Još za života pokojnoga Vice Skračića, jednoga od najvećih kornatskih posjednika, govorilo se o Kornatima kao o raju, a Vice je rekao: "Kažu da su Kurnati raj, a ja, kad bi zna' da ću u raju najti Kurnate, u ti raj nikad ne bi iša'" - i u toj jednoj i jedinoj rečenici izrekao svu kalvariju Kurnatara, težaka i ribara.
Vicu, kao i generacije poslije njega, Kurnati su "dopali". Da nisu, zasigurno bi egzistenciju potražio negdje drugdje, kao mnogi drugi u njegovo vrijeme koji nisu bili te "sreće" da se rode upravo na ovom mjestu. Ni današnjim generacijama, očevima i sinovima, koji svoju egzistenciju grade na "dopadnutom" im "rajskom" otočju, život nije lak.
Nikakve usluge
- Nema osnovnih uvjeta za život, sve smo sami omogućili, stvorili bez ikakve pomoći države iako se radi o otocima, a država nam vraća tako što podiže cijene ulaznica i time ugrožava egzistenciju brojnih obitelji koje žive i rade na Kornatima, zapošljavaju stotine radnika, uredno plaćaju svoja davanja i doprinose u proračun - zavapila je jedna mlada žena i majka, koju su također Kurnati "dopali" i čija se obitelj bavi ugostiteljstvom na svom kornatskom posjedu.
- Neopravdano su visoke cijene ulaznica. Gosti se žale tvrdeći da godinama dolaze u Nacionalni park, a da nemaju ni zahod na raspolaganju. Mnogi kažu da će razmisliti hoće li više doći jer se cijene podižu svaku godinu, a razina usluge ostaje ista. Nikakva! – nastavlja naša sugovornica čijom ljubaznošću, i ljubaznošću njezinih kolega ugostitelja, se gosti, eto, bar mogu popišati kao ljudi.
Gdje je nastala greška s Kurnatima? Je li ona u "konstantnom postavljanju krivih ljudi na čelo Ustanove, ljudi koji ne znaju ništa o Kornatima, ne poznaju materiju i nemaju sluha za stanovnike", pita jedan naš sugovornik, ili je ona u samoj odluci o proglašenju Kornata nacionalnim parkom? Ali ni u Telašćici koja je Park prirode ljudi nisu zadovoljni.
Žali nam se Paško iz tamošnje udruge kako vlasnici posjeda mogu tek na tisuću metara od mora na svom zemljištu izgraditi kućicu za alat ili za prespavati!? To vam je kriv Prostorni plan, morate ga mijenjati, uvjeravamo ga. Kako, pita Paško, s kim? Svi jedva čekaju da im se obratimo za pomoć pa da pohrle rješavati probleme!?
Prostorni plan
Da, još u svibnju 2012. godine u Murteru je bila sazvana izvanredna (jedna od mnogih na temu NP Kornati) sjednica Općinskog vijeća nakon najave rušenja nelegalnih objekata u NP-u. Općina se usprotivila rušenju bez prethodne analize i iznalaženja načina na koji bi se kuće mogle uklopiti u prostor. Jedan od zaključaka je bio pokretanje postupka izmjena i dopuna PP-a NP Kornati kako bi se što veći broj bespravnih objekata mogao legalizirati. Rečeno je tada da je postojeća regulativa nekonzistentna i ne odgovara ni državi ni lokalnoj zajednici ni institutu nacionalnog parka. Ukazivalo se tada i na nužnost obraćanja Ustavnom sudu jer, rečeno je, naš problem nije NP nego način na koji on funkcionira, a tadašnji je predsjednik OV-a kao najdrastičniji primjer bespravne gradnje na Kornatima naveo ACI-jevu marinu Piškera, koja se gradila 1984. godine na netaknutom otoku, na tuđem privatnom vlasništvu uz svesrdnu pomoć i poticaj Uprave NP-a Kornati.
Naravno da se do danas postupak izmjena i dopuna PP-a NP-a Kornati nije pokrenuo i naravno da Kurnatari uvijek iznova postavljaju pitanje "što slijedi?" ne očekujući ništa dobra. A jedan je Kurnatar rekao da je "baza osnove" svega u zavisti i države i ljudi na činjenicu da su ti otoci privatni. Kurnatari, kazao je on, nose krivnju zbog svoga vlasništva, svojevrsnu stigmu, unatoč činjenici što su pošteno u krvi i znoju plaćeni od mora do mora.
Mrkva i batina
Ako su Kornati hrvatski brend, nešto što vrijedi milijune eura, recite mi, gospodo, kolika je cijena. Ja ću svoj dio prvi prodati, ali po cijeni koja neće vrijeđati moje pretke - zlokobna je rečenica izgovorena od jednog vijećnika na spomenutoj izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća, ali ona možda najbolje govori o korijenu neslaganja vlasnika otoka i Ustanove, odnosno države. Država bi, ali ne bi platila. Zato i ustrajava na beskonačnoj igri mrkve i batine.
