Krunoslav Kruno Mazalin, neposredni zapovjednik akcije oslobađanja Miljevaca, danas je 66 - godišnjak. Prije 29 godina imao je točno 37 godina i koji mjesec i mogao je komotno biti 'ćaća' svim onim svojim golobradim 'dečkićima' koje je poveo u avanturu i uveo u legendu, koja jednakim ako ne i većim sjajem sjaji i danas, kada se izučava na svim vojnim akademijama koje drže do sebe.
Kako je njih 200 do 250 sasvim običnih momaka iz okolnih drniških i šibenskih sela oslobodilo od 'četvrte armije sveta' 108 četvornih kilometar miljevačkog platoa. Izvršivši svoju zadaću u svega 24 sata, organizirajući nakon toga obranu od brojnijeg, i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja, odbijajući odmah potom i kombinirani tenkovsko pješački protunapad, i držeći crtu obrane s kojeg ih nije mogla pomaknuti ni rezolucija Ujedinjenih naroda.
Pomaknuli su se tri godine nakon toga sami, pomakla ih je zapovijed da krenu naprijed, kada su huknuli kao 'Oluja' i rekli – 'Nikad više! Ovo je naše i bit će naše i Božje!'
Akcija Miljevci, momci iz četvrte bojne 113. šibenske brigade, treće bojne 142. drniške brigade dijelova MUP-a i Vojne policije, bili su tog 21. lipnja 1992. godine prethodnica, uvertira i najava veličanstvene vojne operacije koja je Zapad pomaknula na Istok sve do prilaza Banja Luke, omogućivši Daytonski sporazum i mir u BiH.
Dok se danas svi lupaju u prsi 'ko je više da' za Hrvate – ali i Bošnjake u BiH – predsjednik Zoran Milanović ili Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Vlade RH, jednostavan odgovor na to pitanje mogao je čuti svatko tko se u ponedjeljak zatekao pred crkvom u Drinovcima. Gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće u spomen na njih osmoricu, stradalih u oslobađanju Miljevaca – Ivicu Goretu, Petra Sedlara, Milana Novakovića, Ivicu Barišića, Matu Puću, Nikolu Cigića, Halida Kopića i Antu Škopljanca. Njima su se poklonili izaslanici predsjednika RH brigadir Dražen Resler, Josip Begonja, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Branko Hrg i Dinko Tandara, izaslanici predsjendika Vlade, ministra obrane i hrvatskih branitelja, župan Marko Jelić i gradonačelnici i načelnici brojnih općina županije.
Među njima i tadašnji zapovjednik 113. brigade Ivan Bačić, koji je i isplanirao cijelu ovu akciju, ali i Tihomir Budanko, načelnik općine Promina, koji je te 1992. godine bio zapovjednik jedne od satnije koje su oslobađale Miljevce
- Svake godine sve nas preplave uvijek iste emocije, kad vidiš prijatelja i suborce iz tih dana, prisjetiš se i tih dana ponosa i slave, slika događaja koje smo skupa prošli. Mi smo se tih dana vratili na Miljevce s juga Hrvatske, već smo se prekalili kao bojovnici, stekli znanje i iskustvo, nismo bili oni isti koji su godinu dana ranije gubili položaje, i napuštali svoje domove. Nakon godinu dana je to bila druga priča i mi smo se osjećali sposobni i spremni ići da je trebalo ne znam dokle. I do Knina! Bili smo prava ekipa, sposobni, puni povjerenje u onog do sebe, i to se i pokazalo odmah istog dana, kada su naše borbene grupe ušle u dubinu neprijateljskog prostora, neke dvadeset, a neke i više kilometara, boriti se pritom, cijeli dan, izdržati pritom i protunapad. To je zbilja bilo nešto veličanstveno!' - prisjeća se Budanko, i slaže se potpuno s ocjenom:
– Malo je danas i obučenih, profesionalnih vojski i u NATO-u koje bi na taj način i i u takvim uvjetima izvršile takvu vojnički zahtjevnu zadaću! Bili smo mladi, nosilo nas je srce, dišpet, inat kojim smo htjeli pokazati neprijatelju da imamo moć vratiti im milo za drago. I biti svoj na svome! Ovo je za sve nas poseban dan, kada se prisjećamo naših poginulih, čija smo stradavanja i smrt gledali svojim očima, koji su za sve nas podnijeli tu žrtvu kojoj se ovdje klanjamo'- kazao je Budanko.
Organizator – i to doličan - obilježavanja 29. obljetnice akcije Miljevci bio je Miljevački sabor, suorganizatori su Udruga 142. drniške brigade i ŠRD Miljevci, a grad Drniš je pokrovitelj. Svetu misu u ckrvi Inena Isusovog u Drinovcima služio je fra Ivan Vidović. Recimo i to da je program obilježavanja ove važne obljetnice već drugu godinu zaredom skromniji zbog epidemioloških mjera. Izostale se i tradicionalne 'Miljevačke užance', održan je samo sportski program, balote i mali nogomet. Ali, zato će se Miljevčani svima – i sebi i svojim gostima - morati odužiti dogodine, na 30 godišnjicu oslobođenja, kada od njih očekujemo da nadoknade sve propušteno. Feštat ćemo i slaviti zajedno s njima.
A imamo fala Bogu i što. Slobodu, za koju je na Gvozdu poginuo i posljednji hrvatski kralj Petar, iz plemena Svačića, za kojeg kažu da je rođen baš u tvrdom gradu Kamičku, pored Brištana, a nije mu daleko ni Hrastin brončani spomenik. Bilo je to 1102. a ovo će biti 2022. Eto, skoro da je svih 920 godina hrvatske povijesti stalo u isto toliko metara, i sve to na Miljevcima!