StoryEditorOCM
ŽupanijaZAUSTAVI SE, VJETRE

Investitor odgovara na prosvjed mještana: ‘Unešićani, nove turbine neće rastjerati turiste, pa naše su vjetroelektrane- turističke destinacije!‘

Piše Davorka Blažević
5. lipnja 2022. - 10:47

Agresija Rusije na Ukrajinu i sankcije zapadnih zemalja koje su zbog toga uslijedile, pogotovo na uvoz ruskih energenata, dodatno su osnažili važnost zelene energije, odnosno obnovljivih izvora, vjetra i sunca. Šibensko-kninska županija po broju i ukupnim kapacitetima u vjetroelektranama prednjači u Hrvatskoj. No, zbog te činjenice nisu svi sretni. Nedavno su to jasno demonstrirali i mještani općine Unešić, na čijem se području trebaju graditi velike, u tehnološkom smislu najmodernije, vjetroturbine koje su za lokalno stanovništvo, čini se, neprihvatljive, pogotovo otkako su otkrili mogućnosti solidne turističke zarade izgradnjom luksuznih kuća za odmor.

Nove, goleme vjetroturbine, koje na njihovu području planira instalirati RP Global, dovele su i do potpisivanja peticije zbog, kako tvrde, nedovoljne udaljenosti vjetrenjača od građevinskog područja, odnosno prvih kuća. Skloniji su prihvatiti solarne elektrane, ali ne bi se, kažu, protivili ni vjetroelektranama ako bi se pritom dosljedno poštovali zakoni RH i europske direktive. No, u RP Globalu izrijekom tvrde da su legalisti i nema govora o nepoštovanju zakona i uvjeta koji su propisani, decidirano ističe Bojan Reščec, direktor RP Globala za Hrvatsku. Svi projekti RP Globala razvijeni su i izgrađeni po najvišim standardima Svjetske banke, koja je i financirala prvu fazu projekta na području Šibensko-kninske županije.

Prisutni 20 godina

Austrijski developer RP Global u Hrvatskoj je prisutan već 20 godina, s dvije vjetroelektrane - Velika glava, Bubrig, Crni vrh u Šibensko-kninskoj županiji i Rudine (kod Slanog) u Dubrovačko-neretvanskoj. Ukupni kapacitet im je 80 MW. U Hrvatskoj trenutno imaju 11 zaposlenih, koji uspješno servisiraju potrebe dviju vjetroelektrana koje kod nas vode. RP Global je krajem prošle godine prenio vlasništvo na hrvatske mirovinske fondove kako bi osigurali svoje mirovine, ali i dalje upravljaju tim dvjema vjetroelektranama. Ono o čemu posebno vode računa, tvrdi Reščec, to su odnosi s lokalnom zajednicom, pa ih, kaže, to više smeta kad ljudi u javnost plasiraju neistine o njima.

- Zaista iznimno bitnim držimo ostvarivanje dobrih odnosa s lokalnom zajednicom. U tom smislu uvijek smo otvoreni za konstruktivan dijalog i ulaganje u poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice kroz, primjerice, izgradnju pristupnih puteva, igrališta, do sponzoriranja lokalnih sportskih turnira, festivala i sl. I baš zato - naglašava direktor RP Globala za Hrvatsku - jako me žalosti kad čujem neistine o nama. Na području Unešića prisutni smo već više od 15 godina i u tom dugom razdoblju nismo imali niti jedan prigovor od strane lokalnog stanovništva.

Trenutno RP Global ima u pogonu VE Danilo u ŠKŽ. VE Danilo ima 19 vjetroturbina, od kojih se sedam nalazi na području Unešića, a od 2009. imaju lokacijsku dozvolu za cijeli vjetropark s ukupno 37 vjetroturbina, koja je ishođena za vrijeme mandata bivšeg općinskog načelnika Branka Dželalije. No, HOPS (HEP) im je dao suglasnost za priključenje samo pola kapaciteta i šest godina su čekali da nastave s izgradnjom preostalih vjetroturbina za koje imaju lokacijske dozvole. U međuvremenu se tehnologija sasvim promijenila.

- Mi bismo sutra mogli graditi po postojećoj dozvoli, ali te turbine se više ne proizvode, one su zastarjele, a razvoj tehnologije otišao je u smjeru i većih dimenzija turbina i veće snage. Radi se o neusporedivo modernijoj tehnologiji koja je značajno povoljnija za okoliš. Zbog promjene tehnologije, iako planiramo raditi upola manje turbina, aktualni načelnik općine Unešić Živko Bulat zatražio je novu studiju utjecaja na okoliš, čiji je postupak u tijeku. Baš za Unešić - opširno elaborira Reščec - mi smo još 2007. izradili studiju i prošli sve monitoringe ptica i šišmiša, jer to od nas traže i kreditori. Uložili smo puno truda da sve bude izrađeno stvarno po najvišim standardima i u novoj studiji, pa se nadamo početkom iduće godine i novoj lokacijskoj dozvoli.

Nova tehnologija

Želja je investitora, RP Globala, kako tvrde, instalirati novu tehnologiju, ali znatno manje turbina, samo 7 ili 8, umjesto 17. Ali, ako bi bili prisiljeni graditi po postojećoj dozvoli, morali bi kupiti rabljene turbine. A to, tvrdi Reščec, žele izbjeći. Rabljene mogu dobiti odmah, a nove će čekati godinu dana, ali to je sada standard.

Iz unešićkog Inicijativnog odbora, koji se protivi izgradnji novih vjetroturbina, ističu da su nove turbine osam puta veće i jače od onih koje su instalirane na Trtru (Krtolin).

- I to je točno. Ali, takav je razvoj. Od 0,8 MW po turbini došlo se do čak 6 MW. Ali, uvijek treba gledati ne ono što je sad na tržištu, nego ono što će biti za godinu-dvije. Problem Trtra i Danila je što se prerano ishodila dozvola, pa se u tom trenutku išlo s malo već zastarjelom tehnologijom. Mi sada moramo gledati turbine koje još u Hrvatskoj nisu zaživjele, ali se u Europi i svijetu postavljaju. Bitno nam je - naglašava Reščec - da se rezervni dijelovi za njih proizvode još 15-20 godina. No, iz postojeće lokacijske dozvole odabrali smo samo 7-8 pozicija. I na taj način smanjili zahvat u prostoru, pristupne puteve, a osim toga smo se i više odmakli od naselja. Posebno želim podvući da smo mi iznad propisanih ograničenja iz Prostornog plana. Ranije je propisana udaljenost bila 500 metara, a izmjenama PP-a je uvedeno 800 metara minimalne udaljenosti od građevinskog područja. I mi to striktno poštujemo - uvjerava nas direktor RP Globala.

Prijedlog o udaljenosti od 1700 metara, po toj restrikciji, tvrdi, značio bi da nigdje nijedne vjetroturbine ne bi bilo, to jednostavno nije moguće. A što se tiče ostalih prigovora - na buku, treperenje, efekt sjene, želim istaknuti da "Republika Hrvatska ima vrlo stroge kriterije, svaki se segment posebno provjerava, i to ne u odnosu na udaljenost od naselja, nego od svake najbliže kuće".

- Sve je to vrlo detaljno obuhvaćeno studijom utjecaja na okoliš, nakon koje slijedi građevinska dozvola i sve to dođe na naplatu na tehničkom pregledu i kod odobravanja uporabne dozvole. Jednostavno nema načina da zaobiđemo zakon, a RP Global to i ne želi - poručuje Reščec.

Kako veli, "mi ne radimo ništa drugo, nikakve hotele, vile, samo vjetroelektrane i solarne elektrane, to radimo preko 35 godina u svijetu, i zadnjih 20 godina u Hrvatskoj. Dobro znamo što nas čeka na tehničkom pregledu, i zato nastojimo zbog sebe i svoje reputacije, ali i ljudi koji će živjeti uz naše elektrane, da zahvati budu s najmanjim utjecajem na okoliš".

RP Global, kaže Reščec, razumije bojazan Unešićana, koji su investirali u kuće za odmor u tom pasivnom, godinama raseljavanom kraju, da bi im turbine mogle pokvariti posao i rastjerati goste. Ali, smatra da razloga za strah nema. Štoviše, ističe da su njihove vjetroelektrane - turističke destinacije.

- Da, da - dodaje - nemojte se čuditi, pa mi imamo stalne biciklističke ture, redovite učeničke i studentske posjete svake godine, gdje uče o obnovljivim izvorima energije.

Razumijevanje za sve

- Imam razumijevanja za sve, ali od 2012. na našoj web-stranici i webu Grada Šibenika stoji upitnik uz kontinuirani poziv svima iz ovog kraja da, anonimno ili s potpisom, iznesu svoje primjedbe, komentare, prijedloge, kako bismo vidjeli gdje su problemi. Imali smo u Unešiću i javnu raspravu, ali nitko se nije pojavio, baš kao što nam nikad nitko nije dostavio nijedan upitnik s primjedbama. Na temelju izričitog naloga i upute Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja postavili smo automatske kamere radi prikupljanja i bilježenja znakova prisutnosti velikih zvijeri, da bi nas Ivan Dželalija, u funkciji predsjednika Lovačkog društva, optužio da smo u krivolovu?! Na kraju nam je otuđio te foto-zamke, zbog čega smo podnijeli kaznenu prijavu protiv Ivana Dželalije i nepoznatog počinitelja. Razumijem da to može nekom tu smetati, ali rekao sam, razgovarat ćemo, prezentirati projekt koji će biti izgrađen po svim pozitivnim zakonima i podzakonskim aktima RH, a Dželalija nam je na to kazao: Vi možete doći i razgovarati, ali što god vi kažete, mi ćemo biti protiv! Sad više nije lovac, sad je vlasnik kuće za odmor - pomalo će jetko Reščec.

Ne vjeruje u priče da bi zbog megaturbina mogao propasti turistički biznis, jer, kako reče, "neki to vide kao simbol razvoja". U Hrvatskoj do sada nisu provedene znanstvene studije o utjecaju vjetroelektrana na turizam, međutim, u drugim europskim zemljama i turističkim destinacijama kao što su Portugal, Španjolska, Češka i Austrija jesu. I rezultati su pokazali da vjetroelektrane nisu smetale turistima niti su utjecale na njihov odabir mjesta za odmor. Dodat će i kako su svi oni gradili skupe kuće za turističko iznajmljivanje znajući da je Unešić u PP-u županije ucrtan kao lokalitet za vjetroelektrane.

- A mi bismo sad trebali ukinuti lokacijsku dozvolu koju smo dobili jer su u međuvremenu izgrađene kuće, znajući da će tu biti vjetroelektrana?!

Neprihvatljivo je, ističe, da mještani sugeriraju da ne rade vjetroelektrane, nego solarne elektrane.

- Lokacije za vjetroelektrane i solarne elektrane određuje lokalna zajednica, a ne investitor. Nama su core business vjetar i solari. Međutim, treba pronaći lokacije za fotonaponska polja. Predali smo zahtjev za dopunu Županijskog prostornog plana u smislu omogućavanja razvoja i izgradnje solarnih elektrana još prije 4 godine - ističe Reščec.

Koristi za Općinu

Na primjedbe da su vjetroelektrane isključivo na korist investitora, da tu nema zapošljavanja, Reščec decidirano kaže: To je javni interes! Hrvatskoj nedostaje energije. A koliko zapošljavaju solari? Ništa! Znate li koliko smo mi ljudi zaposlili u tijeku projektiranja, izgradnje, pa to su stotine ljudi. U našem uredu za Hrvatsku sada radi ukupno 11 ljudi, jer je to dovoljno za opsluživanje kapaciteta koje imamo. Ali, nije točno da koristi ima samo investitor. Općina Unešić će samo za ovo proširenje, uz ono što već prima, dobiti i dodatnih milijun kuna godišnje u proračun, a i ovi iznosi su definirani zakonom.

Reščec demistificira i veliku zaradu investitora o kojoj se često govori.

- Do 2013. smo imali povlaštenu cijenu, sada dobivamo 80 lipa po kWh, a HEP-u, kad nema vjetra, plaćamo preko 2 kune po KWh! Uvodi se premijska cijena koja će biti preniska i vrlo vjerojatno ćemo biti na tržištu.

Na kraju, direktor RP Globala naglašava kako je ovih dana u Financial Timesu objavljeno da će se zbog aktualne energetske krize ići na smanjenje restrikcija, pa čak i na ukidanje studije utjecaja na okoliš

- Osobno sam, evo, protiv toga - poručuje, demantirajući sve optužbe mještana Unešića o kršenju propisanih uvjeta i pozitivnih zakona RH.

- Ja sam takav legalist da mi ne bi palo na pamet kršiti uvjete, ali zar mislite i da bi nam to itko dopustio?

05. studeni 2024 04:30