Kad je krajem prošle godine grunuo potres na Baniji, Knin je bio prvi koji se gotovo trenutno odlučio posegnuti u svoj skromni proračun i odmah, interventno osigurati pomoć od 150.000 kuna za stradale u Sisku, Petrinji, Glini, Majskim Poljanama, Strašniku
Nije puno, rekli bi, ali je od srca. A Kninjani znaju što znači solidarnost, koliko vrijedi svaka gesta pomoći ako dolazi ljudima u potrebi i nevolji, i zato su požurili iskazati se prvi. Pomagalo se godinama nakon rata i njima, tu solidarnost i empatiju sa stradalnicima oni danas uzvraćaju. Knin pomaže Baniji. Zvuči pomalo patetično, jer,reklo bi se, Knin ni sebi ne može pomoći, kamoli drugima, ali eto, ono staro nepisano pravilo se potvrđuje- tko ima malo, dao bi vam sve, a tko u obilju uživa, taj često one u nevolji i ne primjećuje.
Unatoč svim svojim tegobama, statusu potpomognutog područja (nekoć područja pod posebnom državnom skrbi, a davno prije – nerazvijenog područja), manjku radnih mjesta, činjenici da je mnogim građanima socijalna pomoć bitan izvor egzistencije, kninsko gradsko vodstvo je prvi dan u ovom tjednu provelo u Sisačko-moslavačkoj županiji i obilasku potresom stradalog područja. Svjedočeći ono pravilo o pomoći koja brže stiže s malih skromnih adresa, negoli onih velikih i moćnih, baš kao što su ga u proteklih dva mjeseca od razornog potresa svjedočile na tisuće građana, udruga civilnog društva, volontera, ugostitelja, poduzetnika.
Ljudi za ljude
Ponedjeljak na Baniji proveli su kninski gradonačelnik Marko Jelić i njegov zamjenik Marijo Ćaćić, s njima i Nikola Damjanić kao predstavnik Poljoprivredne zadruge Vrbničko selo i prijatelji, a na Baniji su im se pridružili, kao dio istog tima, Rade Šerbedžija, član vrbničke Zadruge, i njegova supruga Lenka Udovički. U Sisku su ih dočekale dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić i novinarka i aktivistica Maja Sever, koje povezuje humanitarna udruga "Ljudi za ljude". U Petrinji su se sastali gradonačelnikom Darinkom Dumbovićem.
Nije to bio turistički posjet, nego humanitarni i solidarni. Knin koji je i sam prošao svakojake nevolje, od ratnih, preko poratnih i povratničkih, do mirnodopskih, od muke s obnovom do one iseljeničke, depopulacijske od koje strahuju i ljudi na Baniji. Jer, nakon potresa mnogi su otišli, kao svojedobno, u finišu rata, i iz Knina, i gotovo je izvjesno da ih se dobar dio više nikad neće vratiti. Kninjani to znaju bolje od mnogih drugih…
S Brankom Bakšić Mitić krenuli su iz Gline za Majske Poljane i susreli se s obiteljima koje su izgubile dom, a neki od njih, na žalost, i svoje najbliže.
- Tužni su to prizori koje vam nikakve kamere ne mogu dočarati, tek kad se suočite na licu mjesta s ruševinama i apokaliptičnim slikama zaustavljenog života, koji je u sekundama uništen, prođe vas jeza, kaže Jelić, šokiran razmjerima štete koju je Banija pretrpjela. Tko zna koliko će milijardi obnova stajati, i koliko će trajati, dodaje u čudu pred onim što su na poprištu nesreće zatekli.
Knin želi pomoći konkretnim obiteljima, onima koje su najugroženije, a o tome će se konzultirati s udrugom Ljudi za ljude. Oni su stalno na terenu, s tim ljudima žive njihovu tragediju i muku i oni najbolje znaju tko je ovdje u najvećoj potrebi, zaključili su.
Zadruga Vrbničko selo prikupila je 10-ak tisuća eura donacija i žele pomoći jednoj mladoj obitelji koja živi u okolici Petrinje.
maju 41 kravu, a u potresu su i one ostale bez krova nad glavom, pa bi s tom donacijom, kako nam je kazao zadrugar Nikola Damjanić, pomogli obnoviti štalu.
- Imam velik broj prijatelja u Ljubljani i mi smo začas skupili oko sto tisuća kuna pomoći, i s Gradom Kninom dogovorili da udružimo sredstva i zajedno pomognemo bar dvjema banijskim obiteljima da svoje objekte stave u osnovnu funkciju. Da im omogućimo da se što prije vrate u svoje kuće- ističe Damjanić koji je s poslovnim partnerima svojevremeno u kninskom Vrbniku podigao vinograde.
Ne želimo da se rasele
- Pa i to što smo učinili na Vrbniku također je bilo s ciljem da se život održi u tom kraju, a vidjeli smo da zamire. Tako bi sada htjeli i na Baniji pomoći da ljudi tu ostanu živjeti, da se ne rasele kojekuda. Bolje je da pomognemo dvjema obiteljima, nego da ovaj novac koji imamo razmrvimo na njih desetak, jer tako nitko neće imati ništa- smatra Damjanić.
- Fascinantno je koliko su ti ljudi na Baniji čvrsta duha. Situacija je doslovce grozna, pred očima vam je kataklizma, a ljudi puni srdačnosti, gostoprimstva i topline, ponosni ljudi koji se ne žale ni na što - ispričat će nam ova mala kninska delegacija nakon povratka s Banije.
Njihova je glavna zamjerka onome što su na licu mjesta vidjeli, sporost u sanaciji, uklanjanju ruševina, pripremi objekata za obnovu. Mnogo toga bi se, tvrde, moglo raditi brže, uz značajniju angažiranost mehanizacije i radnika. Ljudi žive u kontejnerima i neki su pomalo sami raščistili svoje ruševine, ali bi im sada struka trebala pomoći oko temelja i polaganja osnovne infrastrukture. Teško je shvatiti zašto sve to ide tako sporo, tromo, a realno bi se za dva dana, uz pomoć manjih strojeva, mogle položiti, primjerice, vodovodne cijevi. I zima je na izmaku, osjeća se miris proljeća u zraku, i sad treba radove ubrzati, intenzivirati kako bi se što prije obnovile porušene obiteljske kuće i ljudi vratili u svoje domove. Mnogi od njih imaju svoje blago i ono im osigurava egzistenciju. Dakle, obnove li se kuće brzo, život bi se, vele,mogao vratiti. No, bude li se s tim odugovlačilo, prijeti ozbiljna opasnost od raseljavanja Banije.
Nesreća 'uživo'
Doživljaj kataklizme možda je najsnažniji u staroj gradskoj jezgri Petrinje koja datira iz 18. - 19. stoljeća, a tu se bez iznimke sve mora srušiti. Obnova starog grada bit će iznimno skupa, sve se to mora raditi u skladu s konzervatorskim smjernicama, tko zna kad će i kako će to biti, kazuju Kninjani. Već su dva mjeseca od potresa, a ruševine još nisu raščišćene, mada bi to morao biti prioritet, kažu naši kninski sugovornici. Ruševine treba ukloniti i sav taj materijal samljeti, i to je ono u čemu sada ovim ljudima treba najveću pomoć. A onda krenuti u kopanje temelja, što, naravno ne mogu raditi sami, već građevinske tvrtke koje država mora angažirati na to poslu. A nakon toga, mnogi će i sami prionuti gradnji svojih kuća koje su u ovom kraju uglavnom prizemnice. Može se ljudima pomoći i osiguranjem građevinskog materijala, ili da im država osigura montažne kuće koje su na ovom terenu i sigurnije - ispričat će nam o svojim impresijama s Banije čelni ljudi Knina i jedan zadrugar.
Nakon susreta sa stradalnicima na Baniji i suočenja s nesrećom "u živo", poručuju svima koji su u poziciji donošenja odluka o sanaciji područja pogođenog potresom:
- Ubrzajte radove, angažirajte mehanizaciju, pomozite tim ljudima da što prije obnove svoje kuće i vrate mir u svoje srce. Vrijeme leti, začas će minuti i proljeće i ljeto, stići će jesen, a za njom još jedna hladna, snježna zima. Ne dopustite da je ovi ljudi dočekaju u kontejnerima!