Dugi niz godina, još od sredine šezdesetih, plovili smo Krkom uzvodno od Skradinskoga buka (Slapova Krke) do Visovca i Roškoga slapa. Kasnije i do ostataka starih hrvatskih utvrda Trošenja i Nečvena. Onako, kako je to u svojoj knjizi istoga naslova "Krkom uzvodno" pisao književnik, dječji pjesnik i putopisac Nikola Pulić, rodom iz Bićina nad Skradinom.
A onda se ovih dana dogodio preokret. S prvom izletničkom linijom, novim brodom na električni pogon Nacionalnoga para Krka, zaplovili smo – Krkom nizvodno! Od Roškoga slapa do franjevačkog otoka Visovca.
Treba li naglašavati da se i taj brod zove – "Visovac"? Gotovo bešumni katamaran s pedeset mjesta na palubi i dva člana posade, izgrađen (još i s brodom "Miljevci") u brodogradilištu u Kraljevici. Pokreću ga snažni akumulatori s autonomijom plovidbe od oko deset sati.
Dio je to šireg Operativnog programa konkurentnosti i kohezije 2014.–2020 pod nazivom "Nepoznata Krka, skriveno blago gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke", usmjerenog na održivi razvoj i očuvanje ekosustava te rijeke, sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj. Projekt završava u srpnju ove godine, u ukupnoj vrijednosti od 78.620.000 kuna nepovratnih sredstava EU-a.
S djelatnicama NP-a Krka Katiom Kovač i Tihanom Jurić, i jednom TV ekipom, stupili smo na brod u Roškome slapu gdje smo zatekli tek nekoliko gostiju.
– Novost u Nacionalnom parku Krka je izletnička ponuda kojom je vraćena povijesna ruta od Roškoga slapa do Visovca – rekla je gospođa Katia, nakon što smo digli cimu s priveza uz ponton podno slapova, koji su zbog manjka oborina sada vrlo oskudni.
Prvi put od proglašenja NP-a Krka, 1985. godine, sad se posjetiteljima nudi obilazak ovoga dijela rijeke brodom na električni pogon kojim se prati njezin prirodni tok.
Osim što je uspostavljena stara linija pokrenuta prije više od stotinu godina, 1908., dodaje Katia, posjetitelji će sada rijekom ploviti brodom na električni pogon, razgledati i s vodičem obići raskošni Visovac, ploveći atraktivnim kanjonom Među gredama, s liticama od 150 metara što se uzdižu nad rijekom. Uz to, goste sa Skradinskoga buka do Roškoga slapa i dalje uzvodno do manastira Krka voze još tri klasična broda na motorni pogon.
Nad Gredama je poznata prirodna Šuplja stina s dva otvora, kako i naziv kaže, koja je stoljećima služila pastirima kao zaklonište. S njezina ruba puca predivan pogled na kanjon rijeke do Roškoga slapa. Pristup nije lagan, ali svaki je trud nagrađen iznimnim doživljajem.
Visovac nas je dočekao u tišini, svojoj raskošnoj prirodi, s bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, još uvijek s rijetkim turistima.
Domeštar visovačkih novaka – franjevaca fra Stojan Damjanović, koji je na Visovcu u službi već trinaest godina, inače poznati afrički misionar iz Ruande i Konga, dočekao nas je raširenih ruku, zadovoljan što vidi još jednu inovaciju za namjernike koji obilaze Visovac i njegovo svetište s crkvom Gospe od Milosti.
Poveo nas je u ophod svetišta starog više od šesto godina, a koje godišnje obiđe više od šezdeset tisuća turista i hodočasnika.
– Ovdje usred ove rijeke, hvala Bogu, nema korone – dodat će fra Stojan kao u šali. – Čuvamo se ipak i štitimo, čineći sve što treba za našu malu zajednicu s gvardijanom, fratrima i novacima.
Obišli smo crkvu, gdje je u oltaru i drevna Gospina slika, što su je franjevci iz Kraljeve Sutjeske u Bosni donijeli na Visovac prije više od pola tisućljeća. Te crkveni muzej, sada u obnovi i koji će se dopuniti novim sakralnim i svjetovnim blagom, nakon što je ono bilo predstavljeno na velikoj izložbi u Zagrebu koja je trajala do veljače ove godine.
U muzeju velika slika u ulju Marije Magdalene s djetetom, koja se pripisuje Tizianovoj venecijanskoj školi. Ondje je u vitrini i sablja Vuka Mandušića, junaka iz susjednih Rupa, kojega je Petar II. Petrović Njegoš "posudio" kao lik u svome "Gorskom vijencu".
Ljeta još ima i budući posjetitelji Nacionalnog parka Krka imat će, i u ovakvo doba i uz novu tehnologiju plovidbe, što vidjeti i doživjeti na raskošnim prostorima "zelene ljepotice".