Gradnja se ozbiljno priblžila rtu Punta Planka kod Ražnja, popularnog turističkog i vikendaškog mjesta nedaleko od Rogoznice.
Izgradio čovjek zidove s vratima, čudnim višekutnim objektom i nadstrešnicom uz samo more, jer mora ograditi svoju parcelu koja zauzima površinu od okruglih 1200 četvornih metara.
Nema smisla graditi ogradne zidiće čija visina je regulirana prostornim planom Općine Rogoznica, jer ako uskoro počne novi krug geodetskog snimanja terena iz zraka tijekom predstojećih godina, upravo spomenute zidine mogu biti referentna točka po kojoj će se takve građevine moći legalizirati.
Priča je u začetku slična kao ona sa Šveđaninom i Primoštencom i njihovim bungalovima koje su iznajmljivali "na crno" kod Primoštena, o čemu smo pisali prije nekoliko dana, ili Pripuzovu posjedu na Murteru oko kojeg se provodi USKOK-ova istraga.
Sada je unutar kamenog "opasača" čudni višekutni montažni objekt, a situacija postaje još zamršenija kada se "baci oko" na katastarske karte i podatke. Da apsurd bude veći, na spomenutom zemljištu je ucrtana i u posjedovni list upisana kuća od 187 kvadrata, koje, kako je vidljivo na fotografijama s terena - nema. A taj objekt/kuća ima i adresu koju izdaje Državna geodetska uprava u čijem sustavu djeluje i Katastar.
Tolika je pomama i pohlepa za "okupacijom" tog krajolika na južnom rubu Ražnja da se u budućnosti može očekivati gradnja kućetine na arheološkim ostacima Diomedovog svetišta ili uz crkvicu sv. Ivana Trogirskog. A upravo su ta dva povijesna objekta simboli Punte Planke, rta koji se od antičkih vremena smatra zemljopisnom, ali i klimatskom granicom sjevernog i južnoj Jadrana.
Prisjetimo se 2006. godine kada se tadašnja ministrica prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić pokušala obračunati s bespravnom gradnjom, a bageri koje je angažirala resorna administracija bili su najzaposleniji upravo na rogozničkom području.
Uz ostalih stotinjak i više objekata, rušile su se i kuće koje su se tada bile najbliže rtu Planka, kako one već izgrađene tako i one koje su bile u fazi radova. Sve te kuće u pravilu su izgrađene ponovno, što bi moglo obrazložiti situaciju da je i ovaj (ne)postojeći objekt ucrtan u Katastru, s pripadajućom adresom.
Iznikli su tu i novi objekti, gradnja se sada opasno približila tom surovom, ali čudesnom lokalitetu, istinskoj razdjelnici Jadrana gdje se sudaraju jugo i bura, topla i hladna morska struja.
U Općini Rogoznica tvrde da su zidine s bijelim objektom daleko izvan građevinskog područja koje se ni kojem slučaju neće i ne može širiti, jer se radi o zaštićenom krajoliku. U spomenutom slučaju, komunalno redarstvo već je reagiralo.
Malo povijesti i zemljopisa: Punta Planka se nalazi u najstarijim sačuvanim opisima istočne obale Jadrana, grčkim pomorcima bila je poznata kao Diomedov rt, čak 600 godina prije Krista. Na rtu su arheološki ostaci svetišta posvećenog Diomedu, a jedna od legendi vezana je i za Ivana Trogirskog, biskupa iz 11. stoljeća.
Nakon brodoloma na tom, za pomorce najpogibeljnijem akvatoriju, trogirski biskup spasio je ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana Arpadovića i mornare, i to hodajući po površini mora. Na Punti Planki u njegovu su čast trogirski plemići podigli crkvicu 1324. godine.
Taj mitski rt omiljena je foto lokacija, po jakom jugu profesionalni i amaterski fotografi na rt službenog imena Ploče kako bi snimili čudesan i razoran ples valova.
