, euro tamo, skupi se i napravi se.
Kao i u Šibeniku. U kojem ravnatelj ŽUC-a Ante Parat još uvijek čeka da netko instituciju kojoj je na čelu nagradi. A imao bi i zašto, za Svetog Mihovila, Dana grada Šibenika.
U tom smislu se ovaj tekst slobodno može shvatiti kao prijavu. Teško da bi grad Šibenik ikad dobio izravni spoj zone Podi na Dalmatinu, peti ukupno, da nije bilo ŽUC-a, koji je taj projekt gurao još prije deset godina, kada je u Šibeniku među svim političkim strankama na snazi bio opći konsenzus kako je to ‘nama’ skroz naskroz nepotrebno.
Dovoljna nam je i ova cesta kroz Dubravu! A i nju je 2011. godine napravio baš ŽUC, koji je za nju digao i kredit kod PBZ-a, u visini od 6,7 milijuna kuna, što je bilo 75 posto vrijednosti radova.
Grad Šibenik bio je u obvezi platiti svega četvrtinu, zbog čega su između Parata i dogradonačelnika Vidovića uvijek sijevale varnice kad bi tvrdio kako je grad napravio cestu Podi – Dubrava.
Sijevalo je između njih i kod još čitavog niza prometnih rješenja koje je ŽUC inicirao, projektirao i doveo do realizacije, poput križanja Bosanske i Ulice Stjepana Radića u Šibeniku, čvorova Rokići i Meterize, koji su se bespotrebno politizirali, u čemu se gubilo dragocjeno vrijeme i energija.
Za Meterize je tadašnji SDP-ov šibenski gradonačelnik Županović mjesecima odbijao izdati Paratu i ŽUC-u potvrdu glavnog projekta, tobože zbog ekologije. Pa su Meterize, koje je financirao HC - Šibenčane to nije koštalo ni kunu - čekale na realizaciju od proljeća 2011. do kraja 2017.
Spoj luke i tehnološke ceste
ŽUC je imao ključnu ulogu i u spoju tehnološke ceste s lukom i obalom, prije 20 godina – radovi su počeli u listopadu 2005. Nezamislivo se i sjetiti kako su nekad, dok se nije napravio taj spoj i 350 metara dug tunel ispod Importanea/Zatrpanea, autobusi izlazili s kolodvora na onaj lakat kod stare Pošte.
Bio je to pothvat koji je stajao gotovo 50 milijuna kuna i kojeg Šibenik nikad ne bi napravio od vlastitih sredstava, ali je ovaj projekt trebalo prije toga dovesti do realizacije, što je bio posao ŽUC-a, koji je za to pripremio cijele tovare dokumentacije.
Bilo je to u eri Božidara Kalmete, u kojoj su nešto kasnije napravljeni i tunel kroz Trtar – radovi su počeli u siječnju 2007. godine.
Dakle, nije bitno samo s kim (vi) bankarite, nego i s kim cestarite. Pametni znaju čemu služi ŽUC, a čemu HC i “Ceste” Šibenik!