StoryEditorOCM
ŽupanijaStruka poručuje poljoprivrednicima

Maslinari– ne ulazite u maslinike, loza neće stradati

Piše Katarina RUDAN NIKŠA STIPANIČEV/HANZA MEDIA
13. siječnja 2017. - 10:20

Hladnoća, orkanska bura i temperature ispod nule koje su Dalmacijoim "vladale" više od tjedan dana donijele su i probleme  u prometu, vodoopskrbi i opskrbi električnom energijom. Posljedice zamrzavanja vode u cijevima tek će se zbrajati. Koliko su niske temperature, a one su u zaleđu dosezale  i do  15 stupnjeva Celzijevih ispod mule, mogle nanijeti štete maslinama i vinogradima, razgovarali smo s višom stručnom savjetnicom za zaštitu bilja u Poljoprivredno savjetodavnoj službi ŠKŽ,  Gordanom Silov Kožarić, dipl. ing.agronomije.

– Što se tiče vinove loze nema opasnosti, ona je ostala bez lišća, u fazi je mirovanja i u ovom periodu joj niže temperature odgovaraju. Kad je riječ o maslinama moglo bi biti šteta, ali za sada ne bi trebalo očekivati nešto katastrofalno. Na pojedinim mikrolokalitetima moglo bi biti oštećenja na granama i mladim maslinama, koje bi mogle više stradati. Svakako, to jako ovisi o tomu kako su maslinari odradili agrotehniku.
Najviše problema moglo bi biti u maslinicima gdje su maslinari nakon berbe išli u gnojidbu, i to posebno mineralnim gnojivima, te ako su nakon berbe odmah počeli raditi rezidbu. Te mjere tjeraju bilju da stvara sok, potiče na rast, a maslina bi nakon berbe trebala ući u fazu mirovanja. Dakle, oni koji su napravili te dvije greške mogu očekivati štetu. Stoga je preporuka svim maslinarima da ne diraju biljku i ništo oko nje ne rade dok ne prođe ovo hladno razdoblje. I ne samo ovo, jer može nas hladni val zahvatiti i u veljači, pa je preporuka je da se s rezidbom masline krene u drugoj polovini veljače. Pojednostavljeno, maslinari trebaju pratiti vremenske prilike i čekati – poručuje Gordana Silov Kožarić. Prave štete će se, dodaje, znati tek kad prođe ovo razdoblje, a veće štete na masinama mogle bi nastati ako padne kiša i dođe do zamrzavanja.


Hladnoća neće istrijebiti štetočine
– Niske temperature pogoduju smanjenju, ali ne i potpunom uništenju štetočina. U startu će, na primjer, biti manje maslinove muhe prve generacije ali će neke kukuljice u tlu ipak prezimiti. Nadalje, ove niske temperature imati će pozitivan utjecaj i zbog paunovog oka, jer se ono ne može širiti. Dakle, bolesti će biti manje jer će doći do smanjenja populacije, ali štetočine neće biti istrijebljene – ističe Gordana Kožarić Silov.

26. studeni 2024 04:09