Tek što su se počeli oporavljati od posljedice koje je pandemija COVID-a ostavila u sektoru turizma i ugostiteljstva te u drugim uslužnim i proizvodnim djelatnostima, obrtnike kao i cjelokupni gospodarski sektor, a time i društvo u cjelini, zahvatila je nova nevolja. Ekonomska kriza koja već sada, kaže Joso Smolić, predsjednik Županijske obrtničke komore i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, obrtnicima donosi nove izazove i nove nevolje. S brojnim nepoznanicama turistički i ugostiteljski djelatnici pripremaju i dočekuju sezonu, a samo prije par mjeseci bili su uvjereni da je korona "na izdahu" i da će sezona biti na razini predpandemijske, rekordne 2019., s kojom se volimo uspoređivati.
Nemoguće je planirati
– Nažalost, dogodile su se nove okolnosti i treća je ovo godina našeg "hodanja po žici". Inflacija i rast cijena energenata za posljedicu imaju nekontrolirani rast cijena roba i usluga. Jednostavno, mi danas ne možemo planirati troškove i reći kolika će cijena naše usluge biti sutra, ne samo u ugostiteljstvu, već i u drugim obrtima. Rekao bih da ulazimo u jednu veliku neizvjesnost, poglavito kad je u pitanju turizam i ugostiteljstvo, a sezona je pred vratima.
Cijene namirnica u pravilu su prethodnih godina rasle pred Uskrs za nekoliko postotaka i takve bi ostale godinu dana, do sljedećeg Uskrsa. To danas nije slučaj, jer se cijene mijenjaju iz dana u dan, država intervenira koliko može smanjenjem PDV-a na određene namirnice, međutim to nije garancija da će se zaustaviti njihov galopirajući rast. Protekle dvije godine, premda smo zbog epidemioloških mjera radili smanjenim kapacitetom, nismo dizali cijene naših usluga, ali sada smo primorani. To će se, nažalost, odraziti na samu potrošnju – govori Smolić.
Pojašnjava to činjenicom da plaće i mirovine u Hrvatskoj ne prate inflaciju i porast troškova života, što automatski znači da će domaći čovjek manje trošiti, odnosno dobiti manje za novac kojim raspolaže.
– Pojednostavljeno, ako je čovjek na tjednoj ili mjesečnoj bazi odvajao 100 kuna za ispijanje kave u kafiću, sada će za taj iznos manje puta moći guštati. S obzirom na to da je kriza zahvatila cijeli svijet, bolja situacija nije niti u drugim zemljama, emitivnim tržištima iz kojih nam dolaze gosti. Zbog toga ćemo u sektoru ugostiteljske i turističke djelatnosti morati biti jako, jako obazrivi, svjesni činjenice da ćemo ove turističke sezone biti na samom rubu isplativosti našeg rada.
U cijeloj ovoj situaciji uvijek naglašavam da je vrlo bitno, bez obzira koliko povećali cijene, da kvaliteta to mora pratiti. Dakle, gost za ono što plati mora dobiti kvalitetu, jer to je jedino opravdanje i garancija da će nam se vratiti. Moramo biti svjesni toga da su se otvorile nama turistički konkurentne zemlje, pripremali smo se za sezonu u kojoj ćemo spremno dočekati goste i dalje biti u "suživotu" s koronom, a sada se dogodio i ovaj nesretni rat u Ukrajini, tako da je sve neizvjesno – kaže Smolić. Dodaje da se ugostiteljski i turistički djelatnici, neovisno o trenutnoj situaciji, pripremaju za sezonu kao da će raditi punim kapacitetom, a to nužno otvara i pitanje nedostatka kvalificirane radne snage.
Problem kadra
– Veliki je to problem već dugi niz godina, koji muči ne samo ugostiteljski i hotelijerski sektor, već obrtništvo u cjelini, a danas je taj problem još veći. Kvalitetne radne snage na domaćem tržištu rada nema dovoljno, a ono čega nema mora se dobro platiti. Na primjer, danas vi ne možete dobiti kvalitetnog konobara za neto plaću ispod tisuću do tisuću i pol eura, a kuhara i duplo više. To je zakon tržišta, ponuda i potražnja.
Uz to, moramo posezati za uvozom radne snage, što akumulira i veće izdatke poslodavcu – počev od troškova izdavanja radne dozvole do plaćana smještaja i hrane. To su ekstra troškovi koji se moraju nadomjestiti kroz cijenu usluge, inače nema smisla raditi. I to su, uz već navedeno, razlozi zbog kojih smo primorani podizati cijenu usluge, i u konačnici će sve skupa dovesti do toga da će cijene u ugostiteljstvu biti veće čak do 30 posto – ističe Smolić, koji se i sam godinama bavi ugostiteljstvom.
Još je jedan problem koji ih godinama tišti, nakon svakog Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore Vladi RH upute zaključke i prijedloge mjera za oporavak i rast ugostiteljskog sektora, među kojima je i sniženje stope PDV-a s 25 na 13 posto za pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih i hladnih napitaka kao i alkoholnih pića.
– Tomu treba dodati i tri posto poreza za potrošnju na piće koliko je propisao najveći broj jedinica lokalne samouprave, što je ukupno 28 posto. Krajem 2019. uspjeli smo u dogovoru s Vladom i Ministarstvom financija sniziti stopu PDV-a na 13 posto na pripremanje i usluživanje jela i slastica, ali PDV na piće je ostao "visjeti u zraku". Nažalost, dogodila se pandemija, a sada inflacija i rat te je ministar financija Zdravko Marić jasno rekao da sniženje PDV-a na piće sada nije u razmatranju. A to je zaista ekstra opterećenje za ugostitelje koji se isključivo bave prodajom pića, poput kafića ili klubova. U nabavi će cijene pića rasti, a PDV i porez na potrošnju ostaju isti.
U svakom segmentu će cijene ići gore i toga moramo biti svjesni. To ne znači da će oni koji pružaju usluge s povećanjem cijene "napuniti džepove". To treba izbiti iz glave, naprosto smo na to primorani jer jedino će tako preživjeti i ugostitelji, frizeri, postolari i svi drugi obrtnici. S druge strane, obrtnici su svjesni da će ljudi sve teže moći konzumirati naše usluge bilo koje vrste. Ali moramo biti optimisti i vjerovati da kriza neće dugo trajati, da će se stanje stabilizirati i da ćemo preživjeti i ovo turbulentno razdoblje – zaključio je Smolić.