Nakon deset godina natezanja i izbjegavanja isplate odštete, država se nagodila s Franom Lučićem, jedinim preživjelim vatrogascem s Kornata.
Odlučeno je da će odšteta biti milijun i 750.000 kuna, da će mu se mjesečno isplaćivati dvije rente - 1500 kuna za medicinske preparate i prehranu te 4500 kuna za tuđu pomoć i njegu. Nadoknadit će mu se i 617 tisuća kuna sudskih troškova, a sve to sa zateznim kamatama od 2009. iznosi oko 5 milijuna kuna. To je jedina novost s kojom se dočekuje 12. godišnjica kornatske tragedije. Sve ostalo je iz godine u godinu isto od kada je 30. kolovoza 2007., nešto prije podne, stigla dojava o požaru na Kornatu, u uvali Vrulje. Vatrogasce je u Vojarni bribirskih knezova u Šibeniku čekao helikopter koji ih je trebao prebaciti na požarište. Intervencija na Kornatima mnogima se činila poput kakvog izleta, jer na tome mjestu i nije imalo što gorjeti osim - golog kamena.
Puno propusta
Protivno pravilima vatrogastva, među okupljenima je bio i maloljetnik (Marko Stančić, DVD Tisno), pa čak i otac i sin (Ivica i Ante Crvelin), bilo je vatrogasaca koji nikad nisu prošli obuku za helikopterski desant... Učinjeno je toga dana puno propusta, vjerojatno baš zato što vatru na surom kornatskom otočju nitko nije doživljavao kao ozbiljnu prijetnju.
No, toga dana kao da je sve pošlo krivo. Helikopter je imao problema pri spuštanju, iskrcao ih je tek iz trećeg pokušaja, udario je o stijenu, osjetio se miris benzina... o čemu je i na sudu govorio jedini svjedok događaja, Frane Lučić. Kruška s vodom bila im je predaleko, krenuli su uz klanac prema kruški, teško se krećući po oštrom kamenjaru. Odjednom, zapljusnula ih je strahovita vrućina, čuo se huk vatre koja je sve pred sobom, pa i nesretne vatrogasce, nesmiljeno pržila. Na njima se topila oprema, kombinezoni, cipele... Satima su čekali pomoć previjajući se od bolova, u panici su nemoćno jaukali i zapomagali.
Prvi im je u pomoć stigao helikopter HGSS-a i odvezao trojicu stradalih. Franu je odvezao drugi helikopter, a u Zadar je stigao oko 20 sati, gdje je učas stigla Hitna, do koje je došao oslanjajući se na medicinsko osoblje.
Satima je trajalo izvlačenje stradalih s Kornata. Zašto? Bi li im bilo pomoći da su brže evakuirani, medicinski zbrinuti i opservirani? Šest vatrogasaca podleglo je ozljedama još na Kornatu, a preostalih šest je odlazilo jedan za drugim, iz dana u dan... Preživio je samo Frane Lučić. Iz toga je, za mnoge misterioznog i nerazjašnjenog požara koji je odnio 12 šibenskih, vodičkih i tišnjanskih vatrogasaca (Hrvoja Strikomana, Marka Stančića, Karla Ševerdiju, Ivana Marinovića, Josipa Lučića, Marinka Kneževića, Dina Klarića, Tomislava Crvelina, Ivicu Crvelina, Antu Juričeva Mikulina, Antu Crvelina, Gabrijela Skočića), izišao s teškim ozljedama i trajnim invaliditetom.
Dražen Slavica, županijski vatrogasni zapovjednik, bio je jedini optužen za kornatsku tragediju, jedini potencijalni krivac za smrt 12 svojih kolega na kornatskom požarištu koje je izmaklo kontroli i postalo najmisterioznija i najveća tragedija hrvatskog vatrogastva. Državno odvjetništvo Slavicu je teretilo za brojne propuste u organiziranju intervencije, za upućivanje maloljetnika na požarište, kašnjenje u pružanju pomoći stradalima, itd.
Potkraj travnja prošle godine u ponovljenom postupku nepravomoćno je oslobođen svake krivnje. Tada je, koliko s olakšanjem, toliko i s gorčinom, izjavio:
"Ovo je za mene treća oslobađajuća presuda, i ja već 11 godina stojim na mjestu s mojim poginulim kolegama s Kornata, a proglašen sam državnim neprijateljem broj 1. Teško mi je, to su bili moji prijatelji, kumovi, poznanici. Istraga je od samog početka išla samo u smjeru proglašenja mene kao jedinog krivca..."
Izmaklo kontroli
Za izazivanje požara nehajno odbačenim opuškom cigarete u suhu travu, u uvali Vrulje, bio je optužen sezonski radnik NP-a Kornati Paško Petrina, kojeg se teretilo za ugrožavanje ljudi i imovine. No, oslobođen je optužbe još 2012.
Nakon tragedije ostavku je podnio tadašnji zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Mladen Jurin, a tajnik DVD-a Vodice, inače osnivač i začetnik vodičkog vatrogastva, Gordan Gorki Alfirev, ubio se. Nije mogao nositi na svojoj duši teret smrti četvorice vodičkih vatrogasaca za čije se stradavanje osjećao odgovornim, kao onaj koji ih je mobilizirao i poticao na angažman u DVD-u. Tako je naoko bezazleni kolovoski požar ljeta 2007., nošen snažnim jugom i nekim ezoteričnim silama, odnio i svoju trinaestu žrtvu...
Što je uzrok tragedije, kako je došlo do nje i kako je moguće da je požar na kornatskom kamenjaru doveo do tako stravična stradavanja vatrogasaca? Na ta pitanja za obitelji stradalih, ali i dobar dio javnosti, do danas nema pravih odgovora. Službeno, uzrok je tzv. eruptivni požar ili izgaranje nehomogene plinske smjese. Neslužbeno, sve prije negoli to...
