Zahvaljujući projektima financiranim europskim novcem, ali i drugačijim zakonskim rješenjima, kojima je Vlada premijera Andreja Plenkovića prvi put pokazala drugačiji odnos prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave i uvažila njihove potrebe, Šibensko-kninska županija na putu je realizacije svojih prioriteta.
Među njih, uz ostalo, spada turizam, gospodarstvo – osobito metaloprerađivačka industrija, tradicijska poljoprivreda te zaštita prirodne i kulturne baštine. Konstatirao je to župan Goran Pauk na panel raspravi s gradonačelnicima i načelnicima svoje županije koju je u okviru "Dana otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj" organizirala Razvojna agencija Šibensko-kninske županije.
Župan nije previše ulazio u konkretne brojke, kada je riječ o vrijednostima do sada ostvarenih i budućih projekata za koje se računa na financijsku "injekciju" EU fondova, naglasivši da su u taj posao, kao regionalni koordinatori, sada uključene razvojne agencije. Bitno je, dodao je, da svaki od gradonačelnika i načelnika prepoznaje razvojnu viziju svoje sredine i najvažnije projekte, a onda će se razvojnim sporazumima, o kojima će se uskoro više čuti, udruživanjem županija ostvariti benefiti koji do sada nisu bili mogući.
U ulozi moderatorice razgovora s gradonačelnicima Mira Lepur, ravnateljica županijske Razvojne agencije, izrazila je želju da se u postupak kreiranja razvojnih projekata uključe i građani, poduzetnici, gospodarstvenici i udruge te tako daju vlastiti doprinos njihovoj realizaciji.
– U fazi smo završavanja Razvojne strategije županije i projekata je doista mnogo. Aktualni su Centar kompetencija AluTech, ceste, Minerska, Intervencijski plan Grada Knina, Razvojno-inovacijski centar prehrambenih industrija i još niz projekata koji nisu definirani kao strateški, ali će polučiti veliki uspjeh. Među njima je i naš projekt ABC, stvaranje poduzetničko-poslovnog centra koji će biti otvoren za poduzetnike, gospodarstvenike te jedinice lokalne samouprave – pobrojila je ravnateljica.
Da bi bez pomoći Europe Šibenik nestao kao urbana sredina, ustvrdio je na raspravi Željko Burić, šibenski gradonačelnik. Podsjetio je na niz projekata koji su prošlih godina označili novu budućnost grada, od revitaliziranih tvrđava koje samoodrživim čine mladi stručnjaci, kreatori uspješnih programa objedinjeni u Tvrđavi kulture Šibenik, preko razvoja visokog školstva i postavljanja sveučilišnih temelja do turističke i komunalne infrastrukture.
– Brojni su pripremljeni projekti među kojima mi je najdraži Palacin, jer pomlađuje strukturu grada. Neke ćemo svakako dijelom preinačiti, druge "resetirati", a ne treba bježati ni od kreditnih linija s kamatnom stopom od 0,5 posto za pokrivanje udjela u EU projektima za koje procijenimo da su vrijedni držanja zamašnjaka investiranja – kazao je Burić.
O razvojnim prioritetima Knina govorio je Mario Ćaćić, zamjenik kninskoga gradonačelnika, napomenuvši kako je Knin u specifičnoj situaciji kao jedan od pet hrvatskih pilot-područja. Za razvoj grada svakako je, po njemu, najznačajniji program integrirane regeneracije "težak" 22,5 milijuna kuna.
– Četiri su razvojna prioriteta koja su objedinjena tim programom, a riječ je o uređenju područja oko rijeke Krke, kninske tvrđave, stare gradske jezgre koja je, nažalost, posve opustjela te razvoj poduzetništva u poslovnoj zoni Preparandija. Svakako je za izdvojiti i Inovacijsko središte na području Biskupije koje će promicati prehrambenu tehnologiju, a za koje su ishođene sve dozvole – otkrio je Ćaćić.
Gradonačelnica Vodica Nelka Tomić najznačajnijim EU projektom vodičkog područja okvalificirala je gradnju zajedničkog kanalizacijskog sustava Vodice – Srima – Tribunj – otok Prvić i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Iz gradskog proračuna za tu investiciju bit će izdvojeno svega 7 posto ukupne investicije od zaista pozamašnih 45,5 milijuna kuna. Pobrojila je i niz drugih projekata, ne računajući njih 40-ak koji su, kako je kazala, na svojevrsnoj listi želja, spremni za aplikaciju na europske natječaje.
Skradinski preporod
Nakon usvajanja prostornog plana, već na jesen grad Skradin inicirat će, po riječima gradonačelnika Antonija Brajkovića, raspisivanje obvezujućeg natječaja za investitore u golferski raj na Prukljanu. Procijenjena vrijednost tog velebnog projekta je 2 milijarde kuna, a podrazumijeva turističku zonu s 1500 kreveta na 40 hektara te golf terene s mogućnošću gradnje na dodatnih 160 hektara zemljišta. Uz pomoć EU fondova Skradinjani kane otvoriti i seljačku tržnicu za opskrbu OPG-ova te Gourmet akademiju.
Drniški kraj neće žeđati
O projektima na području Drniša, financiranim europskim novcem govorio je drniški dogradonačelnik Tomislav Dželalija. Među takve je, uz ostale, ubrojio projekt vodovodne i kanalizacijske mreže vrijedan 6 milijuna eura kao i projekt "Adriatic Canyoning", koji se financira iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Njime, kazao je, s
330 tisuća nepovratnih eura uredit će se i označiti oko 30 kilometara biciklističkih staza na području Pakova Sela i Pokrovnika, uvesti sustav javnih bicikla, urediti te opremiti centar za razvoj kompetencija u ruralnom turizmu u Pakovu Selu.