Za projekte izgradnje lučkih područja resorno ministarstvo doznačit će ovih dana Županijskoj lučkoj upravi 11,5 milijuna kuna tzv. nacionalnih sredstava za investicije na pomorskom dobru, o čemu će ugovori s predstavnicima Ministarstva, po običaju posljednjih godina, biti potpisani u Šibeniku sljedećeg tjedna.
Taj iznos raspodijeljen je na 5,5 milijuna kuna za nastavak radova u biličkoj uvali Stubalj, milijun kuna bit će uloženo u komunalnu luku Vrnaža, a preostalih pet milijuna namijenjeno je za Grad Skradin i njegovu komunalnu luku Mala jaruga, u neposrednoj blizini novog pristaništa na pontonima za plovila NP Krka.
– Vrnaža u Mandalini i dalje je živo tkivo i u nju treba stalno ulagati. Ipak je tu 700 vezova, a s tim zahvatom za koji nam je Ministarstvo odobrilo sredstva uredit ćemo zapadni dio luke, da bismo na zimu omogućili smještaj turističkih brodova. Zasad lučko područje Vrnaže nećemo širiti – govori Jadranka Fržop, ravnateljica ŽLU-a.
Vrnaža za primjer
Primjer Vrnaže najbolje pokazuje kako investicije u obalu unaprjeđuju svekolike standarde neke sredine, pogotovo kad je riječ o nekim otocima na kojima se dugo vremena nije ulagalo u pomorsko dobro.
Stoga su u ŽLU-u naročito ponosni na to što je završena prva faza dogradnje pristanišne obale s gatom uz vanjsku stranu postojećeg lukobrana, u vrijednosti od 6,8 milijuna kuna. Sada je u pripremi tehnička dokumentacija za uporabnu dozvolu, a potom slijedi druga faza projekta, za što ŽLU već ima građevinsku dozvolu. Jednako i za skradinsku komunalnu luku, napominje Fržop, no početak radova u Skradinu vremenski je udaljeniji od Vrnaže i Bilica, budući da potonje projekte treba kontinuirano nastaviti. Kao što žurno treba popraviti stari krapanjski porat, što će vlastitim sredstvima u iznosu od dva milijuna kuna financirati ŽLU i Županija.
Druga faza dogradnje obalne infrastrukture u Prvić Luci financijski je zahtjevnija i ulazi u konkurenciju za europska sredstva od 20 milijuna kuna za izgradnju lukobrana i valobrana, nakon čega će uvala Prvić Luke biti zaštićena od vjetrova iz drugog, trećeg i četvrtog kvadranta. Nautički vezovi bit će opremljeni instalacijama pitke vode i struje, rasvjetnim stupovima, a za domicile su u komunalnom dijelu dograđene obale predviđena 32 veza.
Jadranka Fržop kaže da je taj projekt pomirio Prvić s oduvijek konkurentski raspoloženim naseljima Šepurina i Luka, jer nakon završetka šepurinske, slijedi ulaganje u lučku obalu, za što ŽLU već ima pripremljen projekt rekonstrukcije lukobrana u iznosu od 10 milijuna kuna.
U biličkom Stublju, na području luke otvorene za javni promet, trenutačno se gradi pristan za plovila javnog prometa, istodobno i zaštita od nepovoljnih vjetrova. Cjelokupni projekt predviđen je u više faza, a pristan za plovila javnog prometa o kojemu je riječ izvodi se u dužini od 105 metara, s operativnim lučkim prostorom na površini od tisuću četvornih metara, za pristup interventnih i vozila opskrbe.
Cijena je 5,6 milijuna kuna, a elementi gata izrađuju se na gradilištu i potom se spajaju u jedinstvenu cjelinu. Kad bude završeno u cijelosti, lučko područje u Stublju sadržavat će također vezove plovila u tranzitu i komunalne vezove domicila.
Vezovi domicila, i ne samo to, nego rekonstrukcija čitave propale obale Doca, najstarijeg šibenskog kvarta da se spriječi daljnje poplavljivanje kuća i ulice zbog plime i oborinskih voda, bili su predmet rasprave na sjednici Gradskog vijeća prošlog tjedna.
To je godinama bila prava užarena gradska tema povezana s izmjenama DPU-a Pekovac i očekuje se da je konačno u temeljnim crtama razriješena ponovljenim objašnjenjem i jamstvom gradonačelnika Željka Burića da u inače skučenom Docu, sačuvanog graditeljskog nasljeđa i neizmijenjenom dugi niz godina, neće biti nikakvih novih stambeno-turističkih objekata, a najmanje parkirališta.
Dakle, izmjene DPU-a provode se isključivo radi zaštite od poplavljivanja, nipošto da bi se na mala vrata uveo nekakav investitor "sumnjivih namjera", a kako je idejni projekt toga zahvata svojedobno naručio prethodnik Jadranke Fržop na čelu ŽLU-a Željko Dulibić Crni, bilo je očekivano da se sadašnja ravnateljica osvrne na to.
Što želite u Docu
– Županijska lučka uprava još uvijek nije na potezu i sada je sve na gradskoj upravi, koja treba odrediti što točno želi u Docu i kojom dinamikom. Ako Grad Šibenik, nakon što izmijenjeni DPU Pekovac stupi na snagu, odluči da Dolac bude lučko područje u našoj ingerenciji, to će zahtijevati višemjesečnu proceduru – kaže Jadranka Fržop, dodajući da će njezina ustanova u tom slučaju odgovarati jedino za obalni dio i za komunalne vezove koji bi tu trebali biti po Prostornome planu, a s čime se poklapaju izjave gradonačelnika Burića.
Kopneni dio investicije odnosi se na poseban sustav odvodnje oborinskih voda i u ingerenciji je Grada, kaže Fržop, uz napomenu da će prilikom planiranja i izvedbe trebati detaljno uskladiti te segmente projekta. Ministarstvo pomorstva u proceduralnom smislu s tim nema ništa, osim što je potpora projektima ŽLU-a. Uostalom, veli Fržop, ministar Oleg Butković otprije je dosta involviran u projekt Doca i rekonstrukcije šibenske rive i, što se tiče novčane potpore Ministarstva, to neće biti u pitanju kao ni dosad, kad se dogovorimo na lokalnoj razini.
U svakom slučaju, sadašnje stanje u Docu, izloženom ćudima prirodnih pojava, Fržop smatra neodrživim, i da nije bilo žalbi na utvrđivanje granica pomorskog dobra, sanaciji se moglo pristupiti prije. Trebat će nam jedinstven stav, budući da je pitanje Doca osjetljivo, jednako kao i buduća rekonstrukcija šibenske rive, kapitalni projekt kojemu će se ŽLU posvetiti kad uskoro bude dovršeno trajektno pristanište na Kapriju.
Jelićeva potpora
– Za razliku od Doca, gdje naša stvarna nadležnost još uvijek nije poznata, no bit ćemo pouzdan partner odrede li tako gradske strukture – šibenska riva, malena, uska, utonula i prerasla stvarne potrebe grada i pomorskog prometa, jest u mjerodavnosti ŽLU-a. U sljedećim mjesecima planiramo odrediti dinamiku izvođenja radova i postupanja i, još važnije, kako povući novac. Imamo potporu u Županiji, župan Marko Jelić prepoznao je rekonstrukciju rive kao stvarnu potrebu, no trebat ćemo se, dakako, usuglasiti i s Gradom Šibenikom. Međutim, rekonstrukcija šibenske rive i sanacija Doca zapravo su jedinstven projekt – kaže Jadranka Fržop.
Smatra da bi u Docu prije trebalo započeti s radovima, budući da je najpreče pitanje kako izvesti prometnicu, odvodnju i drugo, što će se, prirodno, nastaviti i na području rive. A kako su to vrlo osjetljiva pitanja, budući da oba gradska područja doživljavamo kao prostor Šibenčana i svih koji nam rado dolaze, važna je sinergija lokalne samouprave, Grada Šibenika, Županije i ŽLU-a, svi smo tu jednako važni, građani pogotovo.
– Njima je svejedno tko je nadležan za što i zato se ne smije dopustiti da nastane nerazumijevanje na upravljačkoj razini jer to šteti građanima i prosperitetu Šibenika – zaključuje Jadranka Fržop.