Katastrofa! Tako sustav hitne medicinske pomoći i na području Šibensko-kninske županije vidi načelnik općine Tisno Ivan Klarin i kaže kako je slučaj Zaprešić koji je zapalio Hrvatsku, nakon što je 21-godišnji Matteo Ružić na ulici preminuo čekajući Hitnu pomoć, razotkrio sve ono na što on već tri godine uporno ukazuje.
- Tragedija iz Zaprešiću, sutra se može dogoditi na Murteru, prekosutra na Korčuli... Kompletan sustav nakaradno je postavljen. Prošle zime na Murteru, kada na otoku djeluje tim T2 koji nema liječnika, jedan je mladi čovjek doživio moždani udar. Oni su ga sanitetskim vozilom vozili u Šibenik u bolnicu, Jer, što mogu napraviti? Oni su zapravo samo prijevoznici. Istodobno je iz Šibenika poslan tim T1 koji uz vozača, medicinsku sestru ili tehničara, ima i liječnika. Sreli su se kod Ivinja, i, na užas roditelja, mladića iz vozila tima T2 prebacivali u vozilo tima T1 - priča Klarin.
Kriva je politika
Prije tri godine, podsjeća, Općina Tisno tijekom cijele je godine imala hitnu medicinsku pomoć na čelu s liječnikom. Na otoku živi oko 5200 stanovnika, ali se ljeti taj broj poveća gotovo sedam puta te Murter napuči više od 35.000 ljudi. Usto hitna s Murtera zapravo pokriva cijeli zapadni dio županije do Pirovca te kornatsko otočje. Ako se tomu pridoda da je to područje udaljeno najmanje 30-ak kilometara od šibenske bolnice, funkcioniranje hitne pomoći s liječnikom u ekipi, više je nego opravdano, ne dvoji Klarin.
- Kada je ministar Dario Nakić reorganizirao sustav hitne pomoći, nastali su problemi. Nama je ukinut tim T1, a dobile su ga Vodice koje su od Šibenika udaljene 13 kilometara. Mi smo spali na tim T2, a oprema i sanitetska kola koje je Općina sufinancirala, preseljeni su u Vodice. Dva smo puta prosvjedovali zbog toga, sakupili 3600 potpisa, ali to ništa nije značilo. Sve zbog toga jer je politika umiješala prste. T1 timovi dijelili su se tamo gdje je HDZ i to je naša klasična priča. Liječnika mi sada imamo samo u sezoni od 15. lipnja do 15. rujna, premda su nam lani, već nakon Velike Gospe, liječnika stavili u dežurstvo samo preko vikenda, a ostatak tjedna zapravo smo imali tim T2. Uostalom, što i očekivati od organizacije i sustava hitne službe u županiji kada je vodi diplomirani politolog - zajedljiv je Klarin. Ogorčen je i zbog toga što liječnika u hitnoj preko cijele godine Tisno nije uspjelo dobiti ni nakon što je predlagalo sufinancirati jednu od pet ekipa koliko ih tim T1 mora imati da bi funkcionirao 24 sata, no iz Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu na to nisu pristali. Tražili su da Općina financira svih pet ekipa što bi Tisno, tvrdi Klarin, stajalo čak 2, 5 milijuna kuna godišnje.
Tim T1 u Skradinu
No, prozvani ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić ističe kako je upravo reorganizacija iz 2016. godini donijela značajna poboljšanja u radu te službe, bolju opremljenost i umreženost. U Šibensko-kninskoj županiji sada djeluje 30 T1 timova, pet T2 i pet prijemno-dojavnih jedinica koje zaprimaju i odgovaraju na telefonske pozive građana. Hitna u županiji raspolaže, hvali se Jukić, sa 16 suvremeno opremljenih sanitetskih vozila, a planira se i nabava specijalnog, manjeg vozila namijenjenog za intervencije po uskim ulicama šibenske povijesne jezgre.
U samom Šibeniku pak u jednoj smjeni rade dva tima T1. Kako zimi, tako i ljeti, no problema, tvrdi Jukić, unatoč sve većem broju turista, do sada nije bilo. Premda sve pada na leđa jednakom broju liječnika, sestara, tehničara i vozača kao i zimi. Situaciju ipak olakšava, tvrdi, tim T1 koji preko ljeta djeluje u Skradinu pa na to područje koje pokriva i dio autoputa te NP-a Krka, više ne mora odlaziti ekipa iz Šibenika. Bilo bi još lakše, smatra Jukić, kada bi veliki hotelski kompleksi ili nacionalni parkovi, poput "Krke" kroz koju dnevno prođe desetak tisuća ljudi, imali svoje liječničke ambulante, pa da zbog uboda ježinaca, posjekotina i sličnih ozljeda, na teren ne mora izlaziti hitna.
Posla sve više
- Broj intervencija drastično raste iz godinu u godinu. Lani smo u lipnju i srpnju u županiji imali 4604 intervencije, 996 više negoli u istom razdoblju prethodne godine. Ovog ljeta, od 1. lipnja do 31. srpnja, bilo je 4844 intervencije i to je za 240 više nego u 2017. - objašnjava Jukić i priznaje kako u postojećoj organizaciji ipak nedostaje još šest ili sedam liječnika. U toj službi, među ostalim, i fluktuacija liječnika vrlo je velika. Zadržavaju se tu od tri mjeseca do godinu ili najviše dvije, a u Šibensko-kninskoj županiji tek je ove godine jedan liječnik, prvi do sada, odlučio specijalizirati upravo hitnu medicinu.
- Dajemo sve od sebe i ljudi su maksimalno angažirani. Od 100 poziva, za njih 99 izlazimo na teren. Ipak i dalje se nakon obavljenih intervencija ispostavi da se u 70 posto slučajeva nije radilo o hitnosti - rezimira Jukić i ponavlja kako mrežu hitne službe u županiji i jedinice lokalne samouprave mogu sufinancirati. Kao primjer navodi vodički i primoštenski slučaj koji imaju tim T1, ali bi njihovu petu ekipu trebali sami plaćati u iznosu od 630.000 kuna. I dok Vodice izdvajaju 500.000, a Tribunj 40.000 kuna, u Primoštenu ta suradnja ne funkcionira.
Defibrilatori u Primoštenu
- Riječ je o području Primoštena koji ništa ne plaća i Rogoznice koja uplaćuje 140.000 kuna, pa tu djeluju samo četiri liječnika iz tima T1. Oni funkcioniraju 24 sata, a troškove pokriva Županija i županijski Zavod hitne medicine - reći će Jukić.
Spreman odgovor na to ima načelnik Općine Primošten Stipe Petrina. Dobru volju i spremnost da poboljša zdravstvenu skrb na tom području pokazao je, kaže, izgradnjom zgrade i opremanjem tamošnje ambulante, odnosno Doma zdravlja vrijednog 15 milijuna kuna. Partner im je trebala biti Općina Rogoznica, ali je na kraju odustala i nije uložila niti lipu u projekt, po direkciji županijskog HDZ-a, godinama ponavlja Petrina. Općina je, vjerojatno jedina u županiji, kupila i pet defibrilatora, a postavljeni su u općinskoj zgradi, na glavnom trgu pokraj Turističke zajednice te u autokampu i hotelu.
- Meni je stupidno baviti se turizmom i žaliti se da nemaš turista, a da im ne daješ prateće usluge, sigurnost, liječničku i hitnu pomoć - rezolutan je Petrina koji u tom kontekstu ne pristaje da Primoštenci još jednom, ovaj put iz općinskog proračuna, plaćaju ono za što državi, poput ostalih građana, već daju lijepe svote kroz redovita izdvajanja za zdravstveno osiguranje.
Brod za 'hitnoće'
Šibenski otoci posebna su priča. Ako vas na Žirju, najudaljenijem naseljenom šibenskom otoku, primjerice, "strefi" moždani ili srčani udar ili vam na bilo koji način život bude ugrožen, morate poprilično računati na svoju sretnu zvijezdu! Minute koje život znače, u slučaju Žirja, Kaprija, pa čak i Zlarina ili Prvića, mogu se pretvoriti i u sat ili sat i pol. Naime, šibenska hitna služba do otoka stiže brodovima Lučke kapetanije ili MUP-a. Suradnja s tim službama vrlo je dobra, kaže Jukić, a na intervenciju stiže najbliži brod. Bit će puno bolje, dodaje, kada Šibenik, kao i ostale županije uz more, dobije brod upravo za otočne "hitnoće". No, dok se to ne dogodi, otočani će i dalje ovisiti o tomu gdje se onaj "najbliži" nalazi i koliko ga treba čekati, kaže predsjednik MO-a Zlarin Antoni Biberica.
- Situacija je možda ljeti i bolja nego zimi, jer ima više brodova Lučke kapetanije i pomorske policije na moru. Mi smo se, eto, na to nekako navikli, ali da je dobro - nije - zaključio je Biberica.
Žirje vikendom i bez ambulante
Prije neki dan na Zlarinu čovjek je imao problema sa srcem, ali hitna pomoć je imala intervenciju zbog uboda stršljena i nije mogla doći. Na kraju su ljudi morali zvali taxi boat da dođu do Šibenika. Na sreću sve je dobro završilo - kazuje Antoni Biberica. Ipak, Zlarinjani su sretni, dodaje, jer od prije nekoliko mjeseci imaju obiteljsku liječnicu koja je rodom i živi na Zlarinu, pa uskače kada god treba. Praktički, 24 sata dnevno.
Sretan završetak, međutim, nije imala priča starijeg bračnog para sa Žirja.
- Dogodilo se to lani. Mužu je pozlilo i pao je, a žena, koja je bila bolesna u postelji, pokušala je doći do njega. Pala je i teško se ozlijedila. Muž je preminuo, a ona nekoliko dana poslije - govori predsjednik MO-a Žirje Ivan Dobra, uvjeren kako bi se nesretnim supružnicima možda moglo pomoći da je mjesna ambulanta bila otvorena i da se mogao upotrijebiti defibrilator koji je svojedobno upravo on donirao rodnom Žirju. Otok ima ambulantu u kojoj radi medicinska sestra. Preko tjedna i spava na otoku, ali vikendom ide u Šibenik. A tragični događaj zbio se baš u te dane.
Na Kapriju uskaču liječnici na odmoru
Više od 3000 ljudi ljeti boravi na Kapriju, a velik je broj i nautičara. Problema s dolaskom i intervencijom službi hitne medicine do sada nije bilo, a Kaprijani i njihovi gosti gotovo u svakom trenutku mogu računati i na pomoć tamošnje medicinske sestre koja, udana za Kaprijanca, radi i živi na otoku.
Ljeti redovito uskaču i dva-tri liječnika koji tu provode godišnji odmor i koji pacijentu pruže pomoć dok čekaju hitnu, ističe prvi čovjek MO-a Kaprije Dinko Jelovčić.
- Strahujemo što će se dogoditi kada nam za koju godinu naša medicinska sestra ode u penziju. Hoćemo li, kao Žirje, preko vikenda biti bez medicinskog osoblja i tko će onda pomoći ljudima dok 45 minuta ili sat vremena čekaju brod i hitnu pomoć iz Šibenika!
Najviše intervencija u Vodicama
Najviše intervencija ovog ljeta bilo je u Vodicama gdje su sirene hitne svirale čak 917 puta. Na drugom je mjestu Šibenik s 904 intervencije, a među turističkim mjestima treći je Primošten gdje je pomoć hitne tražilo 732 ljudi. U Tisnom je pak zabilježeno 593, a u Skradinu 261 hitni slučaj.