Kako vratiti mlade u napuštenu Dalmatinsku zagoru? Turizam, promet, EU-ovi projekti... ali bez pomoći države sve je uzalud

Prostor i potencijal za lijep život na ovom području postoje, ali sve je ovo uzalud bez potpore države. Bez države, kao sustavnog nositelja demografskih mjera, naša je budućnost vrlo upitna – poručio je šibensko-kninski župan Marko Jelić

Kraljevski grad Knin u petak je bio domaćin konferencije naziva “Demografski trendovi i razvoj zagorskog dijela Šibensko-kninske županije”, koju su organizirale Slobodna Dalmacija i Hanza Media.

Tema je itekako aktualna, javnosti zanimljiva, što je dokazala i ispunjena dvorana Studentskog doma “Fra Lujo Marun”.

Panel-raspravu, na kojoj su sudjelovali Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina, Mislav Rubić, načelnik Sektora za demografiju Središnjeg ureda za demografiju i mlade, Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, Ivona Grcić, ravnateljica LRA Knin, te Joško Lokas, vlasnik Etnolanda Dalmati – otvorio je, nakon pozdravnoga govora direktora Slobodne Dalmacije Miroslava Ivića, bivši gradonačelnik Zvonimirova grada, a danas šibensko-kninski župan Marko Jelić.

Jelić je u svojem govoru, a u kontekstu demografije i pozitivnih demografskih trendova, istaknuo važnost prometne povezanosti, ali i ulogu države, bez koje nema ozbiljnog demografskog pomaka.

Knin sedam puta naseljavan i raseljavan

– Prostor grada Knina kroz povijest je naseljavan i raseljavan sedam puta, jednako toliko puta i stanovništvo se promijenilo. Da bismo ljude zadržali na ovom prostoru potrebna su radna mjesta, ali i kvalitetna prometna povezanost. Šibensko-kninska županija pred krajem je javne rasprave o prijedlogu mreže linija javnog prijevoza putnika i, po mojim saznanjima, jedina smo županija koja je došla do te faze – istaknuo je Jelić, a potom se osvrnuo i na politiku vladajućih u državi.

– Moram naglasiti jedan vrlo važan podatak, a to je da nema županije na Jadranu koja je jača od Šibensko-kninske županije u pogledu industrije, nitko nije toliko industrijaliziran kao mi.

Spomenut ću samo neke tvornice: u Drnišu imamo Aluflexpack, Dalmacijavino, Drniš plast, imamo Knauf u općini Biskupija, tvornicu vijaka u Kninu, u Šibeniku imamo Iskra brodogradilište, Impol TLM... Prostor i potencijal za lijep život na ovom području postoje, ali sve je ovo uzalud bez potpore države. Bez države, kao sustavnog nositelja demografskih mjera, naša je budućnost vrlo upitna – zaključio je Jelić.

Nakon uvodnoga govora počela je i panel-rasprava. Prvo pitanje voditeljice i moderatorice konferencije, inače naše kolegice novinarke Sandre Barčot bilo je upućeno Mariju Ćaćiću, a odnosilo se na status grada Knina i njegovu percepciju prema široj javnosti.

– Ova je tema izuzetno važna i aktualna. Grad Knin je jako dinamičan grad koji živi kroz cijelu godinu. Imamo puno različitih aktivnosti, provodimo mnogo projekata, ponosni smo na rezultate koji proizlaze iz tih ulaganja i već sljedeće godine u gradu očekujemo 300 novih radnih mjesta. Upravo su radna mjesta za mene ključna demografska mjera – kazao je Ćaćić.

Spomenimo i to da je na području Knina uloženo nešto više od 40 milijuna kuna u poduzetničku infrastrukturu, što je najveće ulaganje u tu vrstu infrastrukture u povijesti grada.

– Uz poduzetničku zonu, Grad trenutno provodi 10 europskih projekata, mislim da je to za jednu malu sredinu kao što je Knin izvrstan podatak. To je izazovan proces, ali jako smo uporni u pripremi i provedbi tih projekata. Očekujemo pozitivan efekt od svega što radimo za Grad u vidu povratka ljudi koji su otišli iz Knina u proteklih 15 godina – zaključuje Ćaćić.

Kijevo izgubilo trećinu stanovnika

Povlačenje europskih sredstava ključan je kotačić u razvoju malih sredina kao što je Knin. Više o tom dijelu razvoja Zvonimirova grada rekla je Ivona Grcić, ravnateljica LRA Knin.

– Ne samo što smo zaduženi za poduzetništvo, nego smo i partner Gradu Kninu na provedbi intervencijskog plana. Također, na povjerenje su nam dani projekti koji se odnose na poduzetničku infrastrukturu, konkretno riječ je o poduzetničkoj zoni i poduzetničkom inkubatoru “3i” – kazala je Grcić.

Šibensko-kninska županija područje je s najvećim udjelom stanovnika starijih od 65 godina. Posebno je zabrinjavajući podatak koji dokazuje da se migraciju iz dalmatinskog zaleđa teško može zaustaviti. Primjerice, Knin je u odnosu na posljednji popis stanovništva napustilo 24 posto ljudi, Kijevo je izgubilo 33, Biskupija 31, Cviljane 28, Ervenik 26, a Unešić 25 posto ljudi. Rješenje kojim bi se migracije barem donekle usporile pokušao je dati Mislav Rubić, načelnik Sektora za demografiju Središnjeg ureda za demografiju i mlade.

– Brzog rješenja demografskih problema – nema. Ako želimo privući ljude na život u ruralnim područjima, onda moramo stvari gledati iz perspektive mladih ljudi.

Još uvijek tražimo modele koji bi bili ispravni i kojima bismo preokrenuli tu priču o negativnom demografskom trendu u Dalmatinskoj zagori. Teorija da je život u ruralnim područjima namijenjen isključivo starijim ljudima pada u vodu. Pojavili su se neki novi trendovi koji prije nisu možda bili popularni. Sve je više mladih ljudi koji su se okrenuli novom poduzetničkom pravcu, turizmu, gradnji kuća za odmor i sličnom. Tu vidim prostor za napredak – dodaje Rubić.

Može li razvoj aktivnog, ruralnog turizma u zaleđu županije utjecati na demografske promjene? Odgovor je dao Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.

Problem je i radna snaga

– Očekivanje da će turizam riješiti demografske probleme nije realno. Gdje vidim naše zaleđe u kontekstu turizma? Otprilike na poziciji gdje se Šibenik nalazio 2009. godine. Svjesni smo potencijala, postoje pojedinačne inicijative, želje, ali čeka se točka preokreta. Čeka se ono što je Šibenik dobio uređenjem tvrđava i uređenjem plaže Banj. To je potaknulo poslije cijeli niz promjena. Dvije su bitne točke demografskog preokreta, jedna je prometna povezanost, a druga točka je stvaranje prepoznatljive, javne atrakcije – kazao je Šakić.

Joško Lokas, vlasnik etno sela Dalmati, osvrnuo se na konkretne probleme u turizmu, a jedan od njih svakako je nedostatak kvalitetne radne snage.

– Strpljenje, ljubav i velika volja moje obitelji zaslužni su za to što sam ostao živjeti i raditi u Pakovom Selu. Već neko vrijeme prisutan je problem s radnom snagom. Stručan kadar jako je teško pronaći, ljude s ovog područja još teže, zbog čega imamo priljev radne snage iz stranih zemalja, to je, nažalost, realnost – govori Lokas.

Demografske trendove, pokazala je i ova konferencija, bez utjecaja države, te sustavnog rada Županije, gradova i općina, bit će teško promijeniti.

S problemom migracije stanovništva iz ruralnih područja Hrvatska se bori još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Na ruku ne ide ni podatak da je Šibensko-kninska županija demografski jedna od najstarijih u Hrvatskoj. Iluzorno je očekivati da će stanovnici u trećoj životnoj dobi biti pokretači demografskih promjena. Dalmatinski krš u kontekstu kvalitete života itekako ima što ponuditi, samo da je posla – i mladosti.