Malena županija za veliki prihod od nautike - interni je slogan za Šibensko-kninsku županiju po hodnicima Vlade na Markovu trgu. Sasvim opipljivi iznosi stoje iza toga, jer je od ukupno 768,938 milijuna kuna, koliki je lani bio prihod države od luka nautičkog turizma, u Šibensko-kninskoj županiji ostvareno čak 202,218 milijuna ili 25 posto, najviše od sedam pomorskih regija hrvatskoga dijela Jadrana.
- Ova županija nije slučajno sam vrh domaćeg nautizma, budući da su na njezinu području s čak 258 otoka vodeće nautičke luke poput marine Frapa u Rogoznici, Kremik u Primoštenu, D-Marin Mandalina, Tribunj, Skradin, Vodice, Murter... U najkraćem, 13 marina s ukupno 3671 morskih i 950 suhih vezova u kojima djeluju 44 čarter tvrtke - govori Jadranka Fržop, pročelnica županijskog Odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj. U krizi takvih investicija, na području Šibensko-kninske županije je i najnovija marina na Jadranu, ona u Pirovcu s oko 200 vezova.
Posebnost ovog područja u nautičkom smislu također su sidrišta, koja je ova županija kao prva u zemlji 2008. predvidjela Prostornim planom u akvatoriju od Rogoznice do Kornata i otad ih kontinuirano razvija. Od 40 planiranih, utemeljeno je pola, s ukupno 328 plutača. Neke od predviđenih lokacija su u postupku izrade idejnih projekata, a kada se plan ostvari za dvije godine, na svim sidrištima bit će 773 veza - još jedna solidna marina raspršena diljem županijskog akvatorija.
Jadranka Fržop očekuje da će se tada u ponudu uvesti i aplikacija za pametne telefone, tako da će nautičari u svakom trenutku imati pregled slobodnih vezova i mogućnost boljeg planiranja plovidbe.
- Pioniri smo također i u ekološkom sidrenju bova. Drugim riječima, sidreni sustavi na preostalih dvadesetak lokacija bit će vijcima izravno pričvršćeni za dno, bez betonskih blokova gdje god je to moguće s obzirom na sastav podloge - objašnjava Fržop, zadovoljna što se na pomorskom dobru kontinuirano stvara sustav i uvodi red.
Cilj je omogućiti sigurno sidrenje, no i sačuvati podmorje, da se nasumično zaustavljanje po valama svede na što manju mjeru.
Županijske službe, napominje Jadranka Fržop, izrađuju svu potrebnu dokumentaciju za sidrišta do lokacijske dozvole i potom se raspisuje natječaj za koncesiju. Koncesionari pri tome nisu obvezni nadoknaditi troškove - županija ih, naime, smatra svojom obvezom.
Počeci su bili dosta teški prije devet godina, prisjeća se pročelnica i zacijelo ima onih koji ocjenjuju da se stvari usporeno odvijaju. No, dodaje, sve to zahtijeva dosta vremena uz obveznu zakonsku proceduru koja se počesto ne može ubrzati, ma koliko to svima bilo u interesu.
Šibenska zarada od nautike kontinuirano raste za nekoliko postotaka iz godine u godinu u posljednje vrijeme. Za ilustraciju, dvostruko je veća od prihoda Primorsko-goranske županije, Zadarska i Splitsko-dalmatinska regija gledaju joj u leđa s razlikom nešto većom od 40 milijuna kuna, a slabije po ovome kriteriju stoji također Istarska županija, s prihodom od 111,199 milijuna. Na dnu ljestvice je Dubrovačko-neretvanska regija s višestruko nižim nautičkim prihodom od svega 35,266 milijuna kuna.