Kad se podijele godine postojanja NP Kornati s brojem njegovih ravnatelja (s najnovijim ravno ih se izmijenilo deset), ispada da se ni jedan od njih na tome mjestu nije zadržao ni četiri godine. Već se iz tog podatka, a on je još porazniji kad se zna da su u istom razdoblju bila i četiri vršitelja dužnosti, može zaključiti da je nešto trulo… Novu nadu Kurnatarima stoga ulijeva imenovanje novog čovjeka na čelno mjesto, slobodno se može reći, najkontroverznijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj, a i šire. Zato što se radi o Murterinu, tek trećem, ako se uzme u obzir prvi "privremeni inokosni poslovodni organ" u liku Božidara Kulušića kojeg je postavio ondašnji Savjet zajednica općina Split, na mjestu ravnatelja u 38-godišnjoj povijesti NP Kornati. Šime Ježina, dosadašnji direktor TZO Murter-Kornati 9. je studenog imenovan ravnateljem NP Kornati. Izbor novog ravnatelja inicirao je bivši ravnatelj Josip Zanze svojom ostavkom u lipnju, koji će pak do mirovine, za nekih desetak mjeseci, ostati u svojstvu savjetnika ravnatelja.
Veliki projekt
Iako je tijekom razgovora Ježina u više navrata ponovio da je ravnatelj "efektivno tek deset dana" i da nije spreman davati konkretne odgovore na konkretna pitanja, zbog interesa javnosti, a i zbog obzira prema njoj, razgovor nije odbio. Prvo se naše pitanje odnosilo na zatečeno stanje.
- Tek se, zajedno s mojim stručnim timom, upoznajem sa svim propisima koji su na snazi. Primopredaja je u tijeku, a ono što najviše zaokuplja, ne samo mene, nego sve u Parku, jest "Rediviva Kurnata". To je jedan veliki projekt koji oduzima puno vremena i prostora dok se ne izabere stručni tim koji će ga voditi. Ajmo reći da je "Rediviva" sa svim svojim stavkama dosta veliko opterećenja za nas. Javne nabave su u tijeku, koje su vrlo komplicirane.
- Je li novac sjeo na račun ili se još uvijek čeka?
- Novac je odobren, a sad se ide po fazama. Ima jako puno tehničkih stvari koje se trebaju odraditi, jako puno dokumentacije. To ide dio po dio. Tek trebam vidjeti sve benefite ili izazove tog projekta. S time se tek moram upoznati. To je ono čime ću se morati baviti u idućem razdoblju.
- Do kraja mandata?
- Pa… to je veliki projekt, a ukratko se radi o tome da je bila prilika dobiti novac i svašta je u njega ušlo. Je li moralo baš sve ući, sada ne bih o tome. Možda nećemo moći financijski mijenjati stavke, ali neke stvari ćemo možda moći izmijeniti. To je proces koji traje, i trajat će…
- Što bi mijenjao kad bi imao priliku?
- O tome sad ja ne mogu razgovarati. Veliko je, kompleksno je… Dolazi kraj godine, formiraju se cjenici. Ali o cijenama neću ništa govoriti dok se ne sastanem sa svim subjektima - od brodara do čartera, Žakna, ACI-ja, ugostitelja… Kad sa svima njima, recimo tako gospodarskim subjektima, obavim razgovore, tek tada ćemo znati nešto konkretno i moći formirati cijene.
Nužan je letak
- Ako dižeš cijenu, znači da si poboljšao proizvod. Kurnatari, recimo, kažu da bi bilo lijepo kad bi recepcionari prilikom naplate ulaznice pitali ljude treba li im što, uzeli smeće itd., a ne samo naplatiti i otići!
- To je stvar komunikacije. Zna li čovjek zašto mu uopće naplaćujemo ulaznicu? Zna li da se nalazi u zaštićenom području, jedinstvenom na svijetu? Zna li da su ti otoci privatni? Nije im to isprezentirano na kvalitetan način. Sama zaštita je ta koju on plaća. Minimum minimuma je postojanje nekakvih standarda. Ja još nisam ušao u to. Ja ne znam koliko tko jezika tamo govori. To su stvari koje ću tek otkriti. Ali naravno da je minimum nekakav letak na nekoliko jezika koji posjetitelj mora dobiti, gdje piše koja su njegova prava i koje su njegove obveze u Parku. Problem je uvijek komunikacija. Između nas i onih kojima naplaćujemo. Između nas i vlasnika posjeda. Neki su moji prethodnici imali više uspjeha u tome, neki manje, a neki ga uopće nisu imali. Naravno da će to biti jedna od mojih ključnih zadaća. Osim toga, potrebna nam je reorganizacija u sustavu naplate. Intencija je da se uključi domicil bilo kao ugostitelj ili domaćin u portu. Takvih je pokušaja već bilo, ali ako se oni uključe kao partneri, a može se govoriti i o komisionoj prodaji, znači da svatko ima određeni postotak od prodane ulaznice, o svemu se može razgovarati…, a za godinu ili dvije nastojat ćemo da prodaja ulaznica bude isključivo elektroničkim putem, da se na moru to više uopće ne radi. Jedino tako mi možemo i kontrolirati teritorij jer, kako ćemo nešto štititi ako to ne kontroliramo?!
- Mijenja li se to fokus s naplate na zaštitu?
- Primarna stvar je zaštita. Postoje razni modeli. Vlasnik posjeda je taj koji bi trebao naplatiti ulaznicu pa da mu se kroz tu ulaznicu omogući zaštita tog područja i da se on kao vlasnik aktivno uključi u tu zaštitu. Da bude naš partner. To je najveći izazov. Moj najveći zadatak je ponovno uspostaviti komunikaciju, ali da ona bude dvosmjerna i da svi od toga imamo koristi. Moramo definirati koga štitimo i zašto. Ako s jedne strane samo dižemo cijene, a to se odnosi na nautičare koji su i nama glavni izvor prihoda, a ništa im nismo dali, onda kome se mi to obraćamo i što to mi radimo? Projekt sidrišta je nešto što je bitno, izdane su i lokacijske dozvole i to je svakako jedna nova usluga. A gdje su rive, pontoni, pristaništa…, to je opet priča za sebe i stvar prostornog planiranja. Prostorni plan je velika stavka koja će zahtijevati moj maksimalni angažman prema mjerodavnom ministarstvu ili ministarstvima.
Prostorni plan
- Na žalost, uvijek su u pitanju ministarstva. Iako je Ministarstvo zaštite okoliša resorno, ispada da je ono za malo toga uopće nadležno na području parka!?
- Tako je, da. Zaboravlja se za što smo mi uopće zaduženi u parku i ima puno različitih instanci koje treba rješavati. Ali moja startna pozicija je da moram početi rješavati te probleme uz podršku svih, a mislim da imam podršku šireg broja ljudi. Baš mandat moj i počinje s tom pričom da moramo uspostaviti nultu točku komunikacije i početi rješavati probleme, a imamo puno primjera iz prošlosti zašto se neke stvari nisu mogle odraditi.
- Zašto?
- A ne znam. Nije se riješio prostorni plan. Znači, od tih stvari moramo krenuti. Bitno je uspostaviti partnerski odnos, to je ono što nama fali. Sa svim dionicima na kornatskom prostoru.
- Udruga Kurnatari smatra da je prostorni plan, novi ili izmjene i dopune postojećeg, nešto što je nužno, što se već trebalo napraviti, ali je problem što Ministarstvo zaštite okoliša kaže da je za to nadležno Ministarstvo graditeljstva. Za koncesije na pomorskom dobru nadležno je Ministarstvo mora… nužno se zapitati za što je uopće nadležno Ministarstvo zaštite okoliša!?
- Nadam se sastanku s Udrugom Kurnatari u što skorije vrijeme jer ja sad ne mogu komentirati što je netko napravio, ili nije.
- Kurnatari su odbili sudjelovati na radionici o planu upravljanja posjetiteljima NP Kornati, među ostalim i zato što je u pozivu izostavljena antropološka sastavnica parka. Zašto se taj čovjek uvijek izostavlja? Smatraju da su u proteklih 38 godina već sve rekli, ali se malo toga uzelo u obzir.
- Bez obzira što je do sada već svašta rečeno, prilika je da se Murterini i Kurnatari još jednom čuju jer ovo je sada ušlo u fazu europskog projekta i to će slušati neke druge institucije i instance. Izgubiti sat vremena ne bi trebao biti problem. Ja ću osobno, a sad se nalazim prvi put s druge strane panela, na prva dva sastanka sam bio kao direktor TZ-a i slično sam govorio kao Kurnatari, pozvati sve domicile, brodare i ostale da se odazovu na radionicu bez obzira što smo sličnu temu imali prije tri godine. Neka to bude prvi naš zajednički zadatak i onda ja kao ravnatelj imam municije krenuti prema određenim institucijama.
Glisiranje i ribolov
- Mislim da već imate dovoljno municije!
- Ali ja sam došao prije deset dana!
- Glisiranje u parku stvara veliki nered u portima. Kurnatari su već upozoravali na to. Što se po tom pitanju može poduzeti?
- Sve je to zbog neznanja. Svi nekad ubrzaju, pa i domicili. To moramo rješavati uz pomoć Ministarstva pomorstva. Ali i to je stvar nadzora i educiranosti.
- Kurnatari kažu da bi jedan brod trebao biti dežuran tijekom cijele godine, a ne samo ljeti!?
- Treba sjesti i dogovoriti se. Ima puno stvari koje su se događale nekakvom inercijom, a treba ih riješiti sustavno. Ajmo sjesti i dogovoriti se pa da to bude naša obveza, a ne naša dobra volja.
- Tradicijski ribolov! Kako riješiti taj problem?
- Mediteranska uredba nas u tome koči. Treba vidjeti koji su pozitivni primjeri u europskoj praksi. Trenutačno je na snazi ribolovno-rekreativna dozvola s povlaštenom cijenom za vlasnike posjeda. To je dogovoreno na razini svih morskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Što se toga tiče, već idući tjedan ću imati sastanak na tu temu.
- Povlaštena cijena 500 kuna? Ali cijenu donosi ravnatelj!
- Treba mi mjesec dana da vidim što je s tim. Ne obećavam ništa, ali učinit ću što mogu i, ako mogu, korigirat ću cijenu u korist vlasnika posjeda.
'Rediviva Kurnata'
Projekt nazvan 'Rediviva Kurnata' ukupno je težak 49,155.863,88 kuna s PDV-om, od čega se računa na gotovo 42 milijuna bespovratnih sredstava i nešto više od sedam milijuna javnih. Da se u projekt udrobilo svega i svačega, jasno je na prvi pogled. Tako je, primjerice, u projekt ušlo opremanje 'Kuće okrunjenog mora' u Vruljama iako je kuća rekonstruirana i opremljena prije nekoliko godina, ali nije ušla izgradnja nove upravne zgrade NP-a, za čime ta ustanova vapi i 'što je Murter definitivno zaslužio' po mišljenju novog ravnatelja Ježine. Istodobno dok se slavodobitno mahalo 'Redivivom', nije se vodilo računa o kompleksnosti projekta, o nedostatku stručnog kadra, o nemogućnosti da NP Kornati svojim potencijalom i ljudskim resursima dovede projekt do kraja. Upućeni kažu da je u Ustanovi zavladao kaos, a kako će se razriješiti, ne zna se.
Plan upravljanja
Upućeni također kažu da u Parku postoje stručne službe koje su do sada morale sačiniti nekakav plan upravljanja ili neki sustav po kojemu će se znati tko je tko i što tko mora činiti u području Nacionalnog parka, a da je ravnatelj samo osoba zadužena za financije i provođenje tog plana.
- Plan upravljanja postoji, a zašto se do sada nije postupalo po njemu, ne znam. Mi bismo se njega trebali pridržavati kao biblije - uvjeren je Ježina.
- Upućeni nadalje kažu da međuljudski odnosi u Ustanovi nikad nisu bili gori, da djelatnici ne razgovaraju međusobno…?!
- Prekratko sam na mjestu ravnatelja da bih bilo što o tome komentirao - izričit je novi ravnatelj.