Vozilo s oznakom primoštenskog hotela "Zora" danas je došlo u Rogoznicu, iz njega su izišli radnici i na dio stare tvornice ribljih konzervi postavili su ploču na kojoj je pisalo "Zabranjen pristup neovlaštenim osobama - ulaz na vlastitu odgovornost".
U najnovijem pokušaju "okupacije" rogozničkog područja zaustavili su ih komunalni redari, naložili su im uklanjanje natpisa, a o situaciji s nekretninama koje su, kako je vidljivo u zemljišnim knjigama, uknjižene na državu, izvijestili su nadležna tijela i Ministarstvo državne imovine.
Općina Rogoznica 2004. godine u zemljišne knjige bila je upisana kao jedini vlasnik stare tvornice. Na tu presudu žalila se hotelijerska tvrtka "Primošten" i to na temelju kredita u međuvremenu propale splitske tvrtke "Jadran ribolov" koji zbog zastare nikada nije ni otplaćen. Dok je lokalna vlast vodila spor s mađarskim poduzetnicima Laszlom Attilom Kerekesom i Tomasom Vitezyem, tadašnjim vlasnicima "Primoštena" i u konačnici ga dobila, na kompleks odavno zatvorenog pogona se uknjižila država.
Kerekes i Vitezy su prošlost, hotelsku kuću "Primošten" preuzeli su otkupljivači dugova, kompanija "Camberra Invest" iz Budimpešte, a oni su ponovno bacili oko na staru tvornicu koja se nalazi na Otoku, u srcu Rogoznice.
Objekt se urušava od davnog zatvaranja, predstavlja ruglo u središtu mjesta i svojevrsna je ekološka bomba. U ruševnom zdanju, uglavnom bez krova i zatvora, nalaze se tone raznog otpada koji je godinama neodgovorno deponiran, a najveći krivac za stotine starih raspadnutih madraca, rashladnih uređaja i ugostiteljskog inventara je upravo tvrtka "Primošten" koja je taj prostor do Domovinskog rata koristila kao skladište.
Prije nekoliko godina rogoznički vatrogasci spriječili su katastrofu, naime, u betonskom spremniku visokom četri-pet metara, bilo je oko sedam tona mazuta. Curenje mazuta spriječili su zahrđali ventili, jer da je teško gorivo iscurilo, zagadio bi se čitav akvatorij rogozničke vale.
Prema planskoj regulativi, stara tvornica se nalazi u turističkoj zoni i na njenom mjestu predviđena je gradnja hotela s 200 ležaja.
Pogled u povijest govori da je kroničar don Krsto Stošić pisao da je rogoznička luka bila poznata po uvozu i izvozu robe, te pristajanju velikog broja parobroda i ribarica. Još godine 1874. prema podacima u luku je dolazilo "više od 200 lađa s 3917 talenata, a izvoz je bio 13.368 forinta".
Godine 1931. tvornica je radila punim kapacitetom. Dnevno se konzerviralo sedam tona ribe, a 1934. u ulje se spremilo 20,8 tona ribe i posolilo više od 100 tona. Početkom dvadesetog stoljeća tvornica se zvala "Neptun", do konca Prvog svjetskog rata promijenila je ime u "ITAK", poslije ju je naslijedila kompanija "Societe generale Francois Anglo" koja je imala svoje tvornice i drugdje po Dalmaciji.
Nakon Drugog svjetskog rata bila je nacionalizirana i u sustavu tadašnjih poduzeća radila je do konca šezdesetih prošlog stoljeća.