StoryEditorOCM
Županijamisa zadušnica

Primoštenci nisu zaboravili nevine žrtve: fašisti su prije točno 80 godina u krvavoj odmazdi ubili čak 60 mještana

Piše Joško Čelar
23. studenog 2022. - 18:06
Misu u spomen na 60 ubijenih stanovnika predvodio je u crkvi u Prhovu mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru Joško Čelar

Fašisti su prije točno 80 godina ubili 60 mještana u naseljima Primoštena Burnjeg, kao krvavu odmazdu za napad dalmatinskih partizana na okupatorsku posadu koju je činilo 26 pripadnika mornarice, a u okršaju je poginulo 14 talijanskih vojnika.

Crkveni obred za nevine civilne žrtve s misom zadušnicom održan je u mjestu Prhovu, u crkvi svetog Jurja, uz mnoštvo nazočnih stanovnika toga kraja, među kojima je bilo i članova obitelji stradalih mještana. Obred i misu zadušnicu predvodio je mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru, s primoštenskim župnikom don Grgom Alvižom i don Stipom Perkovom iz Draga.

Uvodno je o političkim okvirima Drugog svjetskog rata na našim prostorima, posebno u Dalmaciji, govorio don Stipe. Iznio je obilje podataka o strašnom događaju prije 80 godina, s imenima ubijenih, predočenih u publikaciji tiskanoj u povodu tužne godišnjice i u spomen stradalima pod naslovom "Bože, u Tvoje ruke predajem duh svoj".

Odlomke iz publikacije čitala je i pjevala grupa župljana. Snažan dojam ostavilo je saznanje da su fašisti tom prigodom samo u jednom danu, 14. studenoga, na prostoru Primoštena Burnjeg zapalili 300 kuća, opljačkali imanja i zvjerski pobili nevine ljude.

Najviše žrtava bilo je među starijim seljanima, ali i ženama i djecom. A Primošten su gađali topovskom vatrom s ratnog broda "Giovanina". O toj strašnoj odmazdi javile su, na svoj način, i talijanske novine, veličajući svoje okupatorske snage u borbi protiv hrvatskih "ribella" – pobunjenika.

Ne smije se zaboraviti da su stanovnici primoštenskoga kraja bili među srednjodalmatinskim prvoborcima, ljudima koji su se već 1941. i 1942. godine podigli protiv okupacije svojih mjesta, koja su nakon izdajničkih Rimskih ugovora s NDH, predvođenom poglavnikom Antom Pavelićem, i formalno postala teritorij tadašnje Kraljevine Italije.

U svojoj kraćoj misnoj propovijedi, biskup u miru Ivas govorio je u duhu vjere Kristove, u čijim je srcima bila iskra onih koji su za tu vjeru i za svoju vjekovnu postojbinu dali svoje nevine živote.

Nakon završetka obreda, pod zidom vrta crkve s velikim križem, pokraj sarkofaga posmrtnih ostataka većine ubijenih, položeno je cvijeće i otkrivena velika spomen-ploča s imenima svih ubijenih Primoštenaca.

To mjesto u Burnjem, s crkvom sv. Jurja, i ubuduće će i za nove naraštaje ostati mjestom hodočašća i pijeteta prema nevinima, stradalih u zločinačkom pogromu fašista u primoštenskom kraju u prvim godinama Drugog svjetskog rata.

08. studeni 2024 02:16