Civljane su među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj vodeće po prihodu po stanovniku od 32.077 kuna. Takav je račun kad se civljanskih 4,1 milijuna kuna prihoda iz pretprošle godine podijeli na 129 stanovnika te malene općine iz Šibensko-kninske županije.
Vrlika je sa 16.308 kuna prihoda po stanovniku je vodeći grad u državi, a to je rezultat koji se dobije kad se 28 milijuna kuna prihoda tog grada Splitsko-dalmatinske županije raspodijeli po svakom od 1714 Vrličana. Tako malešni grad i općina, prestižu Zagreb, Split, Rijeku i ostale gradove čiji se prihodi mjere u stotinama i desecima milijuna kuna.
No, i njihov broj stanovnika je u odnosu na Civljane golem, kad se zagrebačkih 7,6 milijardi kuna prihoda podijeli po svakom od 809 tisuća stanovnika ispada prihod od 9427 kuna po Zagrepčaninu. Preklanjski prihodi grada Splita iznosili su 927 milijuna kuna koji podijeljeni na njegovih 169 tisuća stanovnika znače samo 5467 kuna prihoda po svakom od njih. Treći grad u zemlji po ukupnim prihodima je Rijeka s 830 milijuna kuna koji na svakog od 115 tisuća Riječana znači po 7156 kuna prihoda...
Nakon vodeće Vrlike, na listi gradova s najvećim prihodima po stanovniku slijede Dubrovnik s 12.983 kuna prihoda po stanovniku, Stari Grad, Novalja, Novigrad, Opatija, Slunj, Hvar, Cres i Mali Lošinj, svi s više od 10.000 kuna prihoda po stanovniku. Zagreb je 16. među gradovima po prihodu po stanovniku, Rijeka 37., Trogir sa 6703 kune prihoda po stanovniku je 40., Split je na 66. mjestu, a Zadar na 68. mjestu s 5344 kune po stanovniku. Duga Resa je grad s najmanjim prihodom po stanovniku od 2405 kuna u pretprošloj godini.
Podaci su to Instituta za javne financije koji je predstavio rezultate sedmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih županija, gradova i općina provedenog u razdobljima studeni-prosinac 2020. i veljača-travanj 2021. Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije na temelju kojih se građani mogu angažirati i pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja javnog novca, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA NAJMANJE PO GLAVI
Po ukupnom prihodu od 480,9 milijuna kuna Splitsko-dalmatinska županija je druga među županijama, nakon Zagreba sa 7,6 milijardi kuna prihoda, Zadarska je županija na 10. mjestu s 219 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska županija je 13. sa 180 milijuna kuna prihoda, a Šibensko-kninska 19. sa 134,7 milijuna kuna prihoda.
Kad se gleda proračunski prihod po stanovniku, onda je od 21 županije u zemlji najlošija Splitsko-dalmatinska s 1074 kune prihoda po stanovniku u pretprošloj godini. Godinu ranije bila je pretposljednja, a prethodno je držala 19. mjesto. Među dalmatinskim županijama prihodom po stanovniku najbolje je rangirana Dubrovačko-neretvanska županija koja je deveta u zemlji s 1478 kuna po stanovniku, Šibensko-kninska je 15. s 1357 kuna, a na 18. mjestu je Zadarska županija s 1303 kune.
Među prvih 10 općina po proračunskim prihodima po stanovniku su uz vodeće Civljane, još tri dalmatinske, Kolan iz Zadarske županije s 15. 983 kune prihoda po stanovniku, dok su iz Splitsko-dalmatinske na toj ljestvici Sutivan s 14.209 kuna i Lećevica koja je imala 13.537 kuna prihoda po stanovniku.
Medulin je općina s najvećim proračunskim deficitom u 2019. od 51,9 milijuna kuna, a polovica prvih 10 općina s najvećim manjkom su iz Dalmacije: iz Zadarske županije Poličnik s deficitom od 9,4 milijuna kuna, Sveti Filip i Jakov s 8,5 milijuna kuna manjka i Sukošan sa 7,8 milijuna kuna, iz Splitsko-dalmatinske na toj je listi Okrug s 8,4 milijuna kuna dok je iz Dubrovačko-neretvanske županije među općinama s najvećim minusom Konavle s proračunskim deficitom od 8,2 milijuna kuna.
Dalmatinci imaju dosta predstavnika i među općinama s najvećim suficitom, vodeća je Baška Voda s 9,3 milijuna, drugi je Primošten s proračunskim viškom od 7,5 milijuna kuna, a na listi su još i Seget s 4,8 milijuna kuna suficita i Dugopolje s 4,5 milijuna kuna.
Među gradovima koju su pretprošlu godinu okončali s punom blagajnom vodeći su Rijeka sa 69,6 milijunom kuna, Split s 39 milijuna i Vukovar s 22,6 milijuna. Zagreb predvodi listu gradova s najvećim deficitom jer je pretprošlu godinu završio s 453,6 milijunom kuna deficita, slijedi Dubrovnik s manjkom od 64,5 milijuna kuna i Velika Gorica s 29,6 milijuna kuna proračunskog deficita.