Ovog puta nije trebalo čekati četiri godine, nakon godinu dana rogozničko slano jezero Zmajevo oko ponovno se zamutilo i smrad na pokvarena jaja širi se okolnim područje. Na tankoj površinskoj liniji s ostacima kisika ovog puta nema živih organizama koje se bore za život, prošle godine bilo je tu malih ribica i račića koji su pokušali udahnuti zadnje ostatke kisika.
U novijoj povijesti, u prvoj zabilježenoj kataklizmi te 1997. godine neki znanstvenici su tvrdili da je u jezeru uginulo 20 tona živućih organizama. Pored račića, kozica i raznih dugih malih i mikroorganizama te godine u jezeru ugiba li su i jastozi i neobični ugori teški i do desetak kilograma. Nemojmo se zavaravati, život u tom obimu nije se ni približno vratio u jezero. Tek što se počne oporavljati dođe do nove kataklizme i pomora svih organizama.
Od 1997.godine već peti put došlo je prevrtanja vodenog stupca, a do tada te pojave ne sjećaju ni najstariji Rogozničani. Više se nema kome postaviti pitanje, odgovor ne trebala očekivati ni od institucije koja se navodno posljednjih desetak godine brine o zaštiti ovog jedinstveno hidrogeomorfološkog fenomena.
Upravo ta institucija Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije 2010. godine jezero je proglasila spomenikom prirode, onda se ta formulacija iz njihovog registra, kako kažu zbog pritiska moćnika, netragom izgubila. Jezero sada tek dio ekološke mreže Natura 2000. To očito ne znači ništa jer da znači onda u Urbanističkom planu uređenja Turističke zone Medine ne bi se dogodila podmukla podvala da prirodni fenomen slano jezero Zmajevo oko bude proglašeno vodotokom i površinskom vodom kako bi se moglo graditi svega 10 metara od njegovog ruba.
U jezeru je more i kapilarno je povezano s okolnim morem što potvrđuju znanstvena istraživanja, a prema PPU Općine Rogoznica zaštitni pojas oko jezera iznosi 70 metara.
U Zakonu piše točno ovo: Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine, a Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine. Zašto to nije napravljeno? U Zakonu je još navedeno da se prije donošenja prostornih planova uređenja mora pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije a to također nije napravljeno.
Upit smo poslali Ministarstvu prostornog uređenja i državne imovine, a oni su nam između ostalog odgovorili i ovo:-Navode u upitu kojima se preispituje zakonitost, odnosno usklađenost navedenog prostornog plana sa PPUO Rogoznica, moguće je preispitati isključivo kroz postupak pokrenut tužbom Visokom upravnom sudu RH.-
Iz odgovora ispada da bi se umjesto nadležnih institucija novinari trebali obraćati Visokom upravnom sudu. Da nije smiješno bilo bi žalosno.Gospodo iz Ministarstva nije na novinarima da usklađuju prostorne planove nižeg s onim višeg reda, naše je da pišemo istinu i barem pokušamo zaštititi prostor i ljude. Do sada nam to nije pošlo za rukom unatoč stotinama tekstova, organizirana ekipa za uništenje jezera Zmajevo oko je prejaka. Šta napraviti kada su se udružili tajkuni, općina Rogoznica, nadležna ministarstva, zavodi, urbanisti, Hrvatske vode i takozvana Ustanova Priroda?
Uzalud su reklame s prekrasnim slikama jezerskog plavetnila i buđenje zmaja kada odgovorni nisu znali ni htjeli poštovati prostorno plansku dokumentaciji prema kojoj je 70 metara od jezera svaka gradnja zabranjena, umjesto zaštite uz jezero su nikli apartmani i željezne ograde, a da se dođe do jezera mora se proći kroz rampu i to na javnom putu. A da se javni putevi na tom području prodaju svjedoči i najnoviji oglas Općine Rogoznica objavljen jučer u Slobodnoj Dalmaciji. Prodaje se tako dio zemljišta u vlasništvu Općine Rogoznica u uvali Soline, površine 357 kvadrata. Početna cijena je 827 kuna po kvadratu ili ukupno 295.370 kuna.
Jamčevina iznosi 10 posto početnog iznosa, odnosno 29.537 kuna. Iako nas u Općini Rogoznica uvjeravaju da je taj put usred Turističke zone Medina i zemljišta koje je već otkupljeno bit će zanimljivo vidjeti hoće li nekom od vlasnika preostalih neprodanih parcela biti onemogućen put do njihovog zemljišta.
I za kraj još jednom valja ponoviti : rogozničko slano jezero proglašeno je najvećom misterijom istočne obale Jadrana. Surovi, jedinstveni okoliš Zmajevog oka s debelim donjim slojem sumporovodika zainteresirao je brojne domaće i strane znanstvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičnih uvjeta jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, Framvaren fjordom u Norveškoj ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.
Od svih jezera u Hrvatskoj znanstvenici su se posljednja dva desetljeća najviše bavili upravo rogozničkim, a kao tema ušao je u trajno istraživanje Instituta ‘Ruđer Bošković’. Na Zmajevu oku napravljeno je nekoliko magisterija i doktorata, a dr. Donat Petricioli među prvima se pokušao izboriti za zaštitu Zmajeva oka i podmorske špilje Zmajevo uho, preko koje je nasut umjetni otok i zauvijek je izgubljena za znanost, ali i turistički zaron.
Jezero je nastalo nakon završetka zadnjega ledenog doba, prije otprilike 10 tisuća godina, kada se more podiglo za 100 metara i kroz pukotine prodrlo u ponikvu formiranu davno prije nastanka jezera. Površina jezera iznosi 5300 metara i najveća izmjerena dubina mu je 15 metara. Unatoč anoksičnim uvjetima koji vladaju na dubini većoj od 10 metara, u jezeru je bila osebujna flora i fauna, među kojom su se mogle naći kamenica Ostrea edulis, a u obalnim stijenama i liticama bijeli prstac, čiji životni vijek iznosi čak 80 godina.
Sada je sve to mrtvo, a nebriga odgovornih je golema. Oni bi najrađe da jezera nema, da ga zatrpaju iskopima, jer ovako svako malo priroda ih podsjeti da njihova zlodjela i nebrigu za okoliš.