Na Prviću, Zlarinu, Krapnju, Kapriju i Žirju događa se ozbiljan turizam: Do naših su otoka doplovili euri

Mali naseljeni otoci definitivno postaju važan pričuvni položaj šibenskog turizma. Lanjski podaci o turističkom prometu dovode zapravo u pitanju taj epitet "pričuvni", jer brojke jasno sugeriraju da su gosti prepoznali Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije i Žirje kao mjesta za odmor i dušu. U srcu sezone brodovi, koji voze prema tim školjima puni su kao šipak. Statistika malog turističkog "buma“ na malim otocima nije impresivna u apsolutnom smislu, no stalni i osjetni porast broja noćenja govori o tome da će turistički promet na šibenskim školjima vrlo skoro imati ozbiljno značenje.

Ima li boljeg argumenta toj tezi od podatka da je lani broj noćenja u TZ-u Zlarin povećan za gotovo nevjerojatnih 80 posto! Ili da je na najudaljenijem Žirju, koje su do jučer tretiralo kržljavim u turističkom smislu, zabilježen porast noćenja od 25 posto! Mali šibenski naseljeni otoci su, ako im pridodamo Brodaricu, u minuloj godini ostvarili "pristojnih“ 250 tisuća noćenja. A sve se to događa, ruku na srce, pomalo stihijski. Bez ozbiljno sastavljenog programa razvoja turizma na malim otocima. Svejedno, je li riječ o Šibensko-kninskih županiji ili gradovima Šibeniku i Vodicama.

'Faust' i OPG-ovi

Rast se ćuti i na otoku Prviću, koji mnogi kolokvijalno zovu "depandansom vodičkog turizma“. Od toga izraza ne bježi Anita Franin Pečarica, direktorica TZ-a Vodice.

- Stalno poboljšavamo promociju otoka Prvića u turističkom smislu. Nikad nismo propustili da turističke novinare, koji posjećuju Vodice, odvedemo i na Prvić. Otok nije ni bez kulturno-zabavnih programa. Da ne govorimo o tome kako vodički gosti vrlo rado odlaze brodom na kupanje u Luku i Šepurinu. Turistički promet na Prviću u zadnje vrijeme bilježi osjetniji pomak. Neovisno od toga što nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Šepurine su svedene na privatni smještaj, dok Luka ima i mali, ali funkcionalni hotel "Maestral". Prošle je godine Luka imala nešto više od 13 tisuća noćenja ili 9 posto više nego prethodnog ljeta, dok su Šepurine osjetno povećale promet za 22 posto, što praktički znači 8700 noćenja - naglašava Anita Franin Pečarica.



Prvi (pred)sezonski podaci su više nego ohrabrujući. Na Prviću je u svibnju povećan promet za 50 posto. Sve zanimljiviji je, nema sumnje, memorijalni centar Fausta Vrančića u Prvić Luci, dok Šepurinjani prednjače malim OPG-ovima sa specifičnim otočnim proizvodima, te posebnom arhitekturom starih kamenih kuća, prilagođenih suvremenom gostu. Prvić je toliko mali otok da možeš prijeći s jednog na drugi kraj za manje od sat vremena, pa su sve popularnije i pješačke staze.

Raj za nautičare

Najudaljeniji naseljeni otoci šibenskog arhipelaga Kaprije i Žirje su nesuđene nautičke luke. U praskozorje Domovinskog rata bili su pripremljeni idejni projekti izgradnje marina na tim otocima, no oni već gotovo 30 godina leže u škafetinu. Ipak, Kaprije je, neovisno o neizgrađenoj marini, omiljena postaja nautičara. U prošloj je godini na tom otoku ostvareno 10.200 noćenja ili 21 posto više nego prethodnog ljeta.

Manje je noćenja, ali veći skok zabilježilo je Žirje, koje je prošle godine ostvarilo 9500 noćenja ili čak 25 posto više nego prethodnog ljeta. Na Teutinu otoku bilo je praktički nemoguće usred sezone naći (dobar) smještaj.

- U Kapriju je lakše uočiti povećani promet, jer je mjesto zbijeno u luci. Kod nas je to teže primijetiti, jer se gosti razbježe po brojnim žirajskim valama. Tek kad se organizira neki kulturno-zabavni program shvatimo koliko su turisti nahrupili na naš školj. To nam je dodatni motiv za organizaciju Drugog žirajskog kulturnog ljeta, koje je priredbama lani silno privlačilo i naše bodule i goste. Žirje ima nemalu turističku perspektivu u punom smislu te riječi. Pogotovu, kad bude završena elektrifikacija zapadnog dijela otoka ili kad se urede zapušteni vojni objekti. U obje situacije, međutim, ovisimo o državnom proračunu i politici. Suprotno tome, zadovoljni smo suradnjom s TZ-om Šibenik - uvjeren je žirajski aktivist Maksim Roman.

'Ispraćaj koraljara'

Žirjani su tek krenuli sa svojim privlačnim ljetnim priredbama, koje su odavno konstanta turističkog Zlarina. Otoka, koji je turizam dodirnuo prije svih šibenskih malih naseljenih školja ili prije 93 godine. O tome svjedoči i mali, ali lijepo uređeni hotel "Koralj". Kao središnja točka zlarinskog turizma.

- Za srpanj i kolovoz pripremili smo više od 30 kulturnih događanja. Nije riječ samo o tradiciji, staroj desetljećima. Sve počinje "Ispraćajem koraljara" 3. srpnja, a među 25 već potvrđenih pograma lako je uočiti koncerte klasične glazbe, Latinsko idro, Brudetijadu… U kuhanje brudeta rado se uključuju i strani gosti. Lani smo imali veliki turistički "bum" ili porast gostiju od čak 87 posto. Našoj je turističkoj zajednici priključen i otok Obonjan. Otud ukupno 60.720 noćenja ili spomenuti impresivan porast turističkog prometa - kazivala nam je Katarina Gregov, direktorica TZ-a Zlarin, koja je samostalna u odnosu na Šibensku turističku zajednicu.

Krapanjske spužve

"Spongiola" (spužvica) se zove hotel na Krapnju, najnižem jadranskom otoku s 1,2 metra nadmorske visine. Hotel je otvoren od 1. svibnja do 1. listopada, te svojim kapacitetom od 65 ležajeva jedva udovoljava nemalom zanimanju, mahom stranih, gostiju.

- Nismo hotelu tek tako dali ime "Spongiola“. Htjeli smo razvoj turizma i simbolički spojiti s desetljećima dugom krapanjskom tradicijom ronilaštva i spužvarstva. Zato je Muzej ronilačke opreme sastavni dio hotela. Uvjeren sam da će turizam na Krapnju buknuti, ako se ostvari zamisao o tunelu-akvariju, kojim bi se pješice stizalo na naš otok - priča nam Slaven Tudić, vlasnik "Spongiole“.



Otok Krapanj je dio zajedničke Turističke zajednice s Brodaricom na kopnu. Lani je TZ Krapanj-Brodarica dosegla 166.812 noćenja ili 9 posto više nego prethodne godine.

- Naš turistički promet stalno raste, posebice u predsezoni. U lipnju smo imali više od 12 tisuća noćenja ili porast od 17 posto. U tom je silno bitan spoj otok-kopno. Ne samo u slučaju Krapnja. Kad veze s otocima budu češće i brže, turizam će u malim mjestima šibenskog arhipelaga jednostavno procvjetati - uvjeren je Joško Bačelić, predsjednik TZ-a Krapanj-Brodarica.