U Šibensko-kninskoj županiji ima najviše oboljelih žena od karcinoma u Hrvatskoj, dok je muška populacija treća po broju novootkrivenih malignih bolesti, odmah iza Karlovačke i Lično-senjske županije. Riječ je o tzv. gruboj stopi koja se računa prema broju novooboljenih na 100 000 stanovnika, a prema kojoj je stopa incidencije na rak kod žena u Šibensko-kninskoj županiji 651, a slijede je Istarska sa 629 te Zagrebačka sa stopom od 621. Istodobno, kod muškaraca u Šibensko-kninskoj županiji stopa incidencije je 809, a najviša je u Karlovačkoj s 819 te nešto manje, 809, u Ličko-senjskoj županiji.
Navedeni podaci posve su "friški" iako vrijede za 2021. godinu. To je, naime, posljednja obrađena godina incidencije raka u Hrvatskoj, no podaci iz Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) govore o dobno-standardiziranoj stopi, odnosno, kako se navodi, dobno specifičnoj stopi prema procjenama stanovništva za 2021. godinu i standardiziranoj na dobnu strukturu prema tada važećem popisu stanovništva iz 2011. godine. Tako dobiveni podaci, u odnosu na grubu stopu, pokazuju pak drugačiju sliku u svim županijama, pa tako i u Šibensko-kninskoj. Naime, najviša dobno-standardizirana stopa incidencije raka u muškaraca zabilježena je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, dok se Šibensko-kninska županija nalazi u donjem dijelu ljestvice, znatno ispod hrvatskog prosjeka. Kod žena, stope incidencije raka te 2021. nisu bile najviše u Šibensko-kninskoj županiji nego u Gradu Zagrebu. Slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska, a Šibensko-kninska županija je na četvrtom mjestu, iza Vukovarsko-srijemske županije.
Epidemiologinja Suzi Vatavuk iz Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije ističe kako je u toj 2021. godini u županiji registrirano ukupno 705 novooboljelih, od čega je 385 muškaraca i 320 žena.
-Gruba procjena pokazat će drugačije podatke ako vam je stanovništvo starije. U Šibensko-kninskoj županiji starije je nego, recimo, u Varaždinskoj, a većina malignih bolesti pojavljuje se upravo u starijoj dobi. U Varaždinskoj županiji razlika između tih podataka je mala, jer stanovništvo nije toliko staro. Mi imamo oko 26 posto starijih od 60 godina, a veći je dio i ljudi u visokoj životnoj dobi negoli u drugim županijama. Zato se radi nešto što se zove dobna standardizacija, pa kada gledamo Šibensko-kninsku županiju ona je ispod hrvatskog prosjeka kada govorimo o raku kod muškaraca, a kod žena je na četvrtom mjestu. Tako da usporedba podataka prema jednoj ili drugoj stopi nema smisla – ističe Vatavuk.
Kada je pak riječ o vrstama tumora, točnije sijelu, mjestu, gdje se javlja rak kod muškaraca u Hrvatskoj, prostata je na prvom mjestu s 18 posto svih dijagnoza raka kod muškaraca. Slijede rak dušnika, bronha i pluća, debelog i završnog crijeva, mokraćnog mjehura te bubrega. Hrvatska statistika otkriva da je kod žena najčešći rak dojke (25 novih slučajeva), potom rak debelog i završnog crijeva, dušnika, bronha i pluća, tijela maternice te štitnjače.
-Najčešće registrirani oboljeli u našoj županiji su s novotvorinama pluća, prostate i debelog crijeva. Sva ta sijela češće se pojavljuje u starijoj dobi, pogotovo prostata. Kod žena najveći broj novoregistriranih su oboljele od raka dojke, debelog i završnog crijeva i tijela maternice. To su sve maligne bolesti na koje dijelom utječe dob, ali i drugi razlozi koji su danas uzroci većini malignih bolesti. To su nedovoljna tjelesna aktivnost, debljina, odnosno prekomjerna tjelesna težina, pušenje, i alkohol. Također, važna je i registracija: ako žene idu na mamografiju otkrit će se puno veći broj malignih oboljenja, nego što bi se bilo da nema mamografije. Naravno, pitanje uzroka nastanka malignih bolesti nije jednostavno, niti se dobiveni podaci mogu lako analizirati i jednostavno interpretirati, pogotovo ne jednostrano. Recimo, kod raka dojke znamo da imamo porast broja oboljelih, ali istodobno bilježi se pad smrtnosti. S druge strane, prema incidenciji raka kod muškaraca, Šibensko-kninska županija debelo je ispod hrvatskog prosjeka, ali to ništa ne znači, jer je u porastu smrtnost muškaraca upravo od malignih bolesti – kazala je Vatavuk.
Šibenska epidemiologinja podsjeća i kako su maligne bolesti u porastu u cijelom svijetu te se, ističe, ne može govoriti o hrvatskom ili šibenskom fenomenu. Iako je riječ i teškim bolestima, razloga za zabrinutost nema, smatra Vatavuk.
-Ako će ovi podaci ljude potaknuti da budu više tjelesno aktivni i da paze na težinu, jer znamo da su djeca u Dalmaciji deblja nego u ostatku Hrvatske te da imamo velik udio odraslih ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, neka se tako zabrinu – naglasila je Vatavuk, dodajući kako u borbi protiv malignih bolesti važnu ulogu igraju i preventivni pregledi poput mamografije i testa na rak debelog crijeva. Godinama ih provodi upravo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a posljednjih godina u Šibensko-kninskoj županiji bilježi se sve veći odaziv na te preglede, osobito kad je riječ o maomografiji. Za to je, smatra Vatavuk, zaslužno i otvaranje mamografske jedinice u Kninu, a isto tako i mobilni mamograf.
-Važna je dostupnost pregleda i onda je odaziv bolji. Zahvaljujući i mobilnom monografu taj pregled sada lakše mogu obaviti žene Skradina, Primoštena, Rogoznice... Bez toga, vjerojatno se ne bi odazvale na mamografiju. Ovako, uz veliki angažman, odaziv raste – zaključila je Vatavuk.
