Iako su prošle četiri godine od početka rada LAG-a More 249, sa sjedištem u Vodicama, a prvi LAG (lokalna akcijska grupa) u Hrvatskoj je osnovan još 2008. godine, kad bismo danas proveli anketu s pitanjem što su LAG-ovi, u dobrom postotku bilo bi onih koji bi nesigurno, ili prepotentno (bez pokrića...), odmahnuli glavom i rekli: "Ma to je ono nešto oko europskih novaca i poticajnih sredstava, nemam pojma, komplicirano i nerazumljivo..." Dok se ne uđe u materiju, jest. A koga zanima – nije. Oko novaca jest – svakako!
Na području naše županije djeluju dva LAG-a, rečeno More 249 i LAG Krka. Treći, LAG Dinara, odavno je ugašen iako na području Knina, gdje je osnovan, ima možda najviše potencijala za njegovo postojanje.
No to je prilika za neku drugu priču. Na primjer o neosjetljivosti lokalnih zajednica za mogućnost ubiranja možda ne spaktakularno velikih, ali svakako za male poljoprivrednike i sredine poticajnih i vrijednih tisuća eura... No dobro. Vratimo se iz Knina na more.
Primjer Fržopovih
U ožujku 2018. godine LAG More 249 raspisao je prvi natječaj za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Na raspolaganju je bilo 781.746 kuna. Od sedam prijavljenih, uvjete natječaja zadovoljavalo je njih šest i svatko je dobio nepovratnu potporu od 15 tisuća eura. Među njima i Vlatka Fržop, koja radi u obiteljskom OPG-u, a razgovaramo s njezinom majkom Marjankom Fržop, koja uglavnom vodi OPG, odnosno, kako ona kaže, svatko ima svoj dio obveza:
– Vlatka studira ekonomiju, ona je zadužena za projekte, ali, naravno, radi i u masliniku. Zapravo, svi u obitelji radimo i nekako guramo. Odlično surađujemo s našim LAG-om More, koji i ima sjedište u Vodicama. LAG se temelji na tome da afirmira, u ovom slučaju, malu poljoprivredu, oni nam daju kompletan "suport", sve informacije o obvezama, o zapošljavanju, o mjerama i što one sobom nose. Oni vas fino vode i usmjeravaju kroz sve to! A "toga" zaista ima poprilično i korisno je za obrtnike, male poljoprivrednike, mlade ljude.
Fržopi imaju dva hektara maslinika, ali imaju i svoju staru konobu, u staroj gradskoj jezgri Vodica. Konoba je nekad bila središte obiteljske egzistencije. Fržopi, uz pomoć LAG-a More čiji su član, nastoje u novim vremenima egzistenciju opet naći u tradicijskom bavljenju malom poljoprivredom, proizvoditi i plasirati svoje proizvode.
U toj kući staroj bar 300 godina, za čiju se autentičnost unutar devastiranoga gradskog tkiva Vodica bore svim snagama, u prednjem dijelu je kušaonica ulja, a u stražnjem, u mračnom i prirodno kilimatiziranom prostoru konobe, im je punionica:
– Tih 15 tisuća eura utrošit ćemo u poboljšanje male mehanizacije u masliniku, elektroškare, sjeckalice i to... a veći dio ide za uređenje prostora za skladištenje ulja i punionicu. Da, tu u našoj staroj, tradicijskoj konobi.
Malo je prijava
Marjanka kaže da im LAG More u tome jako pomaže informacijama i uputama, no realizacija novca ovisi isključivo o ispunjavanju zadanih uvjeta: ništa se tu ne može sakriti, pogurati mimo procedure, a LAG-ovi, uz to, djeluju i izvan političkih utjecaja! Ako na prvi pogled sve i izgleda komplicirano, uz iskren pristup i ozbiljan rad, upornost i suradnju, evo, do novca je, kaže Marjanka, moguće doći.
Voditeljica LAG-a More 249 Meri Krnić ipak drži da je na području LAG-a (to je: područje općina Pirovac, Tribunj, Tisno, Murter-Kornati, Rogoznica, Grada Vodice i naselja Grada Šibenika – Grebaštice, Žaborića, Jadrtovca, Brodarice, Krapnja, Zlarina, Kaprija, Žirja, Zatona Rasline) zapravo vrlo malo prijava pa samim tim i odobrenih projekata:
– Prema podacima Agencije za plaćanje, na nacionalna prva dva natječaja, iz oblasti potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, prijavilo se ukupno 40 korisnika, a odobreno je 14 projekata. Premali je broj prijava, a onda, samim tim, i broj odobrenih projekata. Na prolaznost projekta utječe puno toga, od indeksa razvijenosti sredine i veličini gospodarstva pa dalje. Problem je i loša informiranost, na koju nastojimo utjecati, pa organiziramo radionice i predavanja, obilazimo naselja i dosta boravimo na terenu objašnjavajući značenje LAG-a i mogućnosti koje se otvaraju. Zato mi se nekako čini, a i želim vjerovati, da će broj prijava na trećem natječaju biti veći. Što je veći broj prijava, to je i prolaznost veća.
Dva natječaja
Koliko je ukupno novca plasirano na području koje LAG More pokriva, a za potporu malim poljoprivrednim gospodarstvima? I koji sad natječaj slijedi? – pitamo Meri Krnić.
– Za modernizaciju postojećih poljoprivrednih gospodarstava plasirano je preko LAG-a 670.068 kuna. Moram reći da je LAG More 249 među prvih šest za koje je Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu donijela odluku o dodjeli sredstava. Tim novcem naši korisnici mogu poboljšati i modernizirati svoja poljoprivredna gospodarstva i time stvoriti uvjete za nova, daljnja ulaganja.
Možda ta ukupna sredstva, a još manje ona po pojedinačnim natječajima – na primjer po 15 tisuća nepovratnih eura – nekome ne izgledaju bogzna što, no malim poljoprivrednicima itekako vrijede. I ne bi ih bilo da nema LAG-a More. Ta udruga koncem 2016., a za razdoblje do 2020. godine, a slijedom ispunjavanja svih postavljenih i vrlo konkretnih uvjeta, ukupno je dobila 6.488.128,71 kunu, od čega će četiri milijuna i 943.336,16 kuna biti usmjereno na natječaje, odnosno projekte, a dio već jest.
Gotovo pet milijuna kuna za mala gospodarstva – što god se kome činilo – i nisu beznačajna sredstva.
– Do kraja ove godine moramo odobriti najmanje još 20 posto projekata unutar toga iznosa od gotovo pet milijuna kuna. Zato planiramo dva natječaja, s čime bismo "pokrili" ukupno 60 posto tih sredstava. Zanimljivo je reći da je jedan od ta dva natječaja – prvi idući koji ćemo raspisati! – usmjeren na jedinice lokalne samouprave, odnosno svaki grad ili općinu za njihova manja mjesta za koja se već odluče. Bit će to za razne javne objekte, od igrališta, malih sportskih terena pa dalje – govori voditeljica Krnić.
Neke nije briga
Neki će – iskustvo uči – posegnuti za tim novcem, a neki – neće. Neke jedinice lokalne samouprave naprosto imaju interes, ali i kadar za stvaranje projekata, a neke ne, jer ih valjda taj europski novac ne zanima, odnosno ne treba im. A mediji će onda govoriti o nedostatku interesa za europski novac ovdje kod nas...
Na natjecanje za taj novac nitko nikoga, naravno, ne može natjerati. Puno toga ovisi o lokalnoj samoupravi. Živi dokaz za to je iznimno uspješan biogradski LAG Laura, koji ima iznimno dobru suradnju i izvrsnu potporu svoje jedinice lokalne samouprave, Grada Biograda.
Spomenut ćemo se na kraju opet tih naših županijskih LAG-ova: Krke, koja ima sjedište na području Drniša, i Mora 249, sa sjedištem u Vodicama. Njihova granica je negdje u zaleđu Vodica i Šibenika: jedan, More, obuhvaća primorski dio i uski pojas u zaleđu središnjeg grada Vodica, drugi, Krka, dio zagorskog dijela županije oko Drniša.
Ali ne i Knin. Tamo je, rekosmo, ugašen LAG Dinara. A najviše je malih poljoprivrednika i vrlo uspješnih civilnih udruga!
Kako je u pripremi novo programsko razdoblje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, možda bi ova priča mogla biti poticajna i za taj dio županije.
Primjer Storićevih
Europski novac – pa neka je i za nečije poimanje "sitniš" – leži pred njima i otvara mogućnost za pomoć onima koji se, praktički, samozapošljavaju, i koji tim "sitnišem" otvaraju mogućnosti rasta i novih ulaganja, zapošljavanja, ostanka na svojoj – i u svojoj – zemlji!
A da ima smisla, govori nam na kraju i Marta Storić (23), koja vodi obiteljski OPG u Čistoj Velikoj. I Marta i brat i roditelji žive u Čistoj Velikoj, i svi rade na obiteljskom projektu:
– Imali smo te davno posađene masline i onda shvatili da to nema smisla pustiti tek tako, nego smo lani osnovali OPG s namjerom da sredimo maslinik, a onda plasiramo svoje proizvode. Ovih 15 tisuća eura potrošit ćemo za mehanizaciju jer to nam onda otvara mogućnost za daljnja ulaganja. LAG More pri tome nam puno pomaže, savjetima i uputama, a i konkretnom pomoći oko projekata. Nadam se da ćemo za koju godinu ostvariti svoj cilj: "raditi" masline i proizvoditi i prodavati ulje.
Voditeljica LAG-a More 249 u razgovoru nam je spomenula i mogućnost organiziranja malih zelenih tržnica, odnosno prodavaonica u kojima bi mali poljoprivredni proizvođači plasirali svoje proizvode. No to nije lagan cilj, a lokalne samouprave u njemu igraju ključnu ulogu, sve mi se čini...
