Krenule su kiše jesenske. S njima i nova zebnja stanovnika Šibensko-kninske županije od mogućih katastrofalnih eko-incidenata koji prijete iz kninskih laguna otpadnih voda.
Jer, kad krenu kiše, lagune se prepune i izliju u rijeku Orašnicu, i opasni otpad zaplovi iz Orašnice u Krku. A Krka je izvor vode i života za Šibensko-kninsku županiju. Nije stoga čudo da je i na recentnoj Skupštini županije opet aktualiziran problem trajne sanacije zagađenih laguna, i zatražen konkretan odgovor od župana Gorana Pauka u pogledu aktivnosti koje se na planu sanacije provode. A neki koraci su učinjeni.
Doduše, kako je kazao Pauk, smanjen je planirani iznos sredstava za izradu programske studije sanacije sa 600 na 400 tisuća kuna, ali je, čini se, napravljen terminski plan aktivnosti, po kojem bi do kraja ove godine mogao biti raspisan i natječaj za izrađivača programa s kojim se planira aplicirati na europske fondove. Ali, kako upozorava gradonačelnik Knina Marko Jelić, ljudi su nestrpljivi, zabrinuti, žele brza rješenja, no brzih rješenja nema…
– Lagune su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, odnosno Hrvatskih voda, koje su i investitor kninskog kolektora i pročišćivača. Županija ima koordinacijsku funkciju i u skladu sa svojim ovlastima činim što mogu, kako bi se svi akteri u ovom slučaju povezali i angažirali na rješavanju ovog ozbiljnog problema. Velika je stvar što smo se napokon dogovorili o modelu sufinanciranja sanacije laguna jer je bilo puno prijepora oko toga čija je to obveza. Da ne polemiziramo ponovno o tome, mogu reći da je dogovoreno kako će u tome sudjelovati Županija, Grad Knin, Hrvatske vode i DIV. Doduše, sredstva za projekt su sa 600 tisuća srezana na 400 tisuća kuna, ali vjerujem da ćemo do kraja ove godine imati poznatog izrađivača programskog zadatka – kazao je župan.
Pauk optimističan
Pauk je optimističan, vjeruje da su nedoumice, koje su kočile dogovor, riješene i da će se procesi intenzivirati.
Optimist je i kninski gradonačelnik Marko Jelić, koji nam je rekao da su pred definiranjem opsega programske studije i da se nada kako će predviđenih 400 tisuća kuna biti dostatno za izradu programskog zadatka. Ali, ako i ne bude dovoljno, kaže Jelić, neće biti problema jer su svi spremni financijski podržati procese samo da se to pitanje konačno riješi.
– Na neki način smatram ovaj dogovor i osobnim uspjehom, ali upozoravam naše građane da nema brzih rješenja. Svi smo svjesni kiša koje dolaze, i svih nas to brine. No, s druge strane mogu reći da su Hrvatske vode uspjele naći izvođača koji će napraviti spoj pročišćivača tvrtke DIV na gradski pročišćivač, što će spriječiti buduća zagađenja – ističe Jelić.
Poznato je, međutim, da su Hrvatske vode bile dosta skeptične u pogledu kompatibilnosti DIV-ova pročišćivača s gradskim kolektorom na koji se trebaju priključiti, pa su i odlagali izdavanje vodopravne dozvole. No, Jelić kaže kako je bio u Tvornici i obišao je postrojenje, te mu se čini da je “DIV-ov pročišćivač dobro osmišljen, ali treba bolje uhodati procese, i ako to sve bude funkcioniralo, učinit ćemo veliki korak naprijed”.
Kninski gradonačelnik Marko Jelić angažirao je krajem lipnja ove godine prof. dr. sc. Ivicu Kisića, sudskog vještaka i profesora Agronomskog fakulteta da napravi analizu uzoraka mulja, vode i tla u spornoj zagađenoj laguni kod Orašnice. Analiza koju je prof. Kisić predstavio navodi da je u onečišćenoj (industrijskoj) laguni 50 puta više cinka, kroma i aluminija od dopuštenog, a nafte i mazuta čak tri tisuće puta više, te jedina dobra stvar što nema arsena, kadmija i žive. Predstavio je i svojevrsnu strategiju, koja će rezultirati projektom prema EU fondovima kako bi se laguna sanirala biološkim i kemijskim metodama.
Jedan od prijedloga sanacije je bioremedijacija, odnosno biološko obnavljanje okoliša uz pomoć mikroorganizama.
Zatražili smo od svih relevantnih faktora u ovoj priči očitovanje o stanju na terenu uoči kiša koje se očekuju, a radi kojih bi se Šibensko-kninskoj županiji, napose gradu Šibeniku, mogla reprizirati katastrofa iz 2014., kada Šibenčani zbog zagađenja Krke danima nisu smjeli koristiti vodu za piće, čak niti za tuširanje!
Građanka pokreće institucije
Prije službenih iskaza, tek da podsjetimo da već pet godina i oporba, napose SDP, ustrajno proziva županijsku administraciju zbog eko-bombe iz Knina, a ljetos je prestrašena prizorima s Roškog Slapa, jednog od sedam najvećih iz niske raskošnih Krkinih slapova, i jedna građanka zatražila očitovanje Ministarstva okoliša, te o tome izvijestila Ured predsjednice, a potom apelirala za pomoć i kod hrvatske eurozastupnice Ruže Tomašić. Riječ je o Ivanki Čoga, koja nam je ustupila svoju korespondenciju s navedenima, sve u želji da se ako ne može drugačije sustavnim medijskim pritiskom utječe na odgovorne institucije u državi da cjelovitim rješenjem otklone ovu ozbiljnu opasnost za stanovnike Šibensko-kninske županije.
Ivanka je u rujnu pisala Ministarstvu zaštite okoliša, ali su njezinu predstavku ekspeditivno proslijedili Državnom inspektoratu s obrazloženjem da se “predstavka ne odnosi na propisani djelokrug ovog ministarstva” (?!).
Šokirana odgovorom, obratila se potom Uredu predsjednice, koji je predstavku proslijedio Ministarstvu. Na kraju je pomoć zatražila od europarlamentarke Ruže Tomašić, koja je ministru Ćoriću napisala:
“Poštovani ministre Ćoriću, obraćam vam se kao zastupnica izabrana od strane građana Republike Hrvatske kako bih štitila njihova prava i interese. Građani grada Knina obratili su mi se za pomoć zbog velikog onečišćenja na površinama rijeka Orašnice i Krke zbog kojeg je ugrožen ribolov na rijeci Krki, ali i elementarni uvjeti života stanovništva povezanih s rijekom.
U prilogu možete naći fotografije koje su stanovnici uslikali, a na poveznici na stranicama Grada Krka možete pronaći izvješće na kojemu je opisana analiza mulja i vode u lagunama onečišćenim otpadnim vodama. S obzirom da bi zdravlje građana te pitka voda trebali biti prioriteti državnih institucija, planira li Ministarstvo zaštite okoliša poduzeti hitne korake kako bi se riješila ova situacija?”.
E, ovog puta ministar Ćorić je u odgovoru bio opširniji, jer eurozastupnica je, valjda, nešto drugo u odnosu na običnu građanku Šibensko-kninske županije.
Sada Ćorić piše:
“Poštovana zastupnice Tomašić, zahvaljujemo na vašem upitu vezano za onečišćenje rijeka Orašnice i Krke, uzrokovano industrijskim lagunama tvrtke DIV d.o.o., Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2017. – 2022. utvrđene su tzv. ‘crne točke’ kao lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim otpadom. Navedenim dokumentom su navedeni mogući izvori financiranja utvrđenih crnih točaka. Tako je za sanaciju mazuta u sklopu bivše tvornice vijaka Tvik u Kninu jasno navedeno da je sanacija navedene točke obveza Tvrtke DIV d.o.o. kao pravne osobe-sljedbenika te je ista dužna izraditi sanacijski program za koji je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Prema tome, sukladno važećim dokumentima, sanacija ovog područja je obveza pravne osobe-sljedbenika, odnosno u ovom slučaju tvrtke DIV d.o.o. Također, potrebno je utvrditi stvarno stanje na lokaciji i popisati mjere za otklanjanje uzroka onečišćenja provedbom koordiniranog inspekcijskog nadzora, koji uključuje vodopravnu inspekciju i inspekciju zaštite okoliša, a čije provođenje je u nadležnosti Državnog inspektorata.”
Zaštitni nasip
Što se, zaboga, čekalo dosad?! Tako su 5. travnja 2019. godine dežurne službe Hrvatskih voda i vodopravna inspekcija izišle na teren na temelju zaprimljene dojave o onečišćenju rijeka Krke i Orašnice, a nakon inspekcijskog nalaza Službe državne vodopravne inspekcije i proglašenja I. stupnja ugroženosti voda rijeka Orašnice i Krke, Hrvatskim vodama je naloženo žurno sprječavanje širenja onečišćenja, što je i učinjeno. Preko specijalizirane pravne osobe poduzeti su svi mogući koraci za sprječavanje daljnjeg širenja onečišćenja, postavljanjem plutajućih i upijajućih brana. Praćenjem stanja uočeno je da onečišćenje nije prelazilo dalje od prve brane, pa samim time nije ni bila ugrožena rijeka Krka. Također, predmetnim onečišćenjem ni u jednom trenutku nije bilo ugroženo vodocrpilište, odnosno zona sanitarne zaštite izvorišta.
Hrvatske vode su tijekom 2014. godine na lokaciji između predmetnih laguna i rijeke Orašnice izgradile zaštitni nasip, kojim se sprječava prelijevanje rijeke Orašnice u lagune za vrijeme visokih vodostaja rijeke Krke, a time i onečišćenje većih razmjera. Uložena sredstva u izgradnju nasipa iznosila su 1,5 milijuna kuna – naveli su iz Ministarstva okoliša.
No, nije točno da izgrađeni nasip sprječava prelijevanje laguna u Orašnicu i time onečišćenje većih razmjera, za visokih vodostaja. Jer, ekocid se na tom prostoru događa sustavno, čak i bez obilnijih kiša, samo je pitanje razmjera…
Tvornica koja ne zagađuje
S druge strane, DIV nam je nedavno u svom očitovanju na ovaj problem, uz ostalo naznačio da Tvornica vijaka DIV Knin nije nikakav zagađivač, da se ne radi o kemijskom, farmaceutskom ili sličnom industrijskom pogonu koji bi mogao imati značajan negativan utjecaj na okoliš. U svojoj proizvodnji, kažu, DIV ne koristi nikakve štetne supstancije.
– DIV grupa d.o.o., poštujući sve zahtjeve iz vodopravnih uvjeta, sukladno svim pravilima struke, sagradila je pročišćivač tehnoloških voda pod nazivnom Postrojenje za predobradu kemijski opterećene tehnološke vode, čija obrada tehnoloških voda u potpunosti zadovoljava vrijednosti sastava tehnoloških voda, definiranih u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje te u potpunosti zadovoljava sve tehničke i ekološke uvjete za spajanje na gradski kolektor. Istina je da je naš novi pročišćivač još uvijek u probnom radu, ali je istina da ni gradski kolektor nije završen, nije izvršena primopredaja Komunalnom poduzeću grada Knina, niti se zna kada će biti. Kada se i završi probni rad našeg pročišćivača i dobije uporabna dozvola za njega – mi nećemo biti u mogućnosti izvršiti spajanje na kanalizacijski kolektor. A koliko još korisnika osim nas čeka na priključenje i gdje završavaju sve te fekalne vode, očito je da medijima u ovom trenutku nije bitno – revoltirani su u DIV-u zbog činjenice da se zbog ovog kninskog ekocida godinama upire prstom u njih.
– Umjesto da smo po povoljnim uvjetima prihvatili zemljište i infrastrukturu te investirali u nekoj od industrijskih zona, koje su nam se nudile širom Hrvatske, a koje bi za nas bile puno isplativije, odlučili smo se odazvati pozivu o potrebi otvaranja radnih mjesta na oslobođenim područjima i investirali više od 50 milijuna eura, sagraditi najveću i najmoderniju tvornicu vijaka u Europi i zaposlili oko 500 ljudi iz Knina i okolice. To je oko 5 posto stanovnika grada Knina – priopćili su nam iz DIV-a.
Činjenica je da problem doista predstavlja i kninski gradski pročišćivač u koji je uloženo oko 40 milijuna kuna, a kako je bio postavljen na močvarnom tlu, dobrim je dijelom potonuo, pa sada investitor, Hrvatske vode, mora graditi novi.
O tome u Hrvatskim vodama kažu:
– Ovim projektom izgrađen je sustav odvodnje, čime su se stvorili preduvjeti za izradu kućnih priključaka. Izgradnja kućnih priključaka je u nadležnosti isporučitelja vodnih usluga Komunalno Knin d.o.o. A što se tiče rekonstrukcije gravitacijskog kolektora C21 “koji je tijekom vremena zbog terenskih uvjeta doživio određene pomake” (zapravo, potonuo u močvarnom tlu!), ona još nije započeta. Izrađena je dopuna projektne dokumentacije predmetne rekonstrukcije te je u tijeku prikupljanje ponuda. Trasa cjevovoda nakon rekonstrukcije ostaje nepromijenjena u odnosu na već izgrađeni cjevovod (???), glavni projekt i važeću građevinsku dozvolu – poručuju iz Hrvatskih voda te napominju kako će ti (dodatni, neplanirani) radovi biti financirani sredstvima državnog proračuna, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Na naš upit o tome koliko će koštati greška projektanta, koji je odredio da cjevovod prolazi močvarnim tlom u kojemu je dijelom i nestao, investitor odgovara – šutnjom.
Uređaj na pokusu
A kad je riječ o uređaju za pročišćavanje tehnoloških voda tvornice vijaka DIV d.o.o., “još uvijek je u pokusnom radu”, tvrde investitori kninskog sustava odvodnje koji nisu DIV-u izdali vodopravnu dozvolu, ali se kod Ministarstva zaštite okoliša i energetike provodi postupak izdavanja Okolišne dozvole, koju je DIV d.o.o. u obvezi ishoditi, a ona pokriva i dio koji se tiče zaštite voda.
Stječe se dojam da nitko zapravo problem ne shvaća dovoljno ozbiljno, i da je epizoda iz 2014., kada je voda iz Krke, s mirisom nafte, za građane Šibenika bila neupotrebljiva čak i za tuširanje, olako zaboravljena. Valjda se mora dogoditi nova katastrofa, nalik onoj od prije pet godina, pa da se odgovorne institucije prihvate posla i dovedu ga do kraja. Uostalom, za to ih i plaćamo…
DIV: nemamo obvezu sanacije
DIV grupa je, poručuju, “kao i uvijek do sada, spremna sudjelovati u svim društveno-korisnim aktivnostima i projektima kojima je unaprijed poznat i jasan projektni zadatak”. Posebno ističu da je DIV kupio, a ne preuzeo, dio imovine TVIK-a u stečaju, no time nisu preuzeli nikakvu obvezu sanacije zagađenja kojem se, kažu, znao uzrok, vrijeme nastanka i zagađivač.